Hrvatska
Sutra možete po kovanice eura, ali ne koristite ih do 1. siječnja!
Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica, javlja HNB.
Kako bi građani bili što spremniji za upotrebu eura u prvim danima 2023., moći će u bankama, Financijskoj agenciji i Hrvatskoj pošti d.d. od 1. prosinca 2022. nabaviti najviše dva početna paketa eurokovanica po jednoj transakciji.
Početni paket sadržava 33 eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, a za jedan početni paket eurokovanica potrošač će plaćati iznos od 100,00 kuna.
Tako pribavljenim kovanim novcem građani će se moći koristiti za plaćanja u zemlji i u inozemstvu tek od 1. siječnja 2023. Naime, kovani novac eura i centa koji na naličju ima hrvatske nacionalne simbole tek će na dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.
Osiguravanje opskrbe gotovim novcem eura i nesmetano odvijanje platnog prometa u zemlji ključni su segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Trenutno, ovo je sigurno logistički jedan od najsloženijih projekata u Hrvatskoj, izjavio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Hrvatska
Prije 33 godine Hrvatska je međunarodno priznata. Četiri države još nas nisu priznale
Republika Hrvatska je na današnji dan prije 33 godine, 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano hrvatsko Podunavlje. Hrvatska danas obilježava 33 godine od međunarodnog priznanja, ključnog trenutka koji je osigurao njezin status kao suverene države na međunarodnoj sceni. Dana 15. siječnja 1992. svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Hrvatsku, a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, uspostavila je diplomatske odnose s Hrvatskom.
Na isti dan Hrvatsku su priznale i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već učinile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, a broj priznanja nastavio je rasti u narednim mjesecima.
Međunarodno priznanje Hrvatske uslijedilo je nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Tog dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije razdružile su se i Hrvatska i Slovenija, koje su se međusobno priznale. Litva je bila prva država koja je priznala Hrvatsku još 30. srpnja 1991., iako tada ni sama nije bila međunarodno priznata. Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku pamti se Island, 19. prosinca 1991. Istog dana Njemačka je objavila da će njezino priznanje stupiti na snagu 15. siječnja 1992., s ostalim članicama EU-a.
Vatikan je priznanje Hrvatske najavio 20. prosinca 1991. i formalizirao ga 13. siječnja 1992. Vatikanska diplomacija predvodila je međunarodne napore za priznavanje Hrvatske, još od listopada 1991. Ulogu Vatikana i Islanda povjesničari često ističu kao ključnu zbog njihove predanosti u priznavanju prava Hrvatske na neovisnost.
Hrvatsku danas nisu priznale još četiri zemlje, to su Butan, Liberija, Tonga i Niger. Domovinski rat bio je u jeku
U trenutku međunarodnog priznanja Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina teritorija Hrvatske bila je pod okupacijom JNA i srpskih pobunjenika. Hrvatska je na svoje priznate granice izišla tek 1998., nakon mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
Priznanje je omogućilo Hrvatskoj članstvo u brojnim međunarodnim organizacijama tijekom 1992., što je zaokružilo njezin status kao suverene države. Ključni trenutci na međunarodnoj sceni uključuju primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. te kasnije pristupanje NATO-u 2009. i Europskoj uniji 2013. Ove integracije učvrstile su međunarodni položaj Hrvatske i otvorile vrata za daljnji gospodarski i politički razvoj.
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja
Na isti datum, 15. siječnja 1998. godine, završena je mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen i posljednji okupirani dio teritorija. Temelj za ovaj proces bio je Erdutski sporazum, potpisan 12. studenoga 1995., kojim je započet dvogodišnji mandat prijelazne uprave UN-a (UNTAES).
Prijelazni upravitelj Jacques Paul Klein predvodio je proces mirne reintegracije, koji je uključivao povlačenje srpskih paravojnih snaga, uspostavu prijelazne policije i povratak prognanika. Tijekom rujna i listopada 1996. provedena je ekshumacija masovne grobnice na Ovčari, kod Vukovara, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 200 žrtava, hrvatskih branitelja i civila koje su Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe odveli iz vukovarske bolnice i ubili nakon okupacije grada. Te je godine 1. studenoga, za blagdan Svih svetih, više tisuća hrvatskih prognanika, po prvi put nakon progonstva 1991. organizirano moglo posjetiti groblja na području hrvatskog Podunavlja pod nadzorom UNTAES-a.
Povratkom naftnih polja u Đeletovcima, u sustav INA-e, početkom 1997., označen je početak reintegracije javnih poduzeća i gospodarstva u hrvatskome Podunavlju. Jedan od ključnih trenutaka za ponovnu uspostavu legalne hrvatske vlasti u Podunavlju bilo je održavanje lokalnih izbora za općinska i gradska vijeća te skupštine Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije 13. travnja 1997. godine. Reintegracija hrvatskog Podunavlja u platni sustav RH provedena je 19. svibnja 1997., odlukom prijelaznoga upravitelja Jacquesa Kleina o uvođenju hrvatske kune kao službenog sredstva plaćanja na tome području. S ciljem provedbe dvosmjernog povratka otvoreno je šest ispostava Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade RH, čime je službeno počeo proces povratka prognanika u hrvatsko Podunavlje. Kako bi se na tome području omogućili povratak i pomirba u listopadu 1997. osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.
Reintegracijom konačno završena agresija na Hrvatsku
Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta, tijekom mirne reintegracije, posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je “Vlakom mira” došao u Vukovar. Tada je istaknuo kako dolazak vlakom u Vukovar “nije samo početak konačnog povratka prognanika nego i dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti, svih hrvatskih javnih institucija da se ovo razoreno područje što prije izgradi i što prije uvrsti u svekoliki društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine”. Predsjednik Tuđman posjetio je 2. lipnja 1997. i Beli Manastir.
Tijekom 1997. postignuti su sporazumi o reintegraciji poštansko-telekomunikacijskog, obrazovnog i zdravstvenog sustava u hrvatskom Podunavlju u pravni sustav RH. Vijeće sigurnosti UN-a je rezolucijom od 19. prosinca 1997. dalo punu potporu okončanju mandata misije UNTAES-a u predviđenom roku, a 15. siječnja 1998. Završetak misije UNTAES-a i mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja obilježen je na svečanostima u kinodvorani u Borovu Naselju te dan poslije u Zagrebu.
Na svečanosti u Borovu Naselju posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Bernard Miyet ocijenio je kako je misija UNTAES-a uspješno ostvarila planirane ciljeve, a prijelazni upravitelj William Walker kazao je kako je, unatoč nekim početnim predviđanjima o neuspjehu mirne reintegracije, na tome području zavladao mir, a većina stanovništva je prihvatila hrvatsku vlast.
Na svečanosti u Zagrebu hrvatski predsjednik Franjo Tuđman rekao je kako su “predajom hrvatskog Podunavlja službenim predstavnicima hrvatske vlasti konačno završene agresija na Hrvatsku i okupacija posljednjeg dijela njezinog teritorija, a dolaskom na svoju granicu na Dunavu, hrvatski je narod potvrdio svoju veličanstvenu pobjedu u nametnutom mu ratu”.
Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske 1995. – “Bljesak” i “Oluja”.
Hrvatska
Novi udar na džepove građana: “Više 50 dobavljača najavilo je rast cijena”
Vladajućoj i oporbenoj politici danas je u fokusu – svađa oko inauguracije predsjednika Zorana Milanovića. Prebrojava se tko će doći, a tko ne, a u debeloj sjeni te važne priče – Hrvatsku čeka novo poskupljenje! Najviša stopa inflacije u EU-u mogla bi dodatno porasti. Predstavnik trgovaca u HUP-u za N1 najavljuje – 50 dobavljača najavilo je poskupljenje cijena za 3 posto i više od toga. Takav scenarij mogao bi anulirati vladin pokušaj da proširenjem liste proizvoda sa zamrznutim cijenama – olakša građanima.
Kupiti neophodne namirnice što povoljnije u Hrvatskoj sada već postaje olimpijski sport. Dok cijene hrane vrtoglavo rastu, građani se snalaze kako znaju i umiju.
Ograničavanje cijena
Kako bi građanima barem malo pomogli u “čarobiranju” vlada je još u rujnu 2023. ograničila cijene 30 osnovnih namirnica. Ipak, građani se žale da u pojedinim trgovinama cijene nisu zamrznute ili nisu dovoljno jasno izložene.
Da se nisu svi pridržavali vladinih pravila potvrđuje i Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju.
“Bilo je puno slučajeva da tih proizvoda koji baš jesu ograničeni nije bilo. Jer ako se radi o toaletnom papiru s 10 rola, mi smo danas mogli pronaći i sa 8 i sa 12 i sa 16 možda češće nego sa 10. To su bili načini na koji su trgovci na neki način ipak se oduprijeli tome da ne ograničavaju cijene koje je vlada propisala”, navodi Blažić.
DIRH provodi nadzore
Iz Državnog inspektorata (DIRH) ističu da kontinuirano provode nadzore. Najviše povreda zabilježili su kod mlijeka, mliječne čokolade i jogurta.
“Tržišna inspekcija Državnog inspektorata je kontinuirano obavljala inspekcijske nadzore od dana stupanja na snagu Odluke, na temelju odredbi Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena i Zakona o zaštiti potrošača. U razdoblju od 18. rujna 2023. godine do 31. prosinca 2024. godine obavljeno je ukupno 1.096 inspekcijskih nadzora.
Ističemo da u 1.016 nadzora nisu utvrđene povrede predmetne Odluke dok je u preostalih 80 obavljenih nadzora ukupno utvrđena 191 povreda, odnosno prodaja zatečenih proizvoda bila je iznad najviše dopuštene cijene određene Odlukom”, navodi DIRH.
Stižu nova poskupljenja
Prst krivnje građani često upiru u trgovce. Iz Hrvatke udruge poslodavaca kažu nam da nabavne cijene hrane stalno rastu, a početkom godine najavljena su im i nova poskupljenja.
“Preko 50 dobavljača nam je najavilo povećanja cijena koja se kreću od 3 pa na više posto u sljedećih mjesec do dva dana. Stalno ponavljamo da marže trgovaca apsolutno nisu rasle zadnje dvije, tri godine, dapače, kod dijela robe su i padale, kod ovih kontroliranih cijena nekada smo prodavali i ispod nabavne cijene, što je protivno zakonu o zabrani nepoštenih trgovinskih praksi, što je protivno zakonu o trgovini”, kazao je Martin Evačić, predsjednik HUP – Udruge trgovine
Kojim bi namirnicama trebalo ograničiti cijenu?
Za ovaj su tjedan najavljene promjene na listi. Iz ministarstva su nam poručili da su se zadatku potpuno posvetili kako bi konačna lista doista pomogla građanima. A građani imaju svoje ideje što bi trebalo uvrstiti na listu.
Osim dijeljenja savjeta o bojkotiranju trgovina, kruhu i kiflicama, kaže nam bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić, Ante Šušnjar na svojoj poziciji ima na raspolaganju i druge alate.
“Ministar gospodarstva je zadužen da vlada definira mjerodavna tržišta. Nakon što su definirana mjerodavna tržišta ili dijelovi tržišta, nakon toga može napraviti odgovarajuće istraživanje udjela na tržištu pojedinih trgovca ili bilo kojeg drugog subjekta za kojeg se sumnja da koristi svoju vladajuću poziciju da bi nametao uvjete i na taj način doprinosio povećanju cijena i inflacije. Kada vidimo da to radi, onda on radi svoj posao. Dok to ne počne raditi bolje mu je da šuti i da peče kiflice”, navodi Fižulić.
Jer zadatak ublažavanja inflacije i njezinih posljedica ne smije biti na građanima, niti bi o njihovim potrošačkim navikama trebali razgovarati dok god vlada ne napravi sve što je u njihovoj moći.
Hrvatska
Zima ne posustaje, na kopnu se očekuje snijeg, mogao bi stići i do obale
Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, na krajnjem sjeverozapadu zemlje ima slabe oborine. Temperature su niske, -6.4 stupnjeva je u Gospiću, vozače se poziva na oprez zbog poledice. Otežava i snažna bura, zbog jakog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, kamp prikolice i motocikle (I. skupina).
Vjetrovito će biti i u nastavku srijede, prolazno u unutrašnjosti uz slab snijeg, češće u drugom dijelu dana. Pokoja pahulja uz buru može stići i do obale sjevernog Jadrana.
I tijekom noći na četvrtak i u četvrtak ujutro na zapadu unutrašnjosti još može biti slabog snijega. No, u nastavku dana smanjivat će se naoblaka.
Kraj tjedna ponovno donosi stabilnije prilike. Na moru će biti pretežno vedro, no u unutrašnjosti tijekom petka i subote raste vjerojatnost za dugotrajniju maglu koja će definirati temperature. I dalje razmjerno hladno.
-
magazin3 sata prije
DANAS JE BLAGDAN SV. STOŠIJE / Evo zašto Zadrani toliko drže do nje…
-
Hrvatska1 tjedan prije
KRAJ BOŽIĆNIH BLAGDANA / Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje
-
magazin4 dana prije
SUBOTNJA ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DOBRO JE ZNATI… Evo koje trgovine u Zadru rade ove nedjelje…