Hrvatska
Mjere uštede po dućanima: Neki razmišljaju o skraćivanju radnog vremena
Svjedoci smo niza poskupljenja posljednjih mjeseci – od cijena osnovnih namirnica preko cijena naftnih derivata do cijena struje i plina. Upravo je to jedan od razloga zašto europske vlade potiču građane na štednju energije, a u Hrvatskoj su u tom smjeru krenuli i određeni trgovački lanci.
Interspar je stoga u listopadu odlučio reducirati rad rasvjete u trgovinama. “S reduciranom rasvjetom SPAR očekuje dodatnu uštedu električne energije od cca 280.000 kWh na godišnjoj razini što predstavlja prosječnu godišnju potrošnju električne energije čak 80 hrvatskih kućanstava”, priopćili su listopadu.
Istražili smo idu li u takvom smjeru i drugi trgovački lanci u Hrvatskoj i koje konkretne mjere planiraju uvesti.
LIDL
Iz Lidla su za N1 rekli da štedljivim upravljanjem resursima žele doprinijeti zaštiti okoliša, a dodaju da se temom energetike intenzivno bave već duže vrijeme. Navode da su njihove trgovine opremljene LED rasvjetom, a neke i koriste vlastite fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije. Također ističu da Lidl Hrvatska od 2017. godine ima certificirani sustav upravljanja energijom ISO 50001.
Što se tiče konkretnih mjera, iz Lidla su priopćili da od 30. studenog planiraju implementirati sljedeće mjere:
1. Postaviti temperaturu u prodajnom prostoru maksimalno na 19 °C tijekom razdoblja grijanja.
2. Smanjiti vrijeme rada osvjetljenja prodajnog prostora (prije otvaranja i nakon zatvaranja trgovine), parking rasvjete i rasvjete reklamnih loga.
3. Smanjiti intenzitet rasvjete u prodajnom prostoru do 30%.
“Ove mjere ne utječu na naše rashladne uređaje. To znači da u našim rashladnim uređajima nikada ne padamo ispod zadane temperature, tako da naši proizvodi uvijek ostaju svježi, a kupci se mogu pouzdati u uobičajenu Lidl kvalitetu”, pojašnjavaju iz ovog trgovačkog lanca za N1.
Što se tiče samog poskupljenja, iz Lidla navode da su troškovi električne energije veći za “oko 20% u odnosu na prošlu godinu jer je cijena električne energije veća nego prošle godine. Također, troškovi su veći nego prošle godine zbog otvaranja novih trgovina i većeg broja punionica za električna vozila.”
PREHRANA
Troškovi su znatno veći i u Prehrani. Kako su nam kazali, očekuju da će troškovi struje u 2022. bit će veći za 50%. Zbog toga razmišljaju i o kraćem radnom vremenu.
“Planiramo štednju, vjerojatno ćemo ići kod nekih prodavaonica na skraćenje radnog vremena uvečer. Planiramo noću isključivati rashladne uređaje koji nužno ne moraju hladiti, na primjer pića te gašenje rasvjete”, rekli su nam.
KONZUM
Iz Konzuma također navode da je energetska učinkovitost zastupljena u svim aspektima njihova poslovanja. “Za sve postavljene ciljeve upravljanja energijom, sigurnosti hrane i zaštite okoliša u Konzumu su osigurani resursi te se potiče nabava energetski učinkovitih proizvoda i usluga, a sve u cilju sprečavanja zagađenja, smanjenja onečišćenja te održivog korištenja resursa”, priopćili su iz ovog trgovačkog lanca za N1.
Zbog očekivanog povećanja troškova električne energije u idućoj godini i u Konzumu se okreću određenim mjerama uštedama.
“Već neko vrijeme ulažemo u energetski učinkovitiju i štedljiviju LED rasvjetu u našim prodavaonicama, skladištima i drugim objektima te ćemo je do kraja godine implementirati u gotovo svim maloprodajnim objektima diljem Hrvatske”, naveli su iz Konzuma i dodali:
“Osim toga, postavljamo vrata na rashladne vitrine u prodavaonicama kako bismo smanjili potencijalne gubitke hladnog zraka prema prostoru. Kao mjeru dodatne uštede, reducirat ćemo rasvjetu i temperaturu prostorija gdje je to moguće, prilikom čega ćemo pažljivo voditi računa o sigurnosti zaposlenika i kupaca.”
Također, u Konzumu planiraju i ugdradnju solarnih panela “koji će nam omogućiti još veće uštede i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora čime ćemo dodatno doprinijeti i zaštiti okoliša”.
STUDENAC
Studenac je već implementirao određene mjere uštede, ali razmišljaju i o dodatnim ulaganjima kako bi se povećala energetska učinkovitost.
“Na snazi je pridržavanje kućnog reda u kojem su naglašene mjere od gašenja rasvjete i aparata nakon završetka rada poslovnice do racionalnog korištenja rashladnih i klimatizacijskih uređaja tijekom rada. U planu je i ulaganje u postojeću mrežu kroz projekte zamjene rasvjete, kompenzacije jalove energije i rekonstrukcije trgovina, a montažom uređaja s boljom energetskom učinkovitosti planiramo ići u smjeru dodatne uštede električne energije”, poručili su iz Studenca za N1.
JYSK
U trgovačkom lancu JYSK također planiraju provesti niz akcija kako bi uštedjeli, a navode da su troškovi struje u odnosu na prethodnu godinu veći za 30%.
Naveli su i kojim konkretnim mjerama planiraju provesti uštede:
1. Startali smo s edukacijom djelatnika kako bi povećali samu svijest o važnosti provođenja mjera uštede na razini cijele kompanije.
2. Optimizacija potrošnje kroz definiranje i pridržavanje optimalne temperature za hlađenje i ugrijavanje prostora (trgovina, skladište, ured).
3. Ugradnja efikasnijih rješenja za uštedu poput senzora za automatsko paljenje rasvjete, upotreba efikasnije LED rasvjete, na sve uređaje koju nisu neophodni za kontinuirani rad sustava postavljaju se prekidači s vremenskim upravljanjem te postavljanje solarnih panela na objekte.
IKEA
S obzirom da s dobavljačima imaju ugovorenu godišnju isporuku energije, u IKEA-i nije bilo promjene cijene električne energije. No, ističu da se zalažu za održiviji način života koji istovremeno smanjuje i troškove.
“Smanjujemo postavljene vrijednosti grijanja i hlađenja što je više moguće s obzirom na kupce, djelatnike i vanjsku temperaturu, a sva vanjska rasvjeta gasi se u 22:30 uključujući IKEA toranj (veliki IKEA logo), natpise, reklamne ploče i rasvjetu parkirališta. Uz to, zamijenili smo perilice suđa i ostalu opremu u restoranu novom s energetskim certifikatom A+ čime je smanjena potrošnja vode i struje. Trenutačno se zamjenjuju sva rasvjetna tijela koja nisu LED na LED”, naveli su iz IKEA-e u odgovoru za N1.
Dodaju da zahvaljujući solarnim panelima koji su ugrađeni na krov robne kuće godišnje proizvedu vlastite energije koja im je dovoljna za mjesec dana njihovih potreba, odnosno oko 300 MWh. IKEA redovito euducira i zaposlenike o odgovornom korištenju električne energije, poput gašenja računala, svjetla u sobama i slično.
Što se tiče dodatnih mjera koje planiraju, navode da su u procesu postavljanja rješenja koje će drastično smanjiti gubitak topline u skladištu.
“Riječ je o rampama za kamione za istovar robe, koje imaju „zračne zavjese“ koje sprječavaju izmjenu topline između vanjskog i unutarnjeg prostora trgovine. Pokrenuli smo projekt za povećanje proizvodnje naše fotonaponske elektrane – dodavanjem više fotonaponskih panela i povećanjem kapaciteta naše fotonaponske elektrane na 400 kWh što će nam omogućiti da do 3 mjeseca budemo pokriveni vlastito proizvedenom obnovljivom energijom”, kazali su iz IKEA-e za N1.
Također dodaju da je IKEA tvrtka koja kupuje energiju samo iz 100% obnovljivih izvora.
Što kaže Vlada?
O mjerama uštede upitali smo i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje nas je uputilo na Vladine smjernice u kojima su navedeni konkretni potezi koje mogu povući i poduzetnici, ali i građani. Detalje možete provjeriti OVDJE.
“Poduzetnici su izuzetno pogođeni trenutnom energetskom krizom zbog značajnog povećanja cijena kako prirodnog plina, tako i električne energije”, navodi se u smjernicama Vlade RH.
Stoga se preporučuje zamjena prirodnog plina kao energenta drugim energentima, poglavito električnom energijom uz osiguranje vlastite proizvodnje iz fotonaponskih sustava.
Osim klasičnih mjera uštede, poput smanjenja temperature grijanja i optimizacije sustava hlađenja, preporučuje se i provođenje energetske obnove zgrada.
“Dubinskom obnovom koja uključuje mjere energetske učinkovitosti i vlastitu proizvodnju objekti mogu postati energetski neovisni”, navodi se u smjernicama.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega