Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ADVENTSKA DUHOVNA OBNOVA ZA MLADE U SV. FRANE Fra Marin Karačić: “Neka se iznova rodimo, zakopamo stare grijehe i neka se rodi nešto svetije, Božje u nama” 

Objavljeno

-

Foto: Zadarska nadbiskupija

Adventsku duhovnu obnovu u crkvi sv. Frane u Zadru u srijedu, 14. prosinca predvodio je fra Marin Karačić, župnik župe sv. Stjepana Gorica – Sovići u BiH i poznati kantautor suvremene duhovne glazbe čije su pjesme dar mnogima, a njegov treći album pjesama je u pripremi.

To je druga od četiri duhovne obnove za mlade koje u pastoralnoj godini organizira don Ivan Šibalić, studentski kapelan u Zadru. Na početku susreta koji je okupio brojne, fra Marin je održao nagovor, zatim je predvodio misno slavlje, pa euharistijsko klanjanje pred Presvetim. Mnogi mladi tijekom obnove pristupali su sakramentu ispovijedi.

Pojašnjavajući što znači pripremiti svoje srce, poticaj kojega često čujemo u došašću, fra Marin je i konkretnim pitanjima u pripremi za ispovijed potaknuo prisutne na preispitivanje savjesti.

Istaknuvši kako mu se ljudi često žale da uvijek čine iste grijehe, fra Marin je poručio da „itekako ima smisla ispovijedati iste grijehe. Kad đavao hoće čovjeka udaljiti od Boga, prvo na što udara je ispovijed, kao i misa i molitva“ rekao je fra Marin, potaknuvši da izbjegavamo izgovore za odgađanje ispovijedi, među kojima može biti i kad netko kaže da mu se ne sviđa neki svećenik.

„Ako prođe više mjeseci bez ispovijedi, zamislimo da se ne istuširamo pola godine. Slično je i s našim duhovnim životom. Primijeti se kada se čovjek ne ispovijeda; bude nezadovoljan, osjete se posljedice grijeha. Grijeh uvijek vuče za sobom nešto drugo, grijeh ne ostaje sam“ upozorio je fra Marin, istaknuvši: „Đavao poznaje sve naše grijehe koji nisu ispovjeđeni. Ali, kad se ispovjedimo, ispovijed briše naše grijehe. Kolika je snaga svete ispovijedi!? Kad bismo mogli to vidjeti našim fizičkim očima, koliko bismo tome svjesno pristupali“ istaknuo je fra Marin, potaknuvši da ne dozvolimo da nam se uljulja savjest.

Fra Marin je podsjetio kako je jedan svećenik rekao da bi svakom svećeniku prije nego se zaredi preporučio da obvezno mora prisustvovati egzorcizmu, istjerivanju zloduha: „da svaki svećenik shvati veličinu svoje štole, jačinu svoga svećeničkog poziva na djelu, kada se dobro bori sa Zlim i kad Bog pobjeđuje zloduha. Da se svećenik svojim očima uvjeri kolika je jakost svetog reda“ istaknuo je fra Marin.   

„Mnogi godinama ispovijedaju iste grijehe. Đavao nas uvjerava, ma što ćemo se ispovjediti kad ću sutradan opet sagriješiti. Možemo se isto tako upitati, zašto peremo suđe, ako ćemo sutra opet jesti i zaprljati posuđe?

U trenutku ispovijedi ti svojim srcem želiš i odlučuješ da uz Božju pomoć nećeš griješiti. Ne znam što će se dogoditi kasnije, ali u tom trenutku odlučujem da ne želim griješiti“ istaknuo je fra Marin, ohrabrivši: „Pobijedi u sebi glas koji te tjera od ispovijedi i da se ne susretneš se s Bogom, da se očistiš“.

Fra Marin je govorio i o potrebi ispravnog ophođenja s ljudima, jer neki nas opterete svojom pričom, karakterom, ponašanjem.

„To je posljedica grijeha kod te osobe. Kada ti netko nešto loše učini, prvi nagon koji se javlja u drugome je osveta.

Da je čovjek duhovno zdrav, ne bi činio zlo i naudio drugima. Onima koji čine zlo duh je opterećen. Za takve ljude treba moliti. Osobu povrijedi kada mu netko kaže nešto ružno. Kad se čovjek trudi dati sve od sebe, a netko mu kaže da to čini iz vlastite koristi. Osoba koja to kaže ima problema. Da je duhovno zdrav, ne bi tako govorio. Ali, nemoj zamjeriti toj osobi, moli za njega. Takav čovjek muči se s nekim stvarima, s nečim je opterećen, zato tako reagira. Inače ne bi tako govorio“ rekao je fra Marin, istaknuvši da je oslobađajuće kada čovjek moli za onoga koji loše govori o nama.

„To je hrabar čovjek, to ne može svatko. Pogotovo oprost. Oprost nije od ovoga svijeta. Oprost se treba izmoliti, njega se ne može učiniti vlastitim snagama. Ako te netko udario, to se ne zaboravlja, ali nećeš htjeti uzvratiti na zlo koje ti je učinio. Oprostio si kad možeš u miru pogledati čovjeka koji ti je nanio zlo. Svega se sjećaš, ali to više ne izaziva gnjev unutar tebe“ rekao je fra Marin.

Govoreći o ispovijedi, fra Marin je potaknuo da budemo „brutalni u nabrajanju grijeha. Nemojte šminkati svoje grijehe dok se ispovijedate. Što budete ‘brutalniji’ u navođenju svojih grijeha u ispovijedi, to ćete se bolje osjećati“ poručio je fra Marin.

U ispovijedi treba navesti što je čovjek radio, ne zato što je svećenik znatiželjan, nego zato što on osobi želi pomoći. „Svećenik je tu da vas rastereti po milosti koju mu je Bog dao. Nije svećeniku do naših grijeha da hoće nešto iz nas izvući, nego nam želi pomoći da se oslobodimo. Ali, ako se u ijednom trenutku prilikom ispovijedi osjećate nelagodno, neugodno, ako mislite da netko napada vašu intimu, slobodno se ustanite i otiđite kod drugog svećenika na ispovijed“ poručio je fra Marin.

„Koliko god ispovijed bila teška za otvoriti se, toliko treba biti oslobađajuća. Sakramenti su tu da nas oslobađaju. Bog nije tu da nas zarobi, nego oslobodi. Zato se treba ispovijedati. Ne zato što se mora“ rekao je fra Marin.

Poticaj na pristupanje sakramentu ispovijedi je poput izricanja sebe liječniku što te boli. „Budimo iskreni prema sebi i prema Bogu. Liječnik nam može dati lijek tek kad zna dijagnozu. Da bi liječnik dao lijek, treba postaviti dijagnozu. Ne znamo što ćemo liječiti ako ne osjećamo da nešto treba liječiti. Nećemo znati da se trebamo mijenjati dok ne uvidimo da je nešto naš problem. Ne možemo sebi pomoći dok ne vidimo da smo u problemu. Tek kad sebi priznaš da s nečim imaš problema, onda možeš raditi na svojim promjenama.

Neka nam Gospodin osvijetli naše grijehe, neka nam ukaže na naše nedostatke, da bismo u njegovom svjetlu mogli živjeti život Božje djece, na što pozvani. Treba stati pred Boga, ispred ogledala njegove riječi i vidjeti na čemu smo. Tek kad čovjek vidi na čemu je, kad iskreno prizna s čim se muči, gdje pada; kad čovjek prizna sebi da mu treba pomoć i zamoli Boga da zajedno pokušaju, onda se mogu događati čudesne stvari i liječenje“ rekao je fra Marin.

Propovjednik je podsjetio i na misao sv. Franje da želi biti oruđe u Božjim rukama, da se Bog služi našim talentima za dobro drugih, ili, kako je govorila sv. Majka Terezija, da budemo olovka u rukama Gospodina.

„Duhovna obnova je oštrilo za nas kao olovku. Ispovijed je itekako dobro oštrilo za tupe olovke, sakramenti, molitva, sve što nam Bog daje pomaže nam itekako na našem putu.

U našem vremenu puno je novih stvari, ali je i puno novih kušnji koje mlade napadaju i muče. Nedostaje nam ljubavi prema sebi, a s time je povezana i ljubav prema bližnjima i Bogu“ rekao je fra Marin.

Uputivši božićnu čestitku, Karačić je poželio svakome „da se iznova rodi, da zakopa svoje stare grijehe, starog čovjeka, da se rodi nešto novo, svetije, Božje  u nama“. 

Don Ivan Šibalić je rekao kako je, nakon poziva salezijanaca da predvode te duhovne obnove u Zadru,  ovaj put želio da mladi upoznaju drugu, franjevačku duhovnost.

„Fratre poznajemo osobito po ljubavi prema siromašnima. Ne mislim samo na materijalno siromaštvo. I mi salezijanci kad kažemo s kim radimo, kažemo, evangeliziramo siromašne mlade. Ali mi ne mislimo na materijalno siromašne mlade. Moderno siromaštvo je puno više od materijalnog siromaštva, posebno u razvijenim zemljama, što se ljudi boje reći. A Hrvatska je razvijena zemlja“ rekao je don Ivan.

Brojna prisutnost mladih znači da su željni takvog sadržaja i da imaju što dobiti. „Mogu ponoviti samo riječi sv. Ivana Krstitelja: Obratite se! Tome služi duhovna obnova na putu obraćenja. Došašće je tu. Veliki, slavni dolazak Isusa Krista je blizu i za to treba biti pripravan. Zato i služe duhovne obnove, da nas potaknu da ne spavamo, da budemo budni, da se obratimo“ poručio je don Ivan.  

Susret je pjesmom animirao Zbor mladih pod vodstvom Luke Kotlara koji inače pjevanjem animira i svake srijede molitvene večeri u arbanaškoj crkvi Gospe Loretske u 20,30 sati u Zadru, pod nazivom ‘Pred licem tvojim’, kada bude i euharistijsko klanjanje.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić
 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru… 

Objavljeno

-

By

U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.

Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.

Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.

Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.

– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada  su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.

Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).

Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.

U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.

Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.

Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1  u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.” 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.

– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.

Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.

Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.

– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).

Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.

Izložba se može razgledati do 29. studenoga.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine  (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h  biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:

Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu