Svijet
Zabrinjavajuće djelovanje jednog od najpoznatijih lijekova protiv bolova!
Jedan od najčešće konzumiranih lijekova u SAD-u, ali i svijetu, mogao bi ostaviti mnogo više posljedica na ljudski organizam od tek ublažavanja glavobolje.
Acetaminofen, također poznat kao i paracetamol, a koji se prodaje pod brendovima Tylenol i Panadol, također povećava i sklonost rizicima, kaže studija iz 2020. koja je pratila promjene u ljudskom ponašanju pod utjecajem ovog lijeka.
“Čini se da pod utjecajem acetaminofena ljudi osjećaju manje negativnih emocija kada razmišljaju o riskantnim potezima – jednostavno ne osjećaju jednaku razinu straha”, kaže neuroznanstvenik Baldwin Way sa sveučilišta u Ohiju, prenosi Science Alert.
“Gotovo četvrtina populacije u SAD-u uzima ove lijekove svaki tjedan. Smanjene percepcije o riziku i češće riskantno ponašanje mogli bi ostaviti rizik na društvo u cjelini”, dodaje.
Rezultati studije dodatno potvrđuju prethodna istraživanja koja sugeriraju da su efekti acetaminofena na ublažavanje boli također primjetni u raznim psihološkim procesima: umanjuju percepciju povrijeđenih osjećaja, umanjuju sposobnost za empatiju, a moguće da čak i zatupljuju kognitivne funkcije.
Istraživanje također daje naslutiti da bi se pod utjecajem acetaminofena mogla umanjiti sposobnost percepcije i evaluiranja rizika. Efekt lijeka možda je malen, ali ne treba ga se ignorirati, budući da je upravo acetaminofen najčešći sastojak lijekova u SAD-u – može ga se pronaći u čak 600 različitih lijekova koji se dobivaju na recept, ali i bez njega.
U seriji eksperimenata u kojima je sudjelovalo 500 sveučilišnih studenata, Way i njegov tim mjerili su koliko bi jedna doza od 1.000 miligrama acetaminofena (maksimalna dopuštena dnevna doza za odrasle) utjecala na rizično ponašanje sudionika u usporedbi s placebo lijekovima koji su nasumce davani sudionicima u kontrolnoj grupi.
U svakom od eksperimenata, sudionici su morali napuhati ispuhani balon na kompjuterskom monitoru, a svakim pojedinim klikom za napuhavanje zarađuju izmišljeni novac. Dane su im upute da zarade što je više izmišljenog novca moguće napuhavajući balon što je više moguće, ali da budu oprezni da balon ne pukne jer bi u tom slučaju izgubili sav novac.
Rezultati su pokazali da su oni sudionici koji su uzeli acetaminofen znatno više riskirali tijekom ove vježbe, u usporedbi s opreznijom placebo skupinom. Oni koji su bili pod utjecajem acetaminofena češće su gubili novac jer im je puknuo balon od kontrolne skupine.
“Ako niste skloni riziku, napuhat ćete balon malo i onda odlučiti uzeti novac jer ne želite da balon pukne i da izgubite sve što ste zaradili”, kaže Way. “Ali oni koji su na acetaminofenu pokazuju manje anksioznosti i negativnih emocija o tome koliko balon raste i koji su izgledi da će puknuti.”
Uz simulaciju s balonom, sudionici su također ispunjavali i upitnike tijekom još dva eksperimenta, gdje su ocjenjivali razinu rizika koju percipiraju u različitim hipotetskim scenarijima kao na primjer ulaganje cjelodnevne zarade u sportsku okladu, skakanje s mosta ili vožnja automobilom bez zaštitnog pojasa.
U jednom od upitnika primijećeno je da uzimanje acetaminofena smanjuje percepciju rizika u usporedbi s kontrolnom grupom, no u drugom, sličnom upitniku nije primijećen takav efekt .
Ipak, općeniti zaključak temeljen na prosječnim rezultatima različitih testova jest da postoji značajna povezanost između uzimanja acetaminofena i riskantnog ponašanja, čak i ako je primijećeni efekt malen.
Tim je rekao da su prepoznali da se učinci lijeka na riskantno ponašanje mogu objasniti i drugim vrstama psiholoških procesa, kao što je možda smanjenje anksioznosti.
“Moguće je da, kako balon raste, oni u placebo skupini osjećaju jaču anksioznost pri pomisli da bi mogao puknuti,” objasnili su znanstvenici. “Kada osjećaj anksioznosti postane prevelik, oni završe s eksperimentom. Moguće je da acetaminofen smanjuje tu anksioznost, što dovodi do riskantnijeg ponašanja.”
Istraživanje alternativnih psiholoških objašnjenja za ovaj fenomen, kao i istraživanje bioloških mehanizama odgovornih za učinke acetaminofena na izbore u ovakvim situacijama, trebalo bi se detaljnije istražiti u daljnjim studijama, rekao je tim.
Znanstvenici će također imati još prilike proučiti ulogu acetaminofena u ublažavanju boli, budući da su studije u posljednjih nekoliko godina pokazale da u mnogim slučajevima ovaj lijek nije efikasan, a ponekad nije ništa bolji od placeba, uz to što otvara rizike za razvoj drugih zdravstvenih problema.
Bez obzira na ozbiljnost tih rezultata, acetaminofen je još uvijek jedan od najkorištenijih lijekova u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija smatra ga esencijalnim lijekom. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje ga kao lijek koji valja uzeti ako osoba smatra da ima simptome koronavirusa.
Možda ćemo morati još jednom razmisliti o takvim savjetima, kaže Way.
“Moguće je da će osoba koja ima koronavirus, a uzme acetaminofen, misliti da nije toliko rizično izići van i družiti se s prijateljima”, dodaje. “Potrebno nam je još istraživanja o učinku acetaminofena i drugih lijekova koji se izdaju bez recepta na naše izbore i rizike koje poduzimamo.”
Svijet
Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje
Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.
Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.
U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.
Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.
Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.
Svijet
Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja
U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.
Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.
U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.
Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.
Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.
Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.
Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.
Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”
Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”
Nakon toga šalje fotografije.
U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.
U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.
“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe
Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.
Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.
Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.
Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.
“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.
Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.
Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.
Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.
“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”
Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”
Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.
No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.
Svijet
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.
Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.
Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.
No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.
Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.
Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.
Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.
U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.
Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.
Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.
To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.
Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.
Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA19 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka