Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ŽUPA PLOČA/DUHOVNA OBNOVA O ČISTOĆI Don Josip Mužić: “Muškarac može manipulirati osjećajima žene da ostvari spolni odnos”

Objavljeno

-

Foto: Zadarska nadbiskupija

Don Josip Mužić predvodio je duhovnu obnovu o temi predbračne i bračne čistoće u župnoj crkvi sv. Petra apostola u predjelu Ploče u Zadru u subotu, 12. studenoga, na poziv pločanskog župnika don Damira Šehića.

Za vrijeme susreta don Josip je održao prigodni nagovor, potom su mnogi pristupili sakramentu ispovijedi za koje vrijeme je puk molio krunicu, a onda je don Josip predvodio misno slavlje.

„Čistoća je sredstvo postizanja svetosti, ona je dio poziva na svetost. Spolnost je izvorno dobra, stvorio ju je Bog, no bitno je da čovjek gospodari spolnošću. Suprotnost čistoći je bludnost čije je širenje brzi način da se uništi vjera i čistoća. Čistoća je krepost, a svaka krepost označava snagu i čovjeku daje snagu da može činiti više“ rekao je don Josip, istaknuvši da krepost čistoće obuhvaća i krepost umjerenosti.

„Čistoću treba živjeti radosno, iz uvjerenja, ne kao frustraciju; ne je doživljavati kao opterećenje vjernosti, nego kao pomoć da osoba još više razvija ljubav. Čistoća živi od ljubavi i za ljubav“ rekao je don Josip, potaknuvši na izbjegavanje dviju krajnosti: skrupuloznosti koja vidi grijeh u svemu, i gdje ga nema te opsesivnosti koja vidi samo vlastiti užitak i može voditi u ovisnost.

„Širenje bludnosti je i način kako se kreativne energije ljudi koje mogu pozitivno pokrenuti svijet usmjeravaju u krivo, s dubokim posljedicama na život. Čistoću nalažu vjera i razum, ona ima naravni i nadnaravni cilj. Bog traži od čovjeka da živi čisto kroz vjernost i nerazrješivost braka, u ljubavi prema bračnom drugu“ rekao je don Josip, upozorivši kako iskustva ljudi koji često mijenjaju partnere pokazuju da se ti ljudi osjećaju zapravo prazni.

„Hodanje je ozbiljna stvarnost tijekom koje se čovjek raščišćava je li to prava osoba za brak za dotičnu osobu. Ako netko iz ljubavi prema osobi s kojom hoda živi čistoću, time pokazuje da osobu istinski voli i pomoći će joj da se prije odluči na brak“ rekao je predavač.

Glede čistoće u području spolnosti i emocija, don Josip je rekao da osobu može privući izvanjski izgled, osobito muškarca, pri čemu postoji opasnost da se drugoga, ženu, gleda kao objekt požude. Upozorio je na iskrivljeni pogled na spolnost, samoblud koji se događa kada osoba izgubi spolnu čistoću, kao i pornografiju s djecom, čak i životinjama.

Govoreći o tjelesnoj i emocionalnoj čistoći, don Josip je rekao kako su žene osobito osjetljive u području osjećaja, koje muškarac može iskoristiti i njima manipulirati da ostvari spolni odnos.

Predavač je poručio da treba izbjegavati prigode koje mogu stvoriti emocionalnu bliskost osoba koje nisu u braku, pa se dogodi da bračni partneri više vremena provode s kolegom/-icom na radnom mjestu, nego sa supružnikom u obitelji. Ako osobe i ne sagriješe bludno, stvori se povezanost u području emocija više s kolegom nego sa suprugom, pa treba paziti na takve situacije kako bismo zaštitili svoje srce.

Glede čistoće u braku, predavač je rekao da bračni čin treba biti usmjeren prenošenju ljudskog života. „Imati otvorenost životu uvećava ljubav bračnih partnera i sagorijeva egoizam. Otvorenost životu nadilazi naše snage jer živimo u kulturi smrti“ rekao je don Josip, podsjetivši na Božju zapovijed čovjeku Plodite se i množite i napučite zemlju.  

U propovijedi misnog slavlja, tragom navještenog Evanđelja, don Josip je istaknuo potrebu upornosti u molitvi, ustrajnost u odnosu s Bogom, što donosi plod u životu.

Naime, skloni smo odustati od molitve i nismo ustrajni. Molimo kad smo sabrani, skoncentrirani i kad osjećamo molitvu. „To nije realno. Nikad nismo potpuno sabrani, osjećaj ne prati uvijek našu molitvu. Najgora molitva je nikakva molitva“ upozorio je don Josip, istaknuvši da je pravi izazov kako uopće početi molitvu.

„Treba imati osnovu molitve, a onda misliti o kvaliteti molitve. Najprije treba steći naviku molitve i ne dovoditi je u pitanje. Teško je doći do dobre navike, a lako je izgubiti. Kad smo se osvjedočili da nam je molitva korisna i potrebna, onda držimo vrijeme za nju i borimo se da molitva bude kvalitetna. To je stalna molitva. Nikad nećemo biti potpuno sabrani, ali možemo se truditi oko sabranosti“ ohrabrio je don Josip, rekavši da bi molitva trebala biti sastavni dio našeg života ne samo za postizanje onoga što nam je potrebno, nego i za rast u kršćanskoj savršenosti i krepostima, za rast u bračnoj ljubavi, da napredujemo u svetosti.

Istaknuo je da treba stvoriti odluku krenuti s molitvom, npr., moliti 15 minuta dnevno, ili krunicu moliti u hodu, automobilu. Tada osoba vidi koristi li joj ta molitva, ima iskustvo u raznim stanjima i raspoloženjima svoga duha, raznim okolnostima pa može zaključiti što joj molitva daje. Na temelju svoga iskustva trebamo razlučivati situacije koje nam pomažu da nam molitva bude privlačna ili odmažu, što nas odbija od molitve.

Da bi se mlade naučilo molitvi i prenijelo im vjeru, treba krenuti od obiteljske molitve. Propovjednik je podsjetio kako su naši stari molili svaki dan, svaku večer, obitelj bi zajednički molila krunicu.

„Danas se vode pregovori s djecom hoće li ići u crkvu i moliti. Kako se ne pregovara s djecom hoće li ići u školu i na izvanškolske aktivnosti? Ali pregovara se s djecom kad se tiče vjere. Šalje se poruka: važna je škola i tolike aktivnosti, o tome se pregovara, ali misa, vjera nisu važni“ upozorio je don Josip, podsjetivši da dnevno djeca i odrasli puno vremena provode na Internetu i društvenim mrežama.

„Dakle, vremena ima za sve, ali nema vremena za molitvu i misu. Vjerski život, nedjeljnu misu, obiteljsku molitvu ne bi trebalo dovoditi u pitanje. Živeći to dobiva se poseban blagoslov i djeci se prenosi vjera. Bog ulazi u srca djece, daje im dodatnu zaštitu od grijeha i zla i tu se izlijevaju posebni blagoslovi, da obitelj živi u Božjem blagoslovu i da se čuva ljubav među supružnicima“ rekao je don Josip.

Istaknuo je da su mnogi ljudi fizički kompatibilni, ali puno teže i zahtjevnije je da se supružnici slažu emocionalno, da u cijelosti daju srce jedno drugome. „A još teže je da se osobe slažu duhovno, da su se pronašli u duši, da su jedno srce i jedna duša, ne samo jedno tijelo.

Duhovna povezanost bude jača od bilo kakve druge ljudske povezanosti, krvne, osjećajne, interesne. Kad vjera poveže ljude, tada se živi najvažnije za čovjeka, jer Bog poveže. U braku treba živjeti zajedništvo duša, da se potiču, podržavaju, ohrabruju, napreduju u svetosti i na putu prema Bogu“ rekao je don Josip.

Podsjetio je da su roditelji sv. Male Terezije i mnogi drugi, nepoznati roditelji, dali primjer djeci u molitvi i življenju vjere.

„Na nama je da se to prenosi dalje. Kod proglašenja svetih, većina svetaca i blaženika su mučenici, ispovjeditelji vjere koji su bili redovnici, svećenici i redovnice. Međutim, to ne odgovara stanju u Nebu.

Oni su službeno proglašeni svetima jer je iza njih bila određena biskupija, zajednica, redovnička družba koja je uložila sredstva, trud, našla ljude koji su ispitali potrebno, promicali pobožnost pa su došli do toga da se nekoga proglasi svetim, da prođu cijeli postupak. Troškovi jednog takvog postupka su između 300 000 i 400 000 eura, a pripremne radnje i proces traje tri do četiri godine.

Tko će se potruditi i na tome poraditi za laike? Zato imamo malo službeno proglašenih laika, ljudi iz svjetovnog staleža, tzv. običnih ljudi. Ali, oni su većina u Nebu, oni su većina pobjedničke Crkve u raju. To su neznani sveci kojima mi dugujemo svoju vjeru koju su nam prenijeli“ istaknuo je don Josip.

Podsjetio je kako je u 11. st. Hrvata bilo koliko i Engleza, a sada engleskog naroda ima deset puta više nego Hrvata. Također, teritorijalno, hrvatska zemlja sada je u trećini svoga prostora od nekadašnjeg teritorija gdje je bila hrvatska zemlja.

„Dakle, gledano povijesno i ljudski, mi smo gubitnici. Na državnom planu stalno smo se smanjivali kao država, na narodnom planu smanjivali smo se brojčano kao narod. Postali smo narod deset puta manji u odnosu na velike narode.

Ali, u Božjim očima, u Božjem kraljevstvu, stvari stoje drugačije. Imamo daleko više mučenika nego što ih imaju Španjolska, Italija, Francuska, Engleska. Dakle, mi imamo velike zagovornike u Nebu. Većina tih zagovornika u Nebu, većina svetaca su obični ljudi za koje se nije imao tko potruditi da službeno budu proglašeni svetima, ali oni su stvarno sveto živjeli, oni su nam svjedočili i prenosili vjeru“ poručio je don Josip.

Istaknuo je da je za divljenje što su činili naši stari za vrijeme Turaka da sačuvaju vjeru. „Fratri u Bosni i Hercegovini bili su u civilu, zvali su ih ujaci, skrivali su se među narodom. Najavili bi da će misa biti u taj dan na tom mjestu. Ljudi bi se skupili iz raznih krajeva, imali bi misu usred prirode jer nije bilo crkava. Cijeli dan bi ‘potrošili’ da bi došli na misu, ispovjedili se, pričestili, primili sakramente. Vjera je bila velika, ogromna. Taj pritisak i borba za opstanak pročišćavali su i utvrđivali našu vjeru“ rekao je don Josip. Upozorio je da se u našem vremenu „pritisak promijenio i mi pod tim pritiskom lakše padamo. Teže prepoznajemo neprijatelje. Zato je borba za čistoću ujedno borba za vjeru. Jer svaki put kad čovjek izgubi čistoću, izgubi i senzibilitet za Boga“ upozorio je propovjednik.     

„Da bismo sačuvali krepost čistoće, potrebno je izbjegavati prigode. Prirodno je da osjećamo privlačnost, simpatiju, imamo spolni nagon. Ali, od nas se očekuje da činimo koliko je do nas da to držimo pod svojom vlašću. To znači da ćemo od sebe udaljiti prigode koje prepoznajemo kao grešne, koje nas navode na grijeh. I molimo Bogu za čistoću. To donosi rezultat da ono što se ljudski čini nemoguće, postane moguće jer nam je Bog dao milost, jer mi smo surađivali s Milošću, udaljili smo se od grešne prigode. To svatko od nas može učiniti da ne padne u tom planu i da to udalji od sebe. Tražimo Božju pomoć, oslonimo se na njega i Bog će nam otvarati put“ poručio je don Josip Mužić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. GTJ

    14. studenoga 2022. at 9:14

    A kako vi sve ovo znate, don Josipe???? Zar nije modus vivendi katoličkih svećenika- celibat?? Rasprava o ovoj temi za vas je isto, kao da ja, koja sam studirala jezike razglabam o- kvantnoj fizici!!!! Ugodan vam dan!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NATJEČAJ MINISTARSTVA ZNANOSTI / Dijele se državne socio-ekonomske stipendije. Ovo su detalji…

Objavljeno

-

By

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih raspisalo je Natječaj za dodjelu 12.150 državnih stipendija za akademsku godinu 2024./2025. redovitim studentima koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

Državne stipendije dodjeljuju se u sljedećim kategorijama: 

E – studenti u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, stručnim kratkim studijima, stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima slabijega socio-ekonomskoga statusa,

D-1 – studenti u redovitom statusu na sveučilišnim prijediplomskim studijima, sveučilišnim diplomskim studijima, sveučilišnim integriranim prijediplomskim i diplomskim studijima, stručnim kratkim studijima, stručnim prijediplomskim studijima i stručnim diplomskim studijima koji su djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona, mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članaka 6., 7. i 8. istog zakona; djeca civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djeca civilnih invalida iz Domovinskog rata i civilni invalidi iz Domovinskog rata iz članka 45. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata; studenti koji su djeca smrtno stradalih osoba iz članka 107. Zakona o protuminskom djelovanju, čija je smrt nastala zbog ozljede na radu za vrijeme obavljanja poslova iz članka 107. ovog Zakona, 

P – studenti s invaliditetom i studenti koji su pod skrbništvom ili su kao djeca bili pod skrbništvom ili im je priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili im je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja na temelju propisa iz područja socijalne skrbi, koji su upisani na doktorske studije na poslijediplomskoj razini.

II. Opći uvjeti za podnošenje prijave

Za dodjelu državne stipendije mogu se prijaviti studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

  • hrvatski državljani, državljani države članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije ili osobe u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti,
  • studenti u redovitom statusu na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj.
     

III. Na natječaj za dodjelu državne stipendije ni u jednoj kategoriji ne mogu se prijaviti studenti:

  • koji su stekli manje od 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini (ne odnosi se na studente upisane prvi put na prvu godinu studija u akademskoj godini 2024./2025.),
  • koji su stekli manje od 22,5 ECTS boda u prethodnoj akademskoj godini, a u akademskoj godini prijave na natječaj upisuju drugu godinu diplomskog studija koji se izvodi u neparnom broju semestara,
  • koji su na tom studiju ukupno stekli broj ECTS bodova koji podijeljen s brojem upisanih prethodnih akademskih godina iznosi manje od 40, ne uključujući tekuću akademsku godinu te ne računajući akademske godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje prava i obveza studenta,
  • koji su u akademskoj godini 2024./2025. drugi put upisali prvu godinu studija na istoj razini studija u redovitom statusu (odnosi se isključivo na studente koji su u akademskoj godini 2024./2025. promijenili studij),
  • koji su dva puta mijenjali i stoga tri puta upisivali studij na istoj razini u redovitom statusu,
  • koji su već stekli kvalifikaciju na razini studija na koju su upisani (osim studenata koji su stekli kvalifikaciju na prijediplomskoj razini, a u akademskoj godini prijave na natječaj su upisani u 4., 5. ili 6. godinu integriranog studija),
  • koji su u radnom odnosu ili obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja,
  • koji imaju upisano mirovanje prava i obveza studenta u akademskoj godini 2024./2025.
     

IV. Posebni uvjeti za dodjelu državne stipendije u kategoriji E − studenti slabijega socio-ekonomskog statusa:

  • prosječni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 100 % proračunske osnovice (441,44 EUR) koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom. U izračun prihoda po članu kućanstva uzimaju se prihodi ostvareni u 2023. godini,
  • u izračun prihoda po članu kućanstva ulaze ukupni dohodak članova kućanstva te neoporezivi primici koji se nalaze na popisu u Prilogu I. koji je sastavni dio Pravilnika,
  • popunjena Izjava o članovima kućanstva u sklopu elektroničkog obrasca za prijavu na natječaj, 
  • zajedničko kućanstvo je svaka zajednica osoba, bez obzira na srodstvo, koje zajedno stanuju, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba. Članom kućanstva smatra se i dijete koje se nalazi na školovanju do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života. Uzdržavatelj studenta smatra se članom njegova kućanstva i kada ne žive na istom prebivalištu ako je student u sustavu redovitog obrazovanja, a najdulje do navršene 26. godine života djeteta (osim u slučajevima kada se raskid obiteljskih odnosa može dokazati rješenjem nadležnih tijela),
  • podatke o prihodima u Republici Hrvatskoj Ministarstvo preuzima iz službene evidencije Porezne uprave za 2023. godinu,
  • studenti koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske obvezni su prilikom popunjavanja Izjave o članovima kućanstva, u elektroničkom obrascu za prijavu, ručno unijeti podatke o visini ukupno ostvarenih prihoda u EUR valuti*, uključujući prihode od mirovine, za svakog člana kućanstva u 2023. godini. Kao dokaz obvezni su dostaviti potvrde o visini ukupno ostvarenih prihoda nadležne porezne uprave izvan Republike Hrvatske za sve članove kućanstva i potvrde o visini ukupno isplaćene mirovine nadležne ustanove za mirovinsko osiguranje izvan Republike Hrvatske za članove kućanstva koji su korisnici mirovine za 2023. godinu,   
  • ako član/ovi kućanstva nema/ju OIB, potrebno je dostaviti potpisanu izjavu da član/ovi kućanstva nema/ju OIB (student šalje jednu Izjavu za sve članove koji nemaju OIB),
  • student do navršenih 26 godina koji se na prebivalištu navede kao jedini član kućanstva ili s bratom ili sestrom bez roditelja ili uzdržavatelja dužan je pod zajedničko kućanstvo navesti roditelje ili uzdržavatelje te dostaviti njihov OIB. Studenti su dužni navesti oba roditelja ili uzdržavatelja, osim u slučaju kad mogu dokazati da drugi roditelj nije član kućanstva, na primjer sudska odluka o rastavi braka, smrtni list itd. Različita adresa prebivališta svakog člana kućanstva mora biti obrazložena i potkrijepljena dokaznom dokumentacijom. 
     

V. Bodovanje za državnu stipendiju za kategoriju E provodi se na sljedeći način i na temelju sljedećih dokaza

1. Za studenta koji mjesečno po članu kućanstva ima: 

  • 120,00 EUR ili manje prihoda priznaje se 1.800 bodova
  • od 120,01 EUR do 160,00 EUR priznaje se 1.500 bodova
  • od 160,01 EUR do 200,00 EUR priznaje se 1.200 bodova
  • od 200,01 EUR do 240,00 EUR priznaje se 900 bodova
  • od 240,01 EUR do 280,00 EUR priznaje se 750 bodova
  • od 280,01 EUR do 320,00 EUR priznaje se 600 bodova
  • od 320,01 EUR do 360,00 EUR priznaje se 450 bodova
  • od 360,01 EUR do 400,00 EUR priznaje se 300 bodova
  • od 400,01 EUR do 100 % proračunske osnovice priznaje se 150 bodova.

Rok za prijavu je 4. studenoga 2024. do 12.00 sati.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA/ Na Sveučilištu potpisani ugovori o Tečaju za učenje hrvatskog jezika s potomcima iseljenika 

Objavljeno

-

By

Ministarstvo demografije i useljeništva i 19 stipendista, potomaka hrvatskih iseljenika, državljana zemalja iz Južne Amerike, SAD-a, Japana i Njemačke, potpisali su na Sveučilištu u Zadru Ugovor o stipendiranju Tečaja za učenje hrvatskih jezika, koji će se u zimskom semestru akademske godine 2024./2025. provoditi pri Centru za strane jezike.

Stipendistima su na odvažnosti i želji da uče jezik svojih predaka čestitali prorektorica Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, p.o. ravnateljica Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo u Ministarstvu demografije i useljeništva doc. dr. sc. Ivana Perkušić te Mirjana Vatavuk iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

– Učenjem hrvatskoga jezika stječete iznimno važne jezične kompetencije za uspješno uključivanje u društveni i gospodarski život u Republici Hrvatskoj te istovremeno  osnažujete identitet i svehrvatsko zajedništvo. Cijenimo sto čuvate svijest o svom hrvatskom podrijetlu i što ste se odlučili za učenje hrvatskoga jezika upravo u domovini vaših predaka – roditelja, djedova i baka. Uz to bih dodala, na pravom mjestu, u prelijepom gradu Zadru koji ima višestoljetnu sveučilišnu tradiciju, najdužu u hrvatskoj povijesti, još od 14. stoljeća, kazala je p.o. ravnateljica Perkušić na potpisivanju.

U Centru za strane jezike Sveučilišta u Zadru 19 stipendista pohađa Tečaj učenja hrvatskog jezika u zimskom semestru akademske godine 2024./2025., od čega njih petoro nastavlja učenje od prošle godine. Dolaze iz 10 zemalja:  Japana, Njemačke, SAD-a, Perua, Čilea, Argentine, Venecuele, Ekvadora, Paragvaja i Brazila, najmlađi polaznik ima 19 godina, a najstarija polaznica još uvijek mladenačkih – 70.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SUTRA U KAZALIŠTU LUTAKA / Komemoracija u spomen na sveučilišnu profesoricu, teatrologinju i uglednu članicu Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodoru Vigato

Objavljeno

-

By

Komemoracija u spomen na sveučilišnu profesoricu, teatrologinju i uglednu članicu Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodoru Vigato održat će se u srijedu, 6. studenoga 2024. godine u Kazalištu lutaka Zadar u organizaciji Sveučilišta u Zadru, Kazališta lutaka Zadar i Ogranka Matice hrvatske u Zadru, s početkom u 12 sati.

Sveučilišna profesorica, teatrologinja i ugledna članica Matice hrvatske izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato (1953. – 2024.) preminula je nakon kratke bolesti 11. kolovoza 2024. godine u 71. godini života. Od 1999. godine Teodora Vigato zaposlena je na Visokoj učiteljskoj školi u Zadru, koja osnivanjem Sveučilišta u Zadru postaje Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja. Na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predavala je kolegije vezane uz lutkarstvo i scensku kulturu, stariju hrvatsku književnost te iznimno uspješno vodila dramske radionice. Profesorica Vigato objavila je četiri znanstvene knjige iz povijesti hrvatskog i zadarskog lutkarstva: Svi zadarski ginjoli (2011.), Mile Gatara i zadarsko lutkarstvo (2015.), Poetski putevi zadarskog lutkarstva (2018.), Zadarsko lutkarstvo za 21. stoljeće (2022.). Monografiju San putujućeg glumca (2022.) posvetila je zadarskom glumcu lutkaru Zlatku Košti, ali i svim glumcima lutkarima, čime se trajno upisala u povijest zadarskog i hrvatskog lutkarstva.

Izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato u punini svoga života i rada živjela je i voljela lutkarstvo, posebice zadarsko lutkarstvo. Možda je to i ponajbolje predočeno rečenicama Luka Paljetka koje je izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato uvijek isticala: Sve je lutka. Lutka je sve!

Počivala u miru Božjem, draga Tea!

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu