Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) PREDSTAVLJANJE IZDANJA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Cambi je napisao knjigu kakvoj ne postoji pandana u hrvatskom izdavaštvu

Objavljeno

-

Nenad Cambi, jedini redovni akademik sa Sveučilišta u Zadru, professor emeritus i voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, neumorno stvara i u 86. godini života. U Svečanoj dvorani su predstavljene dvije njegove nove knjige – antologijska „Umjetnost antike u hrvatskim krajevima“, dopunjeno izdanje nakon izlaska prvog iz 2002. godine te „Vernakularna umjetnost ranokršćanskog razdoblja u zaleđu rimske Dalmacije“, u kojoj analizira „naivni“ ili folklorni (vernakularni) klesarski izraz na ranokršćanskim nalazima s područja današnje Dalmatinske zagore i Bosne i Hercegovine.

„Umjetnost antike u hrvatskim krajevima“ je knjiga u kojoj je Cambi uspio nevjerojatnu količinu gradiva i tisuće spomenika pretočiti u jedinstvenu sintezu koja iza sebe ne ostavlja bilo kakve nejasnoće. Sve znanje o antičkoj umjetnosti u hrvatskim krajevima na području nekadašnjih grčkih kolonija, kasnijih rimskih provincija, na srednjem Jadranu i u Panoniji, okupljeno je na oko 600 stranica s preko 700 ilustracija, zbog čega je to djelo koje nema pandana u hrvatskom izdavaštvu.

– Niti jedna sinteza ne obrađuje sve moguće nalaze, već daje pogled na umjetnost sa svih mogućih aspekata, neka vrsta jezgre onoga što je u tom umjetničkom planu ovo naše tlo dalo. Koliko sam u tome uspio, drugi će procijeniti. U 20 godina, koliko je prošlo od prvog izdanja, dosta toga se promijenilo, neki dijelovi su izmijenjeni a drugi nadopunjeni, zato je i broj stranica takav kakav jest, rekao je Cambi, prisjećajući se i trenutaka koje je proveo na Sveučilištu u Zadru, gdje je umirovljen 2007. godine.

Što se tiče monografije o vernakularnoj umjetnosti (vernakularna – koji se odnosi na autohtono stanovništvo; domorodački), izbjegao je uporabu riječi „folklorne“ u naslovu, jer se tu ipak ne radi o onome što su svi pojedinci stvarali, već je iz nalaza jasno da se radi o klesarskim školama i posebnim tradicijama.

Na njezino pisanje Cambi je bio potaknut krivim datacijama nekih reljefa u srednji vijek, koje smješta u kasnu antiku ili ranokršćanski period i to argumentira na nekoliko razina, interpretacijom ikonografskih sadržaja, distribucijom na prostoru zaleđa Dalmacije i BiH, izradi na mekanom kamenu munjika koji je bio pogodan za reljefe, obrubljivanju urezanom kontinuiranom linijom i drugim elementima koji ukazuju na kontinuitet klesarske tradicije.

– Čak se tvrdilo da je to srpska srednjovjekovna umjetnost, što je skandalozno, da nešto u 6. stoljeću u Hrvatskoj ili BiH može biti pripisivano srpskoj umjetnosti, istaknuo je Cambi, za kojega su predstavljači, prof. dr. sc. Dražen Maršić i izv. prof. dr. sc. Josipa Baraka Perica istaknuli kako je potaknuo mnoge da se zapute njegovim tragom u kršćanskoj arheologiji.

– Ove knjige su reliquiae reliquiarum, jer internet pomalo sve zamjenjuje. Ali ni taj Internet ne može ništa ako netko ne napiše knjige i radove, tek tada se može prenijeti na nove medije. Radit ću dok me budu služile umne i fizičke snage, poručio je za kraj akademik Cambi.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu