Hrvatska

Čak 44,9 % građana u strahu da će izgubiti posao u sljedećoj godini

Objavljeno

2 godine prije

9. prosinca 2022.

foto: Pixabay

Član uprave Val grupe Mario Dukarić u Newsroomu N1 televizije je komentirao rezultate najnovije analize stavova, uvjerenja i očekivanja hrvatskih građana na kraju ove gospodarski izazove godine. Grupa je istraživanje provela u suradnji s agencijom Ipsos na reprezentativnom uzroku korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina. Rezultati su pokazali da su hrvatski građani puno pesimističniji nego prethodne godine, pogotovo u pogledu osobnog financijskog stanja te političke i gospodarske situacije, dok je povjerenje u medije, institucije i kompanije u padu.

“U trenutku provođenja istraživanja, krajem listopada ove godine, inflacija je bila rekordna. Iznosila je 13,2 % i naše je istraživanje pokazalo da je 91 % ispitanika osjetilo povećanje cijena. Također, 61,2 % je to osjetilo na svojoj koži kroz pad kupovne moći.”

“Državni zavod za statistiku objavio je da se porast cijena dogodio gotovo u svim kategorijama. Nije tome uzrok samo povećana cijena energenata nego se to prelilo u sve ostale industrije”, rekao je Dukarić.

Velika većina građana na svojim je novčanicima osjetila rast cijena, ali najviše su pogođeni ljudi srednje kupovne moći: “Oni s višom kupovnom moći kao da su jedva dočekali da izađemo iz krize pa da počnu trošiti, a nažalost ova kategorija ukupnih prihoda do 10 000 kuna mjesečno je stvarno kategorija gdje ljudi žive iz mjeseca uz mjesec. Bit ću grub, ali reći ću da su se oni već navikli živjeti u takvim okolnostima tako da njih to nije toliko iznenadilo, koliko je iznenadilo srednji sloj.”

“Eurostat na razini svih zemalja Europske unije mjeri potrošnju obitelji što se zapravo smatra vrijednošću blagostanja obitelji, a mi smo tu na nekih minus 27 %, dok su druge države poput Njemačke i Nizozemske na 10 % iznad europskog prosjeka.”

Zanimljivo je da se 35,5 % ispitanika izjasnilo da su ove godine trošili više nego lani. Gost Newsrooma ovu pojavu objašnjava mediteranskim “kako ćemo lako ćemo” mentalitetom: “Nijemci su se potpuno drugačije ponašali u ovim okolnostima”, a tek neke od mjera koje Dukarić navodi su gašenje ulične rasvjete i svjetala u izlozima, smanjivanje temperature u stanu, pa čak i kuhanje s poklopcem na loncu jer voda više isparava ako kuhate bez poklopca.”

“Kupci se orijentiraju i temeljem cijene biraju prikladnije proizvode, a tu postoji opasnost za brendove zato što rat sa cijenama nije dobar ni za njih ni za potrošače.

Dukarićev savjet za komunikaciju bredova u krizi je da vrate vrijednosti proizvoda i usluga u prvi plan. “Evidentno je da podrška kompanijama i brendovima koji su dosad naglašavali svoju ekološku i društvenu osjetljivost pada, i to prilično u odnosu na razdoblje od zadnje tri godine. Cijena je dominantna i dolazi na prvo mjesto, ali smatram da to nije put kojim bismo trebali ići.”

Pesimizam je obuhvatio naše društvo

Ispitanici su najviše isticali strahove od rasta cijena, pada kupovne moći te pada životnog standarda. Pritom je zanimljivo da su se žene izjasnile da će više trošiti u sljedećoj godini u odnosu na muške ispitanike. Također, mlade osobe najspremnije su mijenjati svoje navike i isprobavati nove proizvode, dok kod starijih to nije slučaj.

Čak 44,9 % ispitanika u strahu je da će izgubiti posao u sljedećoj godini. “Bilježimo snažan rast vjere u ulaganje u znanje. Znanje je naša najveća valuta, naš najveći kapital. Kroz ovo istraživanje jasno je da će ljudi, prije nego u kupovinu stana i automobila, ulagati u znanje, a taj strah od gubitka posla je posljedično uvjetovan time.”

Zabrinjavajuć je podatak da 50 % mladih u dobi od 18 do 32 godine ima zadršku u planiranju obitelji zbog utjecaja ekonomske situacije. “Svaki drugi mladi čovjek razmišlja hoće li imati dijete u kontekstu ovih ekonomskih kretanja, strahova i inflacije.”

Indeks optimizma prema ovom je istraživanju u izraženom padu. “Pesimizam je obuhvatio naše društvo. Mi trebamo novu nadu i puno više pozitivnih vijesti.” No, pozitivna je činjenica da indeks optimizma u nekim kategorijama pokazuje optimizam građana u obiteljskim odnosima, prijateljstvu i druženjima što Dukarić objašnjava izlaskom iz pandemije zbog koje više cijenimo ove stavke života.

Kad je riječ o niskoj razini povjerenja u institucije i djelatnosti, Dukarić kaže: “Ja volim isticati tezu da bi se naše društvo trebalo naviknuti na dosadne političare i dosadne medije. To nama fali. Možemo jako puno diskutirati o relevantnosti i kvaliteti sadržaja koji je u javnom prostoru, tu mislim i na medije i na političare.”

Dukarić smatra da danas postoji utrka za klikovima, a ljudi jako malo vremena troše na konzumaciju tih vijesti: “Puno im je jednostavnije pročitati Tweet Elona Muska, a rijetko se tko odluči pročitati neki stručni članak na CNN-u ili televiziji koji bi dao šire argumente.”

Posebno je naglasio činjenicu da je “Sadržaj je odavno izgubio bitku u političkoj sferi, kad se suprotstavi određenom dojmu ili javnom performansu.”
Dukarić zato zaključuje da bismo se trebali vratiti “dosadnim medijima i dosadnim političarima”.

PR stručnjak zaključuje da je optimist i da vidi novu generaciju političara na sceni, te smatra da će uz njihovu ustrajnost ljudi to i prepoznati.

Povezane teme :2023 Featured gospodarstvo posao

Up Next

Na pomolu važna promjena: Plaće se više neće morati isplaćivati na tekući račun

Ne propustite

Objavljen vodič: Evo kako prepoznati lažne eure

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

9 sati prije

19. prosinca 2024.

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

2 dana prije

17. prosinca 2024.

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka

Objavljeno

2 dana prije

17. prosinca 2024.

Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije. DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u utorak je objavio najnovije analize ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku, iskazane standardom kupovne moći (SKM), za razdoblje od 2021. do 2023. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.

Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 137 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 64 posto prosjeka EU-a. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj iskazan SKM-om za 2023. iznosi 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 24 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2022. bio je na 72 posto prosjeka u EU, a u 2021. na 70 posto tog prosjeka, pokazuju tablice.

Najbliže Hrvatskoj su Poljska i Mađarska, s BDP-om po stanovniku na razini 77 posto prosjeka EU-a.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.

Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. zadržao se u širokom rasponu i to od 30 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj i Mađarskoj do 36 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.

Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku prema SKM-u u 2023. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka, kao i BDP po stanovniku.

Usporedbe radi, u 2022. i 2021. godini SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 74 posto prosjeka Unije, pokazuju tablice statističkog ureda.

Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Grčka, Slovačka, Estonija, Latvija, Bugarska i Mađarska, čiji je raspon od 20 do 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a, navodi se u priopćenju DZS-a.

SIP po stanovniku prema SKM-u na razini je prosjeka Unije u Italiji i Cipru, pokazuju tablice.

Nastavi čitati