Hrvatska
Uskoro ćemo plaćati i male vrećice za voće, mijenja se sustav povratne ambalaže
Novim pravilnikom o ambalaži, koji bi na snagu trebao stupiti iduće godine, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uvest će povratnu naknadu i za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litre, za tetrapak i koja nije od PET-a, a vrlo lagane plastične vrećice trgovci će naplaćivati.
Pravilnikom se predlaže proširenje postojećeg sustava povratne naknade s ambalažom volumena manjeg od 0,20 litre, s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, primjerice tetrapak, te s plastičnom ambalažom koja nije od PET-a, primjerice HDPE (polietilen visoke gustoće, kruta plastika), rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
U sustavu povratne naknade svi proizvodi pod definicijom “piće”
Vezano za proizvode u HDPE plastičnoj ambalaži, u Ministarstvu kažu da u sustav povratne naknade ulaze svi proizvodi koji potpadaju pod definiciju “piće”.
To su alkoholna i bezalkoholna pića, stolna, prirodna mineralna voda i izvorska voda, voćni sirupi, voćni sokovi i nektari, mlijeko i tekući mliječni proizvodi i ostali tekući proizvodi na voćnoj i drugoj bazi, te bilo koji drugi dodatak koji pakiran zajedno s tekućom bazom čini cjelovitu jedinicu primarne ambalaže.
To znači da boce za ulja i deterdžente, kao i svi ostali proizvodi koji nisu “piće” ne ulaze u sustav povratne naknade.
Staklene bočice za alkoholna i bezalkoholna pića volumena od 0,1 litre ulaze u sustav povratne naknade, kao i one koje su u ambalaži od plastike, ako su volumena jednakog i manjeg od tri litre.
Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi propisati će način izračuna i iznose naknada. Predlaže se i novi izgled oznake za ambalažu u sustavu povratne naknade.
Vrlo lagane plastične vrećice morat će se naplaćivati potrošačima
Pravilnikom se također predlaže da se sve vrlo lagane plastične vrećice, tanje od 15 mikrona, koje se koriste za voće i povrće i drugu rasutu hranu, a trenutno se ne naplaćuju, ubuduće moraju naplaćivati potrošačima te da se ne smiju izlagati i prodavati na blagajnama.
Također na mjestima gdje potrošač u njih stavlja robu mora biti istaknuta njihova cijena, koju će odrediti prodavatelj, kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Cilj uvođenja naplate laganih plastičnih vrećica je sprječavanje njihova nekontroliranog besplatnog dijeljenja i prekomjernog uzimanja, što često završava bacanjem takvih vrećica u okoliš.
Osim toga, želi se potaknuti korištenje debljih plastičnih vrećica, onih s debljinom stjenke 50 i više mikrona, jer one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe završavaju odbačene.
Dodatno, želi se potaknuti korištenje vrećica od alternativnih materijala.
U Ministarstvu kažu da se novi pravilnik donosi zbog obveze Hrvatske da u nacionalno zakonodavstvo prenese odredbe EU-ovih direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, te o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš.
Osim toga, postojeći sustav gospodarenja otpadnom ambalažom treba uskladiti sa Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021.
Savjetovanje o pravilniku do 10. prosinca
Pravilnik je objavljen na Središnjem portalu za savjetovanja s javnošću, a savjetovanje je otvoreno do 10. prosinca. Nakon toga, najavljuju u Ministarstvu, pristupit će njegovoj finalnoj izradi.
Početak primjene bit će određen u konačnoj verziji pravilnika tako da će biti ostavljeno razdoblje za prilagodbu, a o točnim datumima primjene Ministarstvo će obavijestiti javnost.
Pravilnikom se predlažu mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, te mjere vezane za proširenu odgovornost proizvođača plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i ribolovni alat koji sadrži plastiku.
Također se predlažu mjere za podizanje svijesti o štetnosti odbacivanja plastičnih proizvoda i dostupnosti alternativa koje se mogu višekratno koristiti.
Piše: Marina Bujan/N1
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!