Hrvatska
Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste
Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.
Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.
Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.
Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.
Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).
Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci
Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.
U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.
Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.
Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.
Lista srama i počasna lista
Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.
Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.
‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).
‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.
Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.
Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše