Hrvatska
Evo kako će od 1. siječnja izgledati novi model izračuna mirovina…
Od 1. siječnja kreće novi model isplate obiteljskih mirovina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj je u listopadu evidentirano 228.628 korisnika obiteljske mirovine, kojih se nova pravila najviše tiču. Iz HZMO-a kažu kako ne mogu procijeniti koliko točno korisnika mirovina će podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika. A što se točno mijenja za korisnike obiteljskih mirovina u Hrvatskoj?
“Od 1. siječnja 2023. korisnicima osobne mirovine (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine) bit će omogućeno, pod zakonom propisanim uvjetima, korištenje i dijela obiteljske mirovine”, kažu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Na naš upit o tome na koga će se ova promjena odnositi, iz HZMO-a kažu: “Zakonom su propisani uvjeti pod kojima se omogućuje isplata dijela obiteljske mirovine korisniku osobne mirovine, a to su: – ako je jedini korisnik obiteljske mirovine (uz iznimku ako koristi obiteljsku mirovinu uz druge članove obitelji kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnosti za rad ili uz dijete kojem je priznat status osobe s invaliditetom), – ako je navršio 65 godina života, – ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (I. i II. stup) ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM).”
“Uz mirovinu koja se isplaćuje korisniku, ako će biti ispunjeni navedeni uvjeti isplatit će se dio obiteljske mirovine određen u visini od 27% od pripadajuće svote obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji”, kažu iz HZMO.
Primjer
Svota starosne mirovine = 4.000,00 kn
Svota obiteljske mirovine = 3.500,00 kn
27 % obiteljske mirovine = 945 kn
Na neke korisnike nova pravila će se primijeniti automatizmom. Zahtjev ne trebaju podnijeti: Zatečeni korisnici obiteljske mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovinski faktor, odnosno sve obiteljske mirovine se povećavaju za 10 posto, korisnici najniže mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovina za 3 posto. Njima će HZMO automatski obračunati mirovinu po najpovoljnijem scenariju.
Zahtjev trebaju podnijeti korisnici kojima su već ranije priznata oba prava (na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), oni trebaju podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, a nije im priznato pravo na obiteljsku mirovinu trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a ne i na starosnu mirovinu, trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.
“O zahtjevu za isplatu dijela obiteljske mirovine odlučit će u skladu s uvjetima propisanima ZID ZOMO-om te će se u slučaju da je to povoljnije za korisnika, uspostaviti isplata osobne mirovine uz dio obiteljske mirovine. Tiskanica zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine bit će dostupna na mrežnoj stranici HZMO-a, www.mirovinsko.hr, u rubrici Tiskanice, na kojoj su dostupne i tiskanice zahtjeva za starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu. O tome kada će biti moguće podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine (ZID ZOMO stupa na snagu 1.1.2023.) korisnici će biti pravovremeno obaviješteni”, poručuju iz HZMO-a.
Zahtjev za pokretanje postupka može se neposredno podnijeti u svim područnim ustrojstvenim jedinicama HZMO-a u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, u svim poštanskim uredima u RH ili poslati poštom. Također, zahtjev će se moći podnijeti i elektroničkim putem u okviru e-Usluga HZMO-a.
Nova pravila stupaju na snagu 1. siječnja 2023. i to je referentni datum nakon kojeg će se moći odlučivati o zahtjevu, kažu iz HZMO-a.
“Ako su korisniku priznata oba prava (priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), mogu podnijeti zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine tijekom cijele 2023. godine, a pravo im pripada od 1.1.2023. Korisnik mirovine (starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine) kojem nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu. Korisnik obiteljske mirovine kojem nije priznato pravo na starosnu mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu”, govore iz HZMO-a.
Zakon o mirovinskom osiguranju određuje rok od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu za isplatu povećanih svota obiteljske mirovine (prema novom mirovinskom faktoru) i najniže mirovine (određene u visini 103 posto aktualne vrijednosti mirovine ), ali određivanje tih mirovina ide od 1.1.2023., kaže HZMO.
“Naglašavamo da se mirovina određuje u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag te da obrada zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine kao i datum isplate ovisi i o tome da li je prethodno potrebno priznati neko od prava. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije određen”, kažu iz HZMO-a.
Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za mjesec listopad evidentirano je 228.628 korisnika obiteljske mirovine. “Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može procijeniti koliko će korisnika mirovina podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika”, kaže HZMO.
Previđeno povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto – Izračun uz nove mirovinske faktore
Obiteljska mirovina za jednog člana iznosi 3.500,00 kn + 10 posto = 3.850,00 kn.
Novim zakonom nije predviđena isplata obiteljske mirovine i dijela starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine već obrnuto, korisniku mirovine isplaćuje se dio obiteljske mirovine.
U slučaju mogućnosti izbora dvije opcije (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine ili samo obiteljske mirovine) HZMO vodi računa da u isplatu stavi najpovoljniju svotu mirovine za korisnika, kažu.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega