Connect with us

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci

Objavljeno

-

By

Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.

Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.

“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.

Kako pripremiti svoj dom?

Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.

U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.

Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.

Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.

Grijanje

Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.

Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.

Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.

Komunikacija

U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.

Hrana

Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.

Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.

Što je dobro imati od hrane:

Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.

Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.

Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.

Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.

Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.

Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.

Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.

U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.

WC

Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.

Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.

Ostale stvari

Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.

Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.

Ljubimci

Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.

Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.

Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Svijet

Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob

Objavljeno

-

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.

Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”

“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.

U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.

Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.

 
Nastavi čitati

Svijet

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje

Objavljeno

-

By

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.

Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.

“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.

Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.

Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu