Hrvatska
BORBA S LISTAMA ČEKANJA: Ravnateljima bolnica poslan naputak o kontroli radnog vremena liječnika
Ravnateljima bolnica poslan je naputak o vođenju evidencije radnog vremena svih radnika. jasno se definiraju početak, završetak i raspored radnog vremena kako se ne bi dogodilo da u radno vrijeme liječnici rade privatno i na taj način regeneriraju liste čekanja.
Zbog sve češćih pritužbi pacijenata, novi korak u borbi s listama čekanja. Ministarstvo zdravstva poslalo je ravnateljima svih bolnica dopis u kojem im ukazuje na potrebu kontrole radnog vremena. Cilj je da se se u jednom danu obavi maksimalni dozvoljeni broj pregleda kako se na njih ne bi predugo čekalo.
Kako to planiraju postići i što kažu liječnici?
540 ili 18 dana. Toliko se na magnet mozga čeka u jednom, a toliko u drugom KBC-u. Kako bi se to promijenilo Ministarstvo zdravstva traži od svih zdravstvenih ustanova kontrolu radnog vremena.
”Primjerice, imate dvije bolnice iste razine zdravstvene zaštite. Svaka od njih ima po dva uređaja za magnetsku rezonancu. Jedna ustanova dnevno napravi 34 pregleda, druga ustanova napravi 24. Moramo postići to da uređaji budu jednako iskoristivi”, rekao je Hrvoje Jezidžić iz Ministarstva zdravstva.
I da ne bude praznog hoda.
”Bolnica ima radilište koje radi svaki dan od 7 do 15 sati i ponedjeljkom u tom terminu napravi 5 pregleda, utorkom 2, srijedom 3. Moramo postići to da se svaki dan napravi maksimalna količina dozvoljenih pregleda u danu.”, dodao je.
Na taj način trebale bi se skratiti liste čekanja. U Ministarstvu objašnjavaju da se rad liječnika i drugih zaposlenika može pratiti putem bolničkih informacijskih sustava – u njima se točno vidi koliko je tko i kada radio.
Iz Udruge bolničkih liječnika poručuju da se radno vrijeme mora poštovati, ali…
”Rad u bolnici nije rad u rudniku i da sad vi radite na neku normu i ono što se stalno priča, priča se da je zdravstvo u financijskoj krizi da je zdravstvo u kadrovskoj krizi, a zdravstvo je sasvim sigurno u upravljačkoj krizi. Znači, da biste vi imali dobro organiziran posao, a pitanje da se uspije u nekom kraćem vremenskom roku pregledati više pacijenata može bit jedino dodatno organizacijski, da se malo bolje poslože stvari, a to je pitanje uprave i menadžmenata, a ne pojedinih liječnika”, kaže Boris Ujević iz HUBOL-a.
Da se u bolnice treba uvesti reda priznaju i u Koaliciji udruga u zdravstvu. Jer osim što rade u bolnicama i privatno, jedan dio liječnika predaje i na fakultetima.
”Vjerujem da je to problem i zapravo ne postoji sustav kontrole, koliko su ljudi na svom matičnom radnom mjestu. Ja nemam ništa protiv da oni rade u svoje slobodno vrijeme, osim toga liječnici i sveučilišni profesori su jedini koji mogu radiit 120 posto radnog vremena, ali to 100 poto bi trebali provesti na svom radnom mjestu gdje su zaposleni,a ostatak mogu raspolagati s njim kako žele”, kaže Ivica Belina iz Koalicije.
Oni na čije je adrese dopis poslan i koji trebaju kontrolirati radno vrijeme svojih zaposkenika – ravnatelji bolnica – nisu bili raspoloženi za izjave. Zvali smo ih nekoliko puta, ali su bili prezauzeti. Možda razmatranjem načina kako kontrolu koju ministar traži, doista i provesti u praksi.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa