Hrvatska
Markotić: “Još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije”
Nakon dugo vremena, jedna je zarazna bolest bila glavni uzrok smrti u Hrvatskoj. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alenka Markotić izjavila je u središnjem Dnevniku HTV-a da bi trebali biti zadovoljeni neki epidemiološki elementi kako bi se uopće proglasio kraj pandemije.
“Na četvrtini bolesnika smo uspjeli dosad analizirati podatke i ono što se vidi u skladu je s većim svjetskim studijama, a to je da je jedan od najvećih rizičnih faktora dob. Tako da definitivno i u klinici, osobe starije od 70, a osobito 80 godina bile su u puno većem riziku, osobito ako nisu cijepljene.
Statistički su najznačajniji komorbiditeti, odnosno kronične bolesti bile kardiovaskularne, uključujući i hipertenziju, kronične bubrežne bolesti, a onda i plućne, neurološke, imunokompromitirani bolesnici su bili pod dodatnim rizikom. I to je konačna potvrda da je važno da se te skupine ljudi cijepe i provode zaštitu”, kazala je.
“Imamo 4500 stanovnika koji su prošli kroz kliniku s covidom, 583 umrle osobe, planiramo analizirati bar 90 posto”, dodala je.
O koroni i gripi
Istaknula je da smo “nažalost u Europi pri vrhu ili prvi u cijelom nizu kroničnih bolesti i stanja, a i u starosnoj strukturi stanovništva, a to su najveći rizični faktori”.
“Pokrenut je niz akcija od nadležnih institucija kako bi se osvijestila važnost prevencije, kontrole navika. Mi smo i među najdebljima, ima puno toga o čemu moramo voditi računa o sprječavanju i prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti da bismo onda indirektno smanjili i smrtnost od zaraznih bolesti”, rekla je.
“Situacija s covidom je značajno bolja nego što je bila, već dugo bolnica nije prepuna, ima mjesta. Uglavnom se hospitaliziraju stariji i rizični bolesnici, u zadnje vrijeme i s dobrim ishodom.
Kliničke slike su puno blaže nego kad je kružio delta virus. Cijeli omikron je puno blaži. Sve su to neke varijante omikrona koji je na neki način djelovao i pozitivno jer je prokužio veliki postotak stanovništva.
Iako su u padu brojevi i postotci, imamo još uvijek puno inficiranih, međutim to nisu ljudi s teškim oblicima bolesti i omikron je ipak u svijetu postigao određenu razinu zaštite, ono čemu smo se i nadali”, istaknula je.
“Moguće je da će biti veći broj zaraženih od gripe. Obično se ravnamo prema tome što se događa u Australiji. Cijela sjeverna polutka pa tako i mi. U Australiji je bio veći broj oboljelih u odnosu na 5 zadnjih godina. Bilo je puno težih slučajeva. Za vrijeme korone gripe gotovo da i nije bilo, ljudi se sad opustili s mjerama, zaštitom, maskama, distancom i veća je šansa da virusi ponovno cirkuliraju”, naglasila je.
Kaže da još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije
Rekla je da trebaju biti zadovoljeni neki epidemiološki elementi kako bi se proglasio kraj pandemije.
“Još je u svijetu puno inficiranih pa i onih koji završavaju u bolnici. Mislim da još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije, ali nadam se da ćemo u skoroj budućnosti tome svjedočiti, a tome će pomoći ljudi koji se budu pridržavali određenih epidemioloških mjera i oni koji su visoko rizični”, poručila je za HRT.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa