Hrvatska
Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste
Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.
Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.
Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.
Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.
Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).
Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci
Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.
U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.
Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.
Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.
Lista srama i počasna lista
Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.
Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.
‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).
‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.
Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.
Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa