Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

9. PROSINCA, SVEUČILIŠTE Dubrovački simfonijski orkestar u Dalmatinskom ciklusu

Objavljeno

-

Koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u petak, 9. 12. u svečanoj dvorani Sveučilišta u 19:30 sati nastavlja se Dalmatinski ciklus, zajednički projekt Koncertnog ureda Zadar, Koncertne dvorane Hrvatski dom Split i Dubrovačkog simfonijskog orkestra kojim se kreira novi program i razmjena gostovanja ansambala i glazbenika koji djeluju u navedenim gradovima. Realiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, projekt predstavlja vrijednu ideju suradnje lokalnih organizatora i ustanova kojom se omogućuje njihov kontinuirani rad i pruža podrška glazbenicima koji djeluju u tri glazbena centra, potiče osmišljavanje i realizacija redovitih glazbenih ciklusa, pridonosi razvoju publike te podiže kvaliteta kulturne ponude cjelogodišnjih programa.

Ulaznice se prodaju putem interneta na adresi kuzd.mojekarte.hr kao i na info-pultu Providurove palače, u srijedu, četvrtak i petak od 11-13 i 17:30-19:30 sati, s time da sat vremena uoči koncerta blagajna seli u koncertni prostor.

Program koncerta sastavljen je od djela hrvatskih skladatelja u rasponu od dubrovačkog plemića, diplomata i skladatelja Luke Sorkočevića (1734.-1789.), preko Krste Odaka (1888.-1965.) čiji opus od preko 350 djela odražava raznolikost stilova u hrvatskoj glazbi prve polovice prošloga stoljeća, Borisa Papandopula (1906.-1991.), nesumnjivo jednog od najvećih skladatelja u ukupnoj hrvatskoj glazbenoj povijesti, do Gordana Tudora (1982.), koji je nedavno gostovao kao saksofonist u zadarskoj koncertnoj sezoni s programom Električni kontrapunkt, a čija je skladba Lamento i Boogie posvećena maestru Ivanu Hutu i gudačima Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Dubrovački simfonijski orkestar 2022. godine obilježava 97. obljetnicu aktivnog rada. Svoj glazbeni repertoar i nepresušan izvor kvalitetnih kulturnih događaja predstavlja u prostorima kao što su atrij Kneževa dvora, gradske crkve i trgovi. Redovito nastupa s poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima, interpretirajući djela slavnih skladatelja u Dubrovniku i na turnejama diljem svijeta.

Popis odsviranih koncerata iznimno je opširan i uključuje turneje po Europi, SAD-u i Indoneziji. Orkestar je surađivao s poznatim imenima: Lovro von Matačić, Antonio Janigro, Zubin Mehta, Pavle Dešpalj, Anton Nanut, David Ojstrah, Lord Yehudi Menuhin, Mstislav Rostropovič, Svjatoslav Richter, Henryk Szeryng, Uto Ughi, Christoph Eschenbach, Stefan Milenkovich, Ivo Pogorelić, Dubravka Tomšič, Dunja Vejzović, Ruža Pospiš Baldani, Mischa Maisky, Jurij Bašmet, Julian Rachlin, Michel Legrand i brojni drugi.

Dubrovački simfonijski orkestar je nastupao u najprestižnijim dvoranama svijeta u Washingtonu (Kennedy Center), New Yorku, Seattleu, Beču (Musikverein), Versaillesu, Baselu, Medanu, Jakarti i dr. Orkestar je dobitnik nagrada kao što su Milka Trnina (2005.), Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu (2015.) te nagrada Grand prix Orlando za osobit umjetnički doprinos na Dubrovačkim ljetnim igrama (2020.).

Od prosinca 2020. godine na mjestu dirigenta Dubrovačkog simfonijskog orkestra je maestro Ivan Hut, rođen u Puli 1982. godine u braku nizozemsko-hrvatskih roditelja. Od svoje pet godine živi u Splitu gdje sa osam godina upisuje violinu u Glazbenoj školi Josipa Hatzea. Diplomirao je violu u klasi Milana Čunka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2005. godine. Od 2000. do 2009. godine bio je stalni član Splitskog komornog orkestra gdje se, uz konstantnu prisutnost i inspiraciju Pavla Dešpalja, rodila ljubav prema dirigiranju.

Godine 2014. upisuje studij dirigiranja na Sveučilištu za umjetnost Codarts u Rotterdamu, u klasi Hansa Leendersa. Za vrijeme svog školovanja Hut se usavršavao kod dirigenata Kennetha Montgomerya (Orkestar 18. stoljeća), Etienna Siebensa i Antonyja Hermusa (Nederland Jeugd Orkest). Godine 2016. završava preddiplomski studij dirigiranja debitiravši u operi  Sestra Angelica G. Puccinija, u režiji Michala Znanieckog. Iste godine upisuje magisterij, također u klasi prof. Leednersa, s ciljem specijaliziranja za problematiku i utjecaj „tradicije“ kod izvođenja opera G. Verdija. Nakon uspješnog završetka magisterija 2018. godine kao najbolji student generacije dobiva priliku nastupiti na seminaru Valerija Gergijeva koji se odvio u okviru jubilarnog 30. Gergiev festivala u Rotterdamu.

Među najzapaženijim suradnjama izdvajaju se one sa Sinfoniom Rotterdam (Concertgebouw Amsterdam), Zagrebačkom filharmonijom (Novogodišnji te Božićni koncert), Simfonijskim orkestrom HRT-a (snimanje djela hrvatskih skladatelja), Zadarskim i Varaždinskim komornim orkestrom te sa Orchestra Sinfonica della Universidad del Guanajuato. Bio je stipendist fonda Lovro i Lilly Matačić te fondacije za mlade dirigente Kraljevine Nizozemske Het Kersjes fonds. Bio je producent koncertnog programa na 59. Splitskom ljetu te ravnatelj glazbenog programa na 60. Splitskom ljetu. U kazališnoj sezoni 2013./2014. bio je ravnatelj Opere HNK Split.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BURA, MRAZ, POLEDICA… / Sunčano i sve hladnije. Do kraja tjedna temperatura jedva iznad 10°C!

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno sunčano. Ujutro u unutrašnjosti lokalno slab mraz, a u nizinama i magla. Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu mjestimice umjerena, podno Velebita i jaka bura, lokalno s olujnim udarima poslijepodne u slabljenju. Najviša dnevna temperatura uglavnom između 10 i 15, a na Jadranu te u unutrašnjosti Istre i Dalmacije od 18 do 22 °C.

U srijedu pretežno sunčano, osobito na Jadranu i u najvišem gorju. U unutrašnjosti, osobito u nizinama, ujutro mjestimice magla ili niski oblaci koji se ponegdje mogu i dulje zadržati. Vjetar uglavnom slab, a podno Velebita mjestimice umjerena bura. Minimalna temperatura zraka od -1 do 2, u najvišem gorju malo viša, a na Jadranu uglavnom od 9 do 14 °C. Maksimalna većinom između 10 i 14, a na Jadranu te unutrašnjosti Istre i Dalmacije između 18 i 22 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U unutrašnjosti pretežno sunčano, osobito u gorju. U nizinama ujutro magla ili niski oblaci koji se mjestimice mogu zadržati i veći dio dana, a lokalno je moguća i slaba rosulja. Jutra hladna uz slab mraz. Najviša dnevna temperatura zraka u blagom padu, a u predjelima s dugotrajnom maglom bit će osjetno niža. Na Jadranu će prevladavati sunčano uz slabu do umjerenu buru i sjeverozapadnjak, a temperatura zraka bez veće promjene.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine  (utorak), od 08:00 sati  pa do  15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru 

Objavljeno

-

By

na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.

Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.

U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.

– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.

Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.

– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.

Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.

Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.

– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja,  a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.

Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu