Connect with us

Hrvatska

Evo kako će od 1. siječnja izgledati novi model izračuna mirovina…

Objavljeno

-

Od 1. siječnja kreće novi model isplate obiteljskih mirovina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj je u listopadu evidentirano 228.628 korisnika obiteljske mirovine, kojih se nova pravila najviše tiču. Iz HZMO-a kažu kako ne mogu procijeniti koliko točno korisnika mirovina će podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika. A što se točno mijenja za korisnike obiteljskih mirovina u Hrvatskoj?

“Od 1. siječnja 2023. korisnicima osobne mirovine (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine) bit će omogućeno, pod zakonom propisanim uvjetima, korištenje i dijela obiteljske mirovine”, kažu iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Na naš upit o tome na koga će se ova promjena odnositi, iz HZMO-a kažu: “Zakonom su propisani uvjeti pod kojima se omogućuje isplata dijela obiteljske mirovine korisniku osobne mirovine, a to su: – ako je jedini korisnik obiteljske mirovine (uz iznimku ako koristi obiteljsku mirovinu uz druge članove obitelji kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opća nesposobnosti za rad ili uz dijete kojem je priznat status osobe s invaliditetom), – ako je navršio 65 godina života, – ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj (I. i II. stup) ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM).”

“Uz mirovinu koja se isplaćuje korisniku, ako će biti ispunjeni navedeni uvjeti isplatit će se dio obiteljske mirovine određen u visini od 27% od pripadajuće svote obiteljske mirovine određene za jednog člana obitelji”, kažu iz HZMO.

Primjer
Svota starosne mirovine = 4.000,00 kn

Svota obiteljske mirovine = 3.500,00 kn

27 % obiteljske mirovine = 945 kn

Na neke korisnike nova pravila će se primijeniti automatizmom. Zahtjev ne trebaju podnijeti: Zatečeni korisnici obiteljske mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovinski faktor, odnosno sve obiteljske mirovine se povećavaju za 10 posto, korisnici najniže mirovine kojima se od 1. siječnja 2023. povećava mirovina za 3 posto. Njima će HZMO automatski obračunati mirovinu po najpovoljnijem scenariju.

Zahtjev trebaju podnijeti korisnici kojima su već ranije priznata oba prava (na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), oni trebaju podnijeti samo zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu, a nije im priznato pravo na obiteljsku mirovinu trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine. Korisnici kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a ne i na starosnu mirovinu, trebaju podnijeti dva zahtjeva, i to: Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu, o kojem će se odlučiti rješenjem te zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine.

“O zahtjevu za isplatu dijela obiteljske mirovine odlučit će u skladu s uvjetima propisanima ZID ZOMO-om te će se u slučaju da je to povoljnije za korisnika, uspostaviti isplata osobne mirovine uz dio obiteljske mirovine. Tiskanica zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine bit će dostupna na mrežnoj stranici HZMO-a, www.mirovinsko.hr, u rubrici Tiskanice, na kojoj su dostupne i tiskanice zahtjeva za starosnu, prijevremenu starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu. O tome kada će biti moguće podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine (ZID ZOMO stupa na snagu 1.1.2023.) korisnici će biti pravovremeno obaviješteni”, poručuju iz HZMO-a.

Zahtjev za pokretanje postupka može se neposredno podnijeti u svim područnim ustrojstvenim jedinicama HZMO-a u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, u svim poštanskim uredima u RH ili poslati poštom. Također, zahtjev će se moći podnijeti i elektroničkim putem u okviru e-Usluga HZMO-a.

Nova pravila stupaju na snagu 1. siječnja 2023. i to je referentni datum nakon kojeg će se moći odlučivati o zahtjevu, kažu iz HZMO-a.

“Ako su korisniku priznata oba prava (priznato pravo na starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu i na obiteljsku mirovinu), mogu podnijeti zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine tijekom cijele 2023. godine, a pravo im pripada od 1.1.2023. Korisnik mirovine (starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine) kojem nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu. Korisnik obiteljske mirovine kojem nije priznato pravo na starosnu mirovinu ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu”, govore iz HZMO-a.

Zakon o mirovinskom osiguranju određuje rok od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu za isplatu povećanih svota obiteljske mirovine (prema novom mirovinskom faktoru) i najniže mirovine (određene u visini 103 posto aktualne vrijednosti mirovine ), ali određivanje tih mirovina ide od 1.1.2023., kaže HZMO.

“Naglašavamo da se mirovina određuje u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag te da obrada zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine kao i datum isplate ovisi i o tome da li je prethodno potrebno priznati neko od prava. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije određen”, kažu iz HZMO-a.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, za mjesec listopad evidentirano je 228.628 korisnika obiteljske mirovine. “Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može procijeniti koliko će korisnika mirovina podnijeti zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine, budući da to ovisi o volji svakog pojedinog korisnika”, kaže HZMO.

Previđeno povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto – Izračun uz nove mirovinske faktore

Obiteljska mirovina za jednog člana iznosi 3.500,00 kn + 10 posto = 3.850,00 kn.

Novim zakonom nije predviđena isplata obiteljske mirovine i dijela starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine već obrnuto, korisniku mirovine isplaćuje se dio obiteljske mirovine.

U slučaju mogućnosti izbora dvije opcije (starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine ili samo obiteljske mirovine) HZMO vodi računa da u isplatu stavi najpovoljniju svotu mirovine za korisnika, kažu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.

Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.

Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.

Državni zavod za statistiku

Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.

Više nezaposlenih žena nego muškaraca

Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.

Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.

Državni zavod za statistiku

Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću

Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.

Žena s akademskim titulama više nego muškaraca

Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.

U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).

Premalo žena u političkoj vlasti

Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.

Državni zavod za statistiku

U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.

Žene dominiraju pravosuđem

Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.

Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.

To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.

Najviše Nijemaca

Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.

Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).

U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.

Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS

Objavljeno

-

By

Pixabay

Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.

Umalo kobna greška

Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.

U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.

U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.

“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.

Nužnost opreza

Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.

“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.

Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.

“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.

Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu