ZADAR / ŽUPANIJA
PREDSTAVLJEN ZBORNIK “ABBATISSA INGENUITATE PRECIPUA…”: “Zadar bi bio bitno siromašniji grad da nema samostana sv. Marije”
Grad Zadar bio bi bitno siromašniji da nema samostana sv. Marije. Ta dragocjena baština obilježila je zadarski urbanitet i dala mu prerogativ najznačajnijeg urbanog centra onog vremena, istaknuo je sinoć u završnoj riječi predstavljanja zbornika „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“ na Sveučilištu u Zadru konzervator Miljenko Domijan.
Naime, prije tri godine navršena je 950. obljetnica od godine tisuću šezdeset i šeste, kako je upisano u poznatoj povelji s kojom je Krešimir, kralj Hrvatske i Dalmacije u Šibeniku udijelio kraljevsku slobodu Samostanu svete Marije Zadarske. Prije toga, opatica Cicha je od gradskih prvaka u Zadru dobila crkvicu Svete Marije Male da uz nju osnuje Samostan. O tim okolnostima Sveučilište u Zadru, u suradnji s časnim sestrama i Zadarskom nadbiskupijom, organiziralo je znanstveni kolokvij održan u crkvi Sv. Marije Male, 27. listopada 2016. godine.
Ovaj zbornik donosi pisane radove na teme tada održanih predavanja, a prigodno je naslovljen „Abbatissa ingenuitate precipua… (Opatica iznimne plemenitosti…)“, kako se naša opatica na dva mjesta spominje u samostanskom Kartularu. Njezino ime autori članaka zapisuju u oblicima Cika, Cika, Cicha.
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru zbornik recenzenti izv. prof. dr. sc. Ivan Basić i prof. dr. sc. Emil Hilje te kourednici prof. dr. sc. Pavuša Vežić i izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović govorili su o značaju zbornika i predstavili njegov sadržaj.
U njemu tako Mladen Ančić, uz široku panoramu izvora i literature, objašnjava nadošlo vrijeme i okolnosti u kojima opatica osigurava mogućnosti za osnivanje novog samostana. Naglašava “pomoć” koju su joj pružili najbliži srodnici, posebno biskup Stjepan i prior Drago, te omogućili dolazak pred kralja. On ima vrhovnu vlast nad gradom u kome je oslonac našao u društvenoj mreži lokalne oligarhije, iz koje potječe i sama Cicha. Stoga je njezinome Samostanu vladar dodijelio kraljevsku slobodu.
Tomislav Galović tumači prisnu relaciju benediktinskih samostana u Dalmaciji s Kraljevstvom Hrvatske i Dalmacije u drugoj polovini 11. stoljeća. Ističe veliki doprinos redovništva općenito u razvoju kulture na našim prostorima. Upućuje na diplomatički korpus vezan uz kralja Petra Krešimira IV., a s njim i na Registrum privilegiorum sanctae Mariae, tj. Kartular u kome se nalazi i povelja kojom je kralj dao kraljevsku slobodu Samostanu.
Mirjana Matijević Sokol proučava upravo Kartular Svete Marije. Izražava mišljenje da je najstariji njegov dio beneventanom prepisan kasnih šezdesetih godina XII. stoljeća. U njemu se razabire kako su gradski oci Ciki poklonili crkvicu da ondje može uspostaviti samostan. Milenko Lončar analizira u Kartularu sačuvani prijepis dokumenta koji govori o pravnome sporu koga je konačno presudio splitski nadbiskup Lovre. Riječ je o parnici iz 1089./1090. godine između opatice Samostana i njezine tetke Neže. Prijepis je sadržajem do danas ostao nejasan. Unatoč svim nedoumicama pri tumačenju pojedinih navoda, on u cjelini ipak dobro svjedoči o nastojanjima opatice da upotpuni gradski i izvangradski posjed mladog samostana.
Trpimir Vedriš vrši temeljitu analizu kulta Sv. Anastazije u dvije predaje o toj svetici: rimskoj koja govori o sirmijskoj mučenici i djevici, te grčkoj koja kazuje o mladoj Rimljanki i udovici. Autor traga za odgovorom na pitanje: Kako je sv. Anastazija dospjela u Cikin časoslov? No, već u samome činu osnivanja opatije, kako ističe, zrcali se i svetičin kult naveden u molitveniku. Ipak, u Zadru se ne mogu detektirati tragovi grčke hagiografije. Stoga Sv. Anastaziju ovdje sagledava u sklopu rimske tradicije.
Pavuša Vežić pretpostavlja da je „ecclesiola sancte Marie Minoris“ podignuta na matrici ranokršćanske bazilike. O tome govore tipološke odlike crkve i arheološka građa iz nje prije vremena opatice Ciche. Ranoromaničku baziliku pak, kao novu graditeljsku cjelinu, povezuju, a samim tim i datiraju, kapiteli iz njezine unutrašnjosti. Slični su srodnima u benediktinskim opatijama 11. stoljeća na objema jadranskim obalama. No, autor ukazuje i na egejski prostor te “monašku ekumenu” kao moguće ishodište za njihove oblike.
Nikola Jakšić na početku rezimira spoznaje o kapitelima korintskoga tipa iz crkve Sv. Marije Male u relaciji sa srodnima na Jadranu. Potom piše o ukrasnim trakama s pročelje bazilike. Poznate su tek po ulomcima dvaju reljefa u terakoti. Povezuje ih sa sličnima u još tri grada Dalmacije (Nin, Biograd, Split), ali i u četvrtome gdje su klesani u kamenu (Osor). Riječ je o pločicama koje su formirale dekorativne vijence tipične za niz crkava na mletačko-ravenatskom prostoru.
– U cjelini, ovaj zbornik pola stoljeća nakon onoga iz 1967. godine, koga je objavio tadašnji Institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, pod naslovom Kulturna baština samostana Svete Marije u Zadru, iznosi spoznaje koje u nekoj mjeri unapređuju prethodna saznanja o prvoj opatici Samostana i njezinoj crkvi, ističu Josipović i Vežić.
Društvena analiza vodi nas u vrijeme autoriteta nasljednika priora Andrije, kruga koji je u Zadru bio oslonac kralju Petru Krešimiru IV. Takvo tumačenje baca posve novo svjetlo na ulogu tog vladara u osnivanju Samostana. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije bilo je najuže povezano s Redom Svetoga Benedikta. O tome svjedoče brojne tada osnivane opatije redovnika i redovnica, a među njima svojim Kartularom i ova u Zadru. Prvi dio toga povijesnog izvora jest fundacijska listina. U njoj se ocrtavaju opće okolnosti nastajanja opatije, s njom neposredni socijalni i urbani okvir, praurbana slika grada oko antičkoga foruma gdje i danas stoji samostan.
„Abbatissa ingenuitate precipua…“ – zbornik radova sa znanstvenog kolokvija „950. obljetnica Samostana benediktinki Sv. Marije u Zadru (1066.-2016.) nastao je na temelju znanstvenog kolokvija, na kojem je izloženo ukupno osam radova. Recenzenti zbornika su Ivan Bašić i Emil Hilje a recenzenti pojedinačnih tekstova Neven Budak, Miljenko Jurković, Damir Karbić, Slavko Kovačić, Nikolina Maraković, Ana Marinković, Ana Mišković, Zrinka Nikolić Jakus i Rozana Vojvoda. Vlasnici objavljenih fotografija su autori, Konzervatorski odjel u Zadru, Državni arhiv u Zadru i Samostan benediktinki Sv. Marije u Zadru.
U uvodnom dijelu programa nastupio je Zbor Osnovne glazbene škole sv. Benedikta pod ravnanjem prof. Gordane Cecić, koji je izveo dvije pjesme – Stara zvona skladatelja Frane Đuraja na tekst časne majke Anastazije Čizmin i Čikinu molitvu, koju je na tekst iz Časoslova opatice Čike uglazbio Igor Cecić.
ZADAR / ŽUPANIJA
BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”
U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:
“Draga braćo i sestre!
Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.
Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).
Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp. Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.
Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.
Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.
U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.
Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.
Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”
+ Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
7-DNEVNA PROGNOZA / Badnjak i Božić u znaku snijega, kiše i vjetra. Evo kad će ljepše vrijeme…
Danas pretežno oblačno i vjetrovito s kišom i snijegom. U unutrašnjosti uglavnom u Slavoniji i u Gorskoj Hrvatskoj stvaranje debljeg snježnog pokrivača. Na Jadranu, posebno na jugu, može biti izraženijih pljuskova s grmljavinom uz obilniju oborinu. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura s orkanskim udarima, na krajnjem jugu veći dio dana jako jugo i jugozapadnjak s olujnim udarima. Temperatura u unutrašnjosti uglavnom između 0 i 5, na Jadranu najviša dnevna od 7 do 12 °C.
Na Badnjak umjereno do pretežno oblačno i vjetrovito. Ponegdje u unutrašnjosti kiša i snijeg, poglavito na istoku i u Lici, a snijega nošenog burom može biti ponegdje na obali. Vjetar slab i umjeren, mjestimice jak sjeverni, lokalno s olujnim udarima. Na Jadranu umjerena i jaka, ponegdje olujna bura, uglavnom podno Velebita s orkanskim udarima. Najniža jutarnja temperatura od -3 do 2, na Jadranu između 2 i 7, a najviša dnevna od 0 do 5, na Jadranu između 6 i 11 °C.
IZGLEDI VREMENA:
Umjereno, u unutrašnjosti i pretežno oblačno i razmjerno vjetrovito, osobito na Jadranu. Povremeno će padati susnježica i snijeg, na moru uglavnom bez oborina. Puhat će umjeren i jak sjeverni vjetar, na Jadranu i olujna bura. Temperatura bez veće promjene, na moru malo manje hladno.
ZADAR / ŽUPANIJA
ORKANSKA BURA, SNIJEG, POLEDICA… / Zatvorene ceste, u prekidu brodske linije… Iz HAK-a upozoravaju: “Odgodite putovanja!”
Vozilo u kvaru na autocesti A1 u tunelu Mala Kapela u smjeru Dubrovnika. Vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h, javlja HAK ovog jutra.
“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije su dostupne u realnom vremenu kada nastupe promjene za pojedine skupine vozila o čemu odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda. U tijeku je čišćenje i posipavanje kolnika, a na pojedinim cestama vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije”, dodaju iz HAK-a.
Zimski su uvjeti na većini cesta u Lici i Gorskom kotaru uključujući autocestu A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Karlovac i Rovanjska, autocestu A6 Rijeka-Zagreb izmežu čvorova Delnice i Kikovica, državnu cestu DC1 Zagorje-Korenica- Udbina-Gračac-Knin i državna cestu DC3 kroz Gorski kotar na dionici Karlovac-Duga Resa-Zdihovo-Vrbovsko-Delnice-Gornje Jelenje-Kikovica.
U priobalju puše olujna bura. U prekidu su brojne trajektne, katamaranske i brodske linije:
Zadarsko okružje:
– Katamaranska linija 9403 Ist – Zapuntel – Brgulje – Molat sa polaskom u 06:00 sati iz Ista otkazana.
– Trajektna linija 401 Zadar(Gaženica) – Ist – Olib – Silba – Premuda – M. Lošinj otkazana.
Moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima u unutrašnjosti.
“Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, na put ne kreću bez zimske opreme i ako je moguće odgode putovanje do poboljšanja vremenskih uvjeta”, upozoravaju iz HAK-a.
Zbog zimskih uvjeta i olujnog vjetra trenutno nema slobodnog cestovnog pravca za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama u smjeru Rijeke/Istre i Dalmacije i obrnuto.
Za sav promet zbog olujnog vjetra su zatvoreni:
autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za sve skupine vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama je: čvor Zadar istok- Smilčić-DC27-Karin-Obrovac-Gračac-DC50-čvor Sveti Rok);
državna cesta DC1 na dionici Ondić (Udbina)-Gračac (snježna vijavica);
Jadranska magistrala (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene;
DC54 Maslenica-Zaton Obrovački;
Krčki most (DC102);
Paški most (DC106);
DC218 Donji Lapac-Bjelopolje;
ŽC5217 Bruvno-Mazin-Dobroselo-Donji Lapac;
Samo za osobna vozila otvorene su:
autocesta A6 Rijeka-Zagreb, između čvorova Delnice i Kikovica;
autocesta A7 između čvorova Rijeka istok-Šmrika;
državna cesta DC25 Gospić-Karlobag (nanosa snijega).
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!