magazin
CIKLUS AKTUALNOG AUSTRIJSKOG FILMA U ZADRU Austrijski filmski tjedan: Burna vremena
Zadarska Kino Zona (Centar nezavisne kulture Zadar) u suradnji s Pulskim filmskim festivalom, Odjelom za germanistiku Sveučilišta u Zadru, austrijskim lektorskim programom OeAD i Austrijskom knjižnicom dr. Alois Mock u Zadru te uz potporu Austrijskog kulturnog foruma Zagreb od 29.11.2022. do 1.12.2022. u Polivalentnoj dvorani novoobnovljene Providurove palače u Zadru organizira Austrijski filmski tjedan. Riječ je o projekcijama nekih od najzapaženijih recentnih cjelovečernjih igranih i dokumentarnih filmova te uzbudljivih najnovijih kratkih filmova iz Austrije pod tematskim nazivnikom „Burna vremena“, od kojih su neki zabilježili i međunarodni uspjeh.
Pored dugogodišnje tradicije velikana filmske umjetnosti i oskarovaca poput Michaela Hanekea ili Ulricha Seidla, austrijski je film posljednjih godina iznjedrio iznimne naslove mlađih autorica i autora poput Kurdwin Ayub („Sonne“, najbolji debitantski film, Berlinale 2022.) ili Hansa Hochstögera („Endphase“, Crossing Europe Film Festival 2022.), koji redateljskom hrabrošću, izlaganjem vlastitih biografija, ali i političnošću zastupljenih tema donose presjek previranja u austrijskom društvu. Austrijski kratki film pak uživa svjetski ugled zahvaljujući ostvarenjima prekaljenih autora poput Petera Tscherkasskyja („Train Again“, Quinzaine des Réalisateurs, Cannes, 2022.) , ali i redateljica čiji je umjetnički rakurs obojen specifičnošću iskustva života u višeetničkoj suvremenoj Austriji, poput Olge Kosanović („Genosse Tito, ich erbe“, najbolji debitantski film, Oberhausen 2022.).
Od izazova multikulturnosti života u globaliziranom svijetu do obračunavanja s najbolnijim točkama tamošnje povijesti, koju s Austrijom djelomice dijelimo, filmovi su stoga prilika i za razgovor o razlikama i sličnostima između aktualnih kulturnih pitanja u našim dvjema zemljama, na što će se osvrnuti popratni diskurzivni program, kojem će uz uvažene zadarske akademske stručnjake prisustvovati i studentice i studenti njemačkog jezika i kulture.
Ulaz na projekcije je besplatan.
Program:
29.11.
20:00 Završna faza/Endphase (2021., R. Hans Hochstöger), hrvatski podnaslovi
21:30 Razgovor s doc. dr. sc. Svenom Marcelićem i doc. dr. sc. Mariom Županovićem o ratnoj traumi i kulturi sjećanja na filmu
30.11.
Revija filmova u konkurenciji za Austrijsku nagradu za kratke filmove 2022. (Österreichische Kurzfilmschau), engleski podnaslovi
1.12.
20:00 Sunce/Sonne (2022, R. Kurdwin Ayub), hrvatski podnaslovi. U suradnji s Pulskim filmskim festivalom.
Više o filmovima:
Završna faza/Endphase
Režija: Hans Hochstöger
Austrija 2021. | 86 MIN | dokumentarni
Kultura sjećanja često poklekne zbog bojazni da ćemo si njome u vlastitom zavičaju priskrbiti neprijatelje. Stoga potomci pogođenih naraštaja moraju prikupiti hrabrost da postave neugodna pitanja. Na donjoaustrijskom plemićkom imanju Priel tu ulogu preuzima redatelj i fotograf Hans Hochstöger, koji iz te teme oblikuje jedan od posljednjih dokumentarnih filmova te vrste: projekt usmene povijesti i potrage za tragovima jednog gotovo zaboravljenog masakra u kojoj svjedoci vremena naznačuju svoju verziju sjećanja na 1945. godinu.
Sunce / Sonne
Režija: Kurdwin Ayub
Glume: Melina Benli, Law Wallner, Maya Wopienka
Austrija 2022. | 110 MIN | igrani
Tri tinejdžerice iz Beča twerkaju u hidžabu i pjevaju pop-pjesmu. Jedan video o tome na YouTubeu odjednom ih preko noći učini poznatima, prije svega među kurdskim muslimankama. Yesmin, jedina Kurdinja među njima, počinje se sve više distancirati od svoje kulture. Nati i Bella se nasuprot tome doimaju fascinirane svijetom koji im je tuđ. Kada se djevojke upoznaju s dvama mladim kurdskim patriotima, situacija prijeti eskalacijom. Film o mladima stiješnjenim između društvenih medija i želje da pronađu same sebe – priča o pobunjenicama.
Film je na Berlinaleu 2022. osvojio nagradu za najbolji debitantski film.
Revija austrijskih kratkih filmova
Revija austrijskih kratkih filmova (Österreichische Kurzfilmschau) je program suradnje između Akademije austrijskog filma i Saveznog ministarstva europskih i međunarodnih poslova Republike Austrije koji od 2012. godišnje predstavlja one austrijske kratke filmove koji su se priznanjima i festivalskim uspjesima kvalificirali za Austrijsku filmsku nagradu u kategoriji kratkog filma.
Ovogodišnja revija obuhvaća 15 igranih, dokumentarnih i animiranih filmova te jedan glazbeni spot u režiji 14 redateljica i redatelja i jednog umjetničkog kolektiva. U okviru Austrijskog filmskog tjedna u Zadru predstavit će se 3 filma, “We Deliver A Smile” (Wir Liefern Ein Lächeln), “Fabiu” i “Neverinland”.
magazin
Inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike ovih automobila: Ako ih imate, javite se trgovcu
Državni inspektorat je utvrdio nedostatke na nekim vozilima te poziva vlasnike da se jave trgovcima kod kojih su ih kupili.
Državni inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike vozila Peugeot 208 II, 3008, 5008 te Citroen C3 IV.
Vlasnici Peugeota 208 (tip II, vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 3. prosinca 2024.) trebaju se javiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora, prenosi Dnevnik.hr.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Peugeota 3008 i 5008 (tip K, vozila proizvedena od 23. rujna do 5. studenog 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, nasloni za glavu prednjih sjedala možda neće ostati u položaju u kojem su postavljeni zbog neispravnih utora za zaključavanje na nosačima naslona za glavu.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Citroena C3 (vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 20. lipnja 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora.
Detalje pogledajte OVDJE.
Kirurzi će staviti implantate u mozgove alkoholičara i ovisnika o opioidima u pokusu čiji je cilj testiranje upotrebe električnih impulsa za borbu protiv žudnje za pićem i drogama, piše britanski list Guardian.
Ta se tehnika već koristi za pomoć pacijentima u kontroli nekih učinaka Parkinsonove bolesti, depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Sada skupina liječnika i istraživača – sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu – želi koristiti duboku stimulaciju mozga kako bi pokušali smanjiti žudnje ovisnika i potaknuti njihovu samokontrolu.
“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.
“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”
Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja. U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.
Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima. Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.
“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”
“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.
Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.
Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor, piše HAK revija.
Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom?
Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.
Novo izvješće Europola: Jedna vrsta kriminala evoluira, a već je otkrivena i kod nas
Inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike ovih automobila: Ako ih imate, javite se trgovcu
BK SV. KRŠEVAN NA PH U ZAGREBU / Leni Žuvela novi državni prvak; David Dešković brončani!
SVEČANO U SRIJEDU / Otvara se Poljoprivredno-edukacijski centar u Zemuniku Donjem
