Hrvatska
PORAZNO! Hrvatska “vodeća” u EU po suicidu starijih osoba
Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju suicida i Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ) bili su gosti TNT-a u kojem su komentirali važnost mentalnog zdravlja.
“Brojke zdravstvenog stanja nacije su katastrofalne. Imali smo 571 suicid tijekom prošle godine. Stanje se pogoršalo poglavito zbog epidemije i potresa. To su jaki stresori koji su izazvali depresiju i ansksioznost kod građana. Sad treba više nego ikada izdvajati za mentalno zdravlje. Borba za donošenje strategije trajala je pet godina, a ona na papiru ne znači ništa bez proračunskih sredstava”, rekao je Pongrac.
Naovodi kako je strategija mrtvo slovo na papiru ukoliko se ona ne implementira.
“Potrebna je politička volja od vrha pa do najnižih razina upravljanja, a treba ju implementirati u lokalnu zajendicu, tamo gdje ljudi žive”, rekao je.
Štimac Grbić kaže kako ne možemo govoriti o zaštiti menatlnog zdravlja ako nisu u to uključeni svi sustavi poput sustava pravosuđa, sustava obrazovanja, sustava zdravstva i socijalne skrbi.
“Svi oni moraju ulagati i zajedno djelovati, mentalno zdravlje mora biti prisutno u svim politikama. Navedeni su optimistični rokovi strategije, do kraja 2023. godine. Draft je gotovo gotov, mislim da je u tijeku osnivanje Povjerenstva za akcijski plan za unapređenje, prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja, akcijski plan za demenciju i za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije. Ključni dionik u svim intervencijama moraju biti osobe kojih se to tiče, a to su osobe koje imaju problema ili su imale problema s mentalnim zdravljem. Onih kojih se to najviše tiče moraju biti onaj glas koji se najviše čuje. Stigma je još uvijek vrlo vrlo visoka, rekla je Štimac Grbić.
Pongrac navodi kako se ništa ne može bez novca.
“Imam podatak da Hrvatska izdvaja iz proračuna za zdravstvo manje od 1,45 posto u odnosu na zemlje EU-a i čak 5,7 posto manje u odnosu na preporuke svjetskih stručnjaka. Ta idzvajanja prikazuju da je to samo mrtvo slovo na papiru ako se ne izborimo za to. Mora se osnovati monitoring točka koja će provjeravati izdvajaju li se sredstva i kako ona napreduju jer bez te kontrole ništa se neće provesti u stvarnosti”, rekao je.
Štimac Grbić kaže kako se u velikoj mjeri u strateškom planu naglašava potreba edukacije, i angažmana stručnjaka različitih profila.
“Psihijatri su zadnji neželjeni korak u procesu očuvanja mentalnog zdravlja. Treba educirati najmlađe o socijalnim i emocionalnim vještinama, prva linija stručnjaka koji bi se trebali educirati su upravo stručnjaci u školama. S druge strane psiholozi kad ih ima, onda rade na krivim radnim mjestima, pa psihoterapija koja je nedovoljno definirana u zakonu”, rekla je te dodala: “Isto tako, bitno je organizirati mobilne timove stručnjaka po iskustvu koji bi pružali skrb i podršku pacijentima s ozbiljnim psihičkim poremećajima, koji su važni u pružanju intervencija, kaže Štimac Grbić.
Pongrac navodi kako osobe s iskustvom koje su uspjele razriješiti svoje poteškoće s mentalnim zdravljem uspješno pomažu onima koji su sad u krizi.
“Kvalitetniji stručnjaci prepoznaju taj rad, ali financiranje do sad je nula. Prilično je tužno, ciljana vrijednost za financiranje mobilnih timova do 2030. je samo 10 posto. Apsolutno nedovoljno, jedna jako slaba potpora”, rekao je dom do Štimac Grbić dodala: “Postoji odluka o mjerama koje moraju biti implementirane do 2022. godine, ja se nadam da će u donošenju tog zakona biti sluha za male izmjene koje će učiniti velike promjene”.
Pongrac kaže kako je najhitnija prevencija prevencija suicida i depresije, a sve drugo se može s vremenom liječiti kad dođu neka bolja vremena.
“Ako ljudi u međuvremenu počine suicid, to je nepovratno. Jedan od planova mora biti posvećen baš suicidu. Potreban nam je funkcionirajući telefon za osobe sa suicidalnim krizama jer Centar za krizna stanja na Rebru ne funkcionira efektno. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije imamo vodeću stopu suicida osoba iznad 65 godina. To su ljudi koji su cijeli život radili i koji zaslužuju dobiti adekvatnu pomoć”, rekao je Pongrac.
Štimac Grbić zaključuje da je najbitnije u samoj perevenciji suicida rano prepoznavanje i otkrivanje.
“Važno je uvesti rano otkrivanje rizika na pojavu mentalnih poremećaja kako bi se mogli liječiti. Bolnica treba biti zadnja instanca. Sve je to korak prema ranijoj intervenciji i ranom liječenju”, zaključuje.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše