Connect with us

Svijet

CNN: Kina ima ilegalnu policijsku stanicu u Zagrebu i još 100 gradova u svijetu

Objavljeno

-

ilustracija

Peking je uspostavio više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta kako bi pratio, uznemiravao i u nekim slučajevima vraćao kući kineske državljane koji žive u egzilu, koristeći pritom bilateralne sigurnosne sporazume sklopljene sa zemljama u Europi i Africi, javlja CNN.

Aktivistička organizacija za ljudska prava Safeguard Defenders sa sjedištem u Madridu kaže kako je pronašla dokaze da Kina upravlja s dodatnih 48 policijskih postaja u inozemstvu otkako je ova skupina prvi put otkrila postojanje 54 takve postaje u rujnu ove godine.

U kinesku mrežu uključena Hrvatska, Italija, Srbija, Rumunjska…

Izvještaj pod naslovom “Patrola i uvjeravanje” fokusira se na razmjere kineske mreže i ispituje ulogu koju su zajedničke policijske inicijative između Kine i nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, odigrale u širenju kineskih prekooceanskih postaja za koje se nije znalo prije objave otkrića ove organizacije, piše CNN.

Safeguard Defenders tvrdi da su jednog kineskog državljanina na povratak kući natjerali operativci na tajnom zadatku u kineskoj prekomorskoj policijskoj postaji u predgrađu Pariza, posebno unovačeni za tu svrhu, uz ranije otkriće da da su još dva kineska prognanika prisilno vraćena iz Europe – jedan iz Srbije, drugi iz Španjolske.

Safeguard Defenders, koji pretražuje javno dostupne službene kineske dokumente tražeći dokaze o navodnim kršenjima ljudskih prava, tvrdi da je identificirao četiri različite policijske jurisdikcije kineskog Ministarstva javne sigurnosti koje su aktivne u najmanje 53 zemlje, obuhvaćajući sve četiri strane svijeta, navodno sa zadatkom pomoći kineskim iseljenicima s njihovim potrebama u inozemstvu.

Peking: To je blaćenje Kine

Peking je demantirao da ima neprijavljene policijske snage izvan svog teritorija, a njegovo Ministarstvo vanjskih poslova reklo je za CNN u studenom: “Nadamo se da će relevantne strane prestati rovariti kako bi se stvorile napetosti. Korištenje ovoga kao izgovora za blaćenje Kine je neprihvatljivo”.

Umjesto toga, Kina je tvrdila da su spomenuti objekti administrativna središta, postavljena kako bi se pomoglo kineskim iseljenicima u poslovima poput obnove njihovih vozačkih dozvola. Kina je također rekla da su ovi uredi odgovor na pandemiju covida-19, zbog koje su mnogi građani zaglavili u drugim zemljama i izvan Kine, te da nisu mogli obnoviti dokumentaciju, piše Index.

Kada mu se CNN u studenome obratio u vezi s izvornim optužbama Safeguard Defendersa, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da prekomorske postaje vode volonteri. Međutim, posljednje izvješće organizacije tvrdi da je jedna policijska mreža koju je ispitala zaposlila 135 ljudi za svoju 21 postaju. Organizacija je također došla do trogodišnjeg ugovora za djelatnika angažiranog na prekomorskoj postaji u Stockholmu.

Neprijavljene aktivnosti izvan službenih misija su nezakonite i neuobičajene

Neprijavljene konzularne aktivnosti izvan službenih diplomatskih misija neke nacije vrlo su neuobičajene i nezakonite, osim ako država-domaćin nije dala svoj izričit pristanak, a izvješće Safeguard Defendersa tvrdi da su kineski uredi u inozemstvu postojali nekoliko godina prije pandemije.

Ova izvješća dosad su potaknula istrage u najmanje 13 zemalja i rasplamsala sve žešću diplomatsku svađu između Kine i zemalja poput Kanade, koja ima veliku kinesku dijasporu. Kina nije jedina velesila koju se optužuje za korištenje izvansudskih sredstava za postizanje ciljeva za provođenje zakona ili u svrhu političkog progona u inozemstvu.

Rusija je, primjerice, u dva navrata optužena za postavljanje smrtonosnih kemijskih i radioaktivnih tvari na britanskom tlu kako bi pokušala ubiti svoje bivše špijune. Ove optužbe Rusija je uvijek poricala. U Sjedinjenim Američkim Državama CIA je bila upletena u skandal oko izvanrednog izručenja osumnjičenih za terorizam s talijanskih ulica u zaljev Guantanamo nakon napada 11. rujna.

Ipak, naznake široke represije nad kineskim građanima u stranim zemljama dolazi u ključnom trenutku za naciju koja se bori s nemirima kod kuće, usred zamora javnosti od restriktivne politike nultog covida, te početka trećeg mandata kineskog vođe Xi Jinpinga. Prošlog je tjedna Kina nagovijestila da će ublažiti neka pandemijska ograničenja, tri godine nakon pojave covida-19.

Kineska policija diljem Italije, videonadzor u rezidencijalnim zgradama

Kao drugo najveće gospodarstvo u svijetu, Kina je razvila dublje odnose s mnogim zemljama u kojima su navodno pronađene nove policijske postaje, otvarajući neugodna pitanja za nacionalne vlade koje balansiraju između komercijalnih interesa i nacionalne sigurnosti. Italija, koja je potpisala niz bilateralnih sigurnosnih sporazuma s Kinom od 2015. godine, uglavnom je šutjela tijekom otkrića navodnih aktivnosti na svom teritoriju.

Između 2016. i 2018. talijanska policija provela je više zajedničkih patrola s kineskom policijom, prvo u Rimu i Milanu, a kasnije i u drugim gradovima uključujući Napulj, gdje je istodobno, tvrdi Safeguard Defenders, pronašla dokaze da je sustav videonadzora postavljen u kineske rezidencijalne zgrade navodno “za učinkovito odvraćanje zločina”.

Jedan je talijanski policijski dužnosnik 2016. za NPR rekao da će zajedničko policijsko djelovanje “dovesti do šire međunarodne suradnje, razmjene informacija i dijeljenja resursa za borbu protiv kriminalnih i terorističkih skupina koje pogađaju dvije zemlje”. Nevladina organizacija otkriva da je Italija ugostila 11 kineskih policijskih postaja, uključujući Veneciju i Prato blizu Firence, piše CNN.

Kina sklopila slične sporazume s Hrvatskom i Srbijom

Jednoj ceremoniji u Rimu 2018. godine u povodu otvaranja nove postaje nazočili su talijanski policijski dužnosnici, pokazuju snimke objavljene na kineskim web stranicama, što ukazuje na bliske veze između policijskih snaga u dvjema zemljama.

Početkom ove godine, talijanski list La Nazione izvijestio je da lokalna istraga nad jednom od kineskih postaja nije otkrila nikakvu ilegalnu aktivnost. Il Foglio je citirao šefove policije koji su nedavno rekli kako postaje ne predstavljaju nikakav poseban problem jer se čini da su samo birokratske.

Kina je također sklopila slične sporazume o zajedničkim policijskim ophodnjama s Hrvatskom i Srbijom između 2018. i 2019. kao dio sve većeg strateškog utjecaja nacije u skladu s Xijevom vanjskopolitičkom inicijativom Pojas i put. Kineski policajci viđeni su u zajedničkoj ophodnji s hrvatskim kolegama na ulicama glavnog grada Zagreba još u srpnju ove godine, javljaju kineski mediji.

Dužnosnik zagrebačke policije s kojim je razgovarala kineska agencija Xinhua rekao je da su patrole ključne za “zaštitu i privlačenje stranih turista”. Reutersovo izvješće iz 2019. kaže da su se kineski policajci pridružili srpskim policajcima u patroli u Beogradu kako bi pomogli u rješavanju priljeva kineskih turista. Jedan je srpski policijski časnik naglasio da Kinezi nisu imali ovlasti za uhićenja.

Proširili se i na Južnu Afriku

Safeguard Defenders također kaže da su kineske postaje uspostavljene u Južnoj Africi i u obližnjim zemljama zahvaljujući sličnom sporazumu s Pretorijom, koji je na snazi godinama. Kina je počela postavljati temelje za tjesnije policijske veze s južnoafričkim policijskim agencijama prije gotovo dva desetljeća, a kasnije je uspostavila mrežu koja se službeno naziva “Kineski servisni centri u inozemstvu”.

Kineski konzulat u Cape Townu rekao se ovom suradnjom “ujedinjuje sve zajednice, kako Južnoafrikance tako i strane državljane u Južnoj Africi”. “Ova suradnja aktivno sprječava zločine protiv zajednice i značajno smanjuje broj takvih slučajeva”, rekao je konzulat napominjući da su centri neprofitne udruge bez “ovlasti za provođenje zakona”.

Kineski mediji često su citirali dužnosnike južnoafričke vlade koji su izražavali podršku centrima i govorili da je njihov rad pomogao policiji da produbi svoj odnos s kineskim iseljenicima koji tamo žive, stoji u izvješću Jamestown China Briefa iz 2019. godine.

“Sve veći pokušaju slamanja neistomišljenika”

Safeguard Defenders je na policijske mreže naišao dok je pokušavao procijeniti razmjere kineskih nastojanja da uvjeri neke svoje građane na povratak u Kinu protiv njihove volje, što bi prema službenim kineskim podacima moglo uključivati gotovo četvrt milijuna ljudi u cijelom svijetu za Xijeva mandata.

“Iz Kine dolaze sve veći pokušaji slamanja neistomišljenika posvuda u svijetu, uznemiravanje ljudi, zastrašivanje na šutnju i prijetnje vraćanjem u Kinu protiv njihove volje”, izjavila je direktorica kampanje Safeguard Defendersa Laura Harth, te dodala:

“Počet će telefonskim pozivima. Mogli bi početi zastrašivati vaše rođake u Kini, prijetiti vam, učiniti sve kako bi nagovorili mete u inozemstvu da se vrate. Ako to ne uspije, koristit će tajne agente u inozemstvu. Poslat će ih iz Pekinga i koristiti metode poput namamljivanja i zatočenja”.

Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je komentirati tvrdnju da je kineska policijska postaja u predgrađu Pariza prisilila kineskog državljanina da se vrati kući. Otkrića su izazvala glasno negodovanje u nekim zemljama i upadljivu šutnju u drugima, piše Index.

“To je vrh ledenog brijega, Kina uopće ne skriva što čini”

Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je Odboru za domovinsku sigurnost u studenom da je duboko zabrinut zbog ovog otkrića: “Nečuveno je pomisliti da bi kineska policija pokušala otvoriti poslovanje, recimo, u New Yorku, bez odgovarajuće koordinacije. Tako se krši suverenitet i zaobilazi standardne procese pravosudne suradnje i suradnje u provedbi zakona”.

Irska je zatvorila kinesku policijsku postaju otkrivenu na njezinu teritoriju, dok je Nizozemska, koja je poduzela slične mjere, pokrenula istragu, kao i Španjolska.

Harth je za CNN rekla da će organizacija vjerojatno pronaći još više postaja u budućnosti: “To je vrh ledenog brijega. Kina ne skriva što radi. Oni izričito kažu da će proširiti te operacije, pa bismo to trebali shvatiti ozbiljno. Ovo je trenutak kada zemlje moraju uzeti u obzir da se radi o zaštiti vladavine prava i ljudskih prava u njihovim zemljama, kako za ljude iz Kine, tako i za sve ostale širom svijeta”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati

Svijet

Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu

Objavljeno

-

Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.

U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.

U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.

Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.

Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.

Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu