Hrvatska
EVO ŠTO MORATE ZNATI Na bankomatima prva tri mjeseca samo novčanice od 10€ i 20€
Radi promjene kune u euro od danas do 15. siječnja banke neće naplaćivati naknade za podizanje gotovine s bankomata klijentima drugih banaka, a distribucija novčanica i kovanica nove valute u završnoj je fazi. Također, do 1. siječnja postupno će se ugasiti 2700 bankomata od njih ukupno oko 4000, kako bi s prvim danom nove godine mogli isplaćivati eure, a HUB će u sljedećih mjesec dana na dnevnoj razini na karti prikazivati operativne bankomate za isplatu gotovine.
Marina Ninković donosi još detalja i informacija o korištenju bankomata u ovom prijelaznom razdoblju:
– Novčanice od 10 i 20 € će jedine biti dostupne ne samo u prvim danima 2023., nego i tijekom prva tri mjeseca. Od 1. travnja će banke u bankomate uvesti novčanice od 50 €, a novčanice od 100 € će biti rijetke – njih će stavljati ondje gdje se procijeni da će biti veća potražnja. To je zbog toga da nova valuta procirkulira među građanima i institucijama. Druga promjena je izgled zaslona na bankomatima – u prvom planu će biti iznos u eurima, a iznos u kunama će biti u zagradi. Dvije valute će biti na zaslonima bankomata tijekom cijele 2023. Tipkovnice se neće mijenjati, rekla je.
Od 1. siječnja, dodala je, bankomati će isplaćivati samo eure.
– Bankomati se pripremaju, oko 4000 bankomata je u funkciji, 1300 će davati kune do 31. prosinca, nakon toga će se ti prebacivati na eure, a oko 2700 će već biti 1. siječnja spremno za davanje eura, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
– U tom tranzicijskom razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja neće biti naknada koje će banke naplaćivati za podizanje gotovine s bankomata druge banke tako da bi ta tranzicija trebala biti lagana, naravno to ne znači da se neće dogoditi da neki bankomat u nekom trenutku negdje neće “zaštekati”, ali to ne bi trebao biti nikakav problem, rekao je guverner HNB-a.
Banke se intenzivno pripremaju
Pripremaju se u bankama intenzivno tijekom cijeloga prosinca. Sustave testiraju tako da pritom kartična plaćanja rade bez prekida. Ipak moguće je da se zateknete na blagajni bez gotovine baš u krivom trenutku.
– To nije jednostavan proces. Trajat će i bit će simultan u svim bankama zbog čega građane ipak molimo da se pripreme na povremene mogućnosti nefunkcioniranja kartičnih plaćanja, rekla je Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica razvoja poslovanja s klijentima u banci.
Planirajući prilagodbu bankomata na eure, iz HNB-a poručuju da su računali s povećanom potražnjom za gotovinom uoči blagdana.
– S obzirom da Hrvati tradicionalno za božićne blagdane najviše kupuju, bit će dovoljno novčanica kuna i na bankomatima za te blagdane. Ali ono što je uobičajena preporuka je da naši građani imaju neku tjednu – dvotjednu zalihu koja će im biti dostatna da zadovolje potrebe, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
HUB objavio kartu aktivnih bankomata, do 15. siječnja dio ih neće biti u funkciji
Karta s lokacijama aktivnih bankomata objavljena je u četvrtak na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka (HUB), a na dnevnoj razini će se ažurirati do 15. siječnja 2023.
Kako su izvijestili iz HUB-a, u Hrvatskoj postoji malo više od 4000 bankomata u vlasništvu banaka, a na temelju dogovora banaka na razini HUB-a i u suradnji s mjerodavnim institucijama pripremljen je detaljan plan prilagodbe bankomatske mreže.
Tako, do kraja prosinca ove godine dio bankomata će se postupno i privremeno gasiti kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja iduće godine. Prema planu prilagodbe, zaključno s posljednjim danom prosinca, građanima će na raspolaganju biti 1300 bankomata koji će isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja iduće godine 2700 bankomata isplaćivat će gotovinu u eurima.
Svih 4000 bankomata bit će prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja iduće godine, očekuju u HUB-u, iz kojeg su napomenuli da se posebno vodilo računa o manjim naseljima, kako bi građani u svakom trenutku na najbližoj mogućoj lokaciji imali dostupne bankomate za isplatu gotovine.
Iz HUB-a su prilagodbu bankomata apostrofirali kao jedan od najzahtjevnijih elemenata procesa uvođenja eura, s obzirom na to da je potrebno prilagoditi malo više od 40.000 bankomatskih kazeta za nove dimenzije novčanica eura, koje su drukčije u odnosu na novčanice kuna.
Također, za svaki bankomat potrebna je softverska prilagodba i inicijalizacija novih bankomatskih kazeta što zahtijeva fizički dolazak na lokaciju i određeno vrijeme rada u ovisnosti o vrsti bankomata, naveli su iz HUB-a.
– Banke su završile testiranje svojih aplikacija i prilagodbe poslovanja i ovih dana su započele obavještavati svoje klijente o kratkim i povremenim prekidima u radu pojedinih usluga. Zato i ovim putem apeliramo na građane da slušaju odnosno čitaju te obavijesti kako bi se što lakše pripremili za ulazak u novu godinu, rekao je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…