Connect with us

Hrvatska

Markotić: “Još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije”

Published

on

Nakon dugo vremena, jedna je zarazna bolest bila glavni uzrok smrti u Hrvatskoj. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alenka Markotić izjavila je u središnjem Dnevniku HTV-a da bi trebali biti zadovoljeni neki epidemiološki elementi kako bi se uopće proglasio kraj pandemije.

“Na četvrtini bolesnika smo uspjeli dosad analizirati podatke i ono što se vidi u skladu je s većim svjetskim studijama, a to je da je jedan od najvećih rizičnih faktora dob. Tako da definitivno i u klinici, osobe starije od 70, a osobito 80 godina bile su u puno većem riziku, osobito ako nisu cijepljene.

Statistički su najznačajniji komorbiditeti, odnosno kronične bolesti bile kardiovaskularne, uključujući i hipertenziju, kronične bubrežne bolesti, a onda i plućne, neurološke, imunokompromitirani bolesnici su bili pod dodatnim rizikom. I to je konačna potvrda da je važno da se te skupine ljudi cijepe i provode zaštitu”, kazala je.

“Imamo 4500 stanovnika koji su prošli kroz kliniku s covidom, 583 umrle osobe, planiramo analizirati bar 90 posto”, dodala je.

O koroni i gripi

Istaknula je da smo “nažalost u Europi pri vrhu ili prvi u cijelom nizu kroničnih bolesti i stanja, a i u starosnoj strukturi stanovništva, a to su najveći rizični faktori”.

“Pokrenut je niz akcija od nadležnih institucija kako bi se osvijestila važnost prevencije, kontrole navika. Mi smo i među najdebljima, ima puno toga o čemu moramo voditi računa o sprječavanju i prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti da bismo onda indirektno smanjili i smrtnost od zaraznih bolesti”, rekla je.

“Situacija s covidom je značajno bolja nego što je bila, već dugo bolnica nije prepuna, ima mjesta. Uglavnom se hospitaliziraju stariji i rizični bolesnici, u zadnje vrijeme i s dobrim ishodom.

Kliničke slike su puno blaže nego kad je kružio delta virus. Cijeli omikron je puno blaži. Sve su to neke varijante omikrona koji je na neki način djelovao i pozitivno jer je prokužio veliki postotak stanovništva.

Iako su u padu brojevi i postotci, imamo još uvijek puno inficiranih, međutim to nisu ljudi s teškim oblicima bolesti i omikron je ipak u svijetu postigao određenu razinu zaštite, ono čemu smo se i nadali”, istaknula je.

“Moguće je da će biti veći broj zaraženih od gripe. Obično se ravnamo prema tome što se događa u Australiji. Cijela sjeverna polutka pa tako i mi. U Australiji je bio veći broj oboljelih u odnosu na 5 zadnjih godina. Bilo je puno težih slučajeva. Za vrijeme korone gripe gotovo da i nije bilo, ljudi se sad opustili s mjerama, zaštitom, maskama, distancom i veća je šansa da virusi ponovno cirkuliraju”, naglasila je.

Kaže da još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije

Rekla je da trebaju biti zadovoljeni neki epidemiološki elementi kako bi se proglasio kraj pandemije.

“Još je u svijetu puno inficiranih pa i onih koji završavaju u bolnici. Mislim da još nije vrijeme za proglašavanje kraja pandemije, ali nadam se da ćemo u skoroj budućnosti tome svjedočiti, a tome će pomoći ljudi koji se budu pridržavali određenih epidemioloških mjera i oni koji su visoko rizični”, poručila je za HRT.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega

Published

on

By

Jeremy Kyejo from Pixabay

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Nad sjevernom Europom stacionira se duboka ciklona, ali na njezinoj stražnjoj strani nad Europu prodire hladan nestabilan zrak. Frontalna zona proteže se sjeverno od Alpa i premješta se prema jugoistoku.

Nad našim krajevima očekujemo njezin utjecaj na vrijeme u srijedu, kad uz pad temperature, grmljavinu i jake udare vjetra očekujemo obilne oborine, a u planinskim krajevima susnježicu i snijeg.

Naši krajevi još se nalaze pod utjecajem anticiklone, koja u unutrašnjosti podržava stabilno maglovito vrijeme.

Nad Jadranom slabo jugo gomila vlažan zrak na priobalnim planinama te je mjestimice jutros bilo slabe kiše.

Danas će u unutrašnjosti, nakon razilaženja magle, biti promjenljivo oblačno i prohladno, na Jadranu i uz Jadran povećana naoblaka uz slabo jugo i mjestimičnu slabu kišu.

Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 6 do 11, na Jadranu od 12 do 17.

 
Continue Reading

Hrvatska

Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara, u grad dolaze tisuće ljudi

Published

on

By

Dana 18. studenoga obilježavamo 33. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje te se prisjećamo svih žrtava Domovinskog rata. Vukovar je danas središte okupljanja ljudi iz cijele Hrvatske i Hrvata izvan RH koji dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast Gradu heroju, simbolu otpora tijekom Domovinskog rata. 

Program “Vukovar mjesto posebnog domovinskog pijeteta” počinje u 10 sati, u dvorištu vukovarske bolnice dr. Juraj Njavro odakle će krenuti Kolona sjećanja koju će predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar od velikosrpske agresije 1991.

Očekuje se sudjelovanje gotovo cijelog državnog vrha, dok će predsjednik RH Zoran Milanović obilježiti Dan sjećanja u Škabrnji, a u Vukovaru će ga zastupati predstojnik Ureda Orsat Miljenić. Svi predsjednički kandidati su najavili svoj dolazak.

Dolaskom na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položit će vijence i upaliti svijeće.

U 13 sati na groblju će biti služena sveta misa za sve žrtve u Domovinskom ratu, a predvodit će je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.

Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba.

U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

Uz žrtvu Vukovara, prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

U spomen na 18. studenog 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode, a od 2020. taj je dan proglašen državnim blagdanom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

 
Continue Reading

Hrvatska

Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog

Published

on

By

unsplash

Prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Medijski naslovi ponovno najavljuju zimu kakva se ne pamti – jednu od najhladnijih, ako je vjerovati njihovim prognozama. Naime, poznati bosansko-hercegovački meteorolog Nedim Sladić kaže kako sve hladnije europske zemlje žele još na ljeto saznati kakva zima nas čeka te kada mogu očekivati prve pahulje snijega.,a takve se informacije doznaju ovisno o određenom referentnom periodu koji se izražava u postotcima.

“Trenutno najčešće radi usporedba u odnosu na niz 1991.-2020. Na temelju trenutačnih izračuna, kao i usporedbi iz prošlosti, izrađuju se planovi kako bi se na vrijeme procijenila dovoljna količina energenta za zemlju” ispričao je Sladić za Slobodnu Dalmaciju.

Nadalje objašnjava kako dugoročne prognoze ne mogu biti savršene te dodaje kako je potrebno dobro poznavanje fizikalnih osnova, razmjene procesa između atmosfere i oceana kako bi se dobio dobar pregled globalnih pokretača atmosfere.

“Niti jedna dugoročna prognoza nije savršena, ali može biti izuzetno korisna meteorolozima ako se “između redaka“ pravilno primijete i iščitaju stvari koje nas zanimaju. Slično kao u kratkoročnoj prognozi vremena, no razlika je u tome što su signali u kratkoročnim prognozama snažniji, podržaniji i lakši za praćenje, jer su atmosferski sustavi već definirani i razvijeni” istaknuo je meteorolog.

O najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina kaže kako se svake godine slušaju i čitaju iste stvari. “Nemoguće je precizirati točno “u datum“ kad ćemo, povrh toplijeg razdoblja, imati i povremene prodore hladnijeg zraka sa sjevera, jer to nije ni svrha sezonske prognoze vremena. Ukoliko bismo gledali pojedinačno, hladniji period je moguć u siječnju, uslijed prognozirane anticiklonalne situacije koja može uvjetovati i dugotrajnije periode s temperaturnom inverzijom na kopnu, što bi modificiralo temperature zraka i učinilo ih “umjetno“ nižima. Ljubiteljima zime na znanje, neće povremeni hladni prodori izostati ni ove zime, uostalom, kao i svake druge godine…” objašnjava Sladić.

Prema DHMZ-u, za kraj vikenda nas čeka djelomice sunčano vrijeme, u unutrašnjosti u noći i prijepodne mjestimice magla i niski oblaci koji se lokalno mogu duže zadržati. U drugom dijelu dana na sjevernom Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj naoblačenje, navečer mjestimice kiša. Vjetar će biti većinom slab u gorju i na sjevernom Jadranu ponegdje umjeren jugozapadni, a na jugu još ujutro bura. Najniža jutarnja temperatura će biti od -3 do 2, dok će na Jadranu biti negdje između 5 i 10 °C, a najviša dnevna između 7 i 12, na moru od 13 do 18 °C. Radi magle je izdano i žuto upozorenje u osječkoj, zagrebačkoj i karlovačkoj regiji, a početkom tjedna možemo očekivati promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme s kišom, u srijedu na Jadranu i obilnijom. Naime, prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.

Po pitanju snijega, meteorolog Sladić je dao svoju prognozu te tvrdi kako nas početkom tjedna očekuje jačanje južine na prednjoj strani duboke doline i nagovještava novu promjenu vremena, koja će kulminirati sredinom idućeg tjedna, kad očekujemo osjetniji pad temperature zraka i zahlađenje. Ističe kako bi moglo biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom Kotaru, već i u u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu