ZADAR / ŽUPANIJA
PLESNI ODJEL “BLAGOJE BERSA” Plesna predstava ORAŠAR 20. prosinca u HNK Zadar
Plesna predstava ORAŠAR na glazbu P. I. Čajkovskog na programu je 20. 12. 2022. od 19 sati u HNK Zadar. Evo najave:
Izvode ju učenici i nastavnici Plesnog odjela Glazbene škole „Blagoje Bersa“ iz Zadra i Područnog odjela Preko. Posebno najavljujemo sudionice Vlastu Marotti Hrašćanec i Sanju Petrovski koje su u mirovini. Učenici i kolege nastavnici opraštaju se ovom predstavom s njima uz osjećaj trajne zahvalnosti. Upravo zajednička kreativna igra povezivala ih je godinama i s velikim zadovoljstvom zajednički su oblikovali i ovu predstavu te pružili učenicima, kojima se uvijek teško oprostiti od svojih nastavnika i mentora, ideju mogućih daljnjih suradnji.
Plesni odjel oblikovao je Orašara dramaturškim skraćenjima u glazbi ove globalno popularne baletne partiture P. I. Čajkovskog, primjereno učenicima osnovne i srednje škole suvremenog plesa te osnovne škole klasičnog baleta.
Koreografiju je svojim rukopisom oblikovao i povezao Darko Brkljačić, bivši dugogodišnji (od 1980. – 1997.) plesač Baleta HNK Zagreb, nagrađivani koreograf i nastavnik klasičnog baleta u našoj školi u Zadru. U predstavi također pleše ulogu Drosselmayera. Njegova pomoćnica u nekim brojevima (Pahuljice, Valcer cvijeća, kineskom i arapskom plesu) nova je nastavnica klasičnog baleta balerina s diplomom škole za klasični balet u Zagrebu Vanesa Imrović koja će plesati sa svojim učenicama u sceni valcera snježnih pahulja.
Nastavnici i koreografi suradnici koji su učenicima pomogli u uvježbavanju, kao i osmišljavanju svojih plesnih zadataka, a sudjeluju u prvoj slici i kao plesači su: Lucija Mikas, Bernarda Klarin, Patricija Gospić te Stella Rončević, prof. kineziologije i bivša učenica plesa u našoj osnovnoj školi. Radu na predstavi pomogli su i korepetitori na našem odjelu profesorice klavira Marijana Jakuš i Zrinka Tomašić.
Nastavnik Nebojša Lakić, prof. glazbene kulture, u ovoj predstavi montirao je glazbenu cjelinu koja je podloga našega Orašara.
Režiju i organizaciju cijelog procesa nastanka predstave, kao i dramaturško oblikovanje te sudjelovanje u koreografskom procesu, preuzela je nastavnica Jasna Frankić Brkljačić.
Bivša učenica i maturantica srednje škole suvremenog plesa Luzarija Malta, ujedno je maturirala na smjeru scenografije u srednjoj umjetničkoj školi u Zadru, te je pozvana da kao scenograf sudjeluje i pomogne u realizaciji Orašara. Odazvala se i jako smo joj zahvalni.
Učenici prvi put nisu podijeljeni po razredima u kojima bi oblikovali zadane koreografije već su izabrani pojedinačno za uloge, veće ili manje, u Orašaru. Na taj način povezali smo sve učenike u zajedničkom stvaranju izravno na zajedničkim probama, a što je predstavljalo znatan napor i za njih i za roditelje s obzirom da se nastava neometano odvijala uz probe.
Posebno zahvaljujemo roditeljima na suradnji i razumijevanju.
Glavnu ulogu Klare pleše učenica drugog razreda srednje škole Ella Bratuševac a uz nju je Nikola Mikulić, kao pratitelj kroz priču, Orašar/princ. Klarinog brata igra Ivan Šantek. Orašar će se u Klarinom snu boriti s Kraljem miševa kojega pleše Galla Soldan. Uz nastavnike koji plešu roditelje i goste u prvoj slici – Večer uoči Božića, uloge gostiju preuzele su i učenice 4. razreda SŠ suvremenog plesa Antonela Gobin i Lucija Jurjević. Uloge sobarica izvode Nina Ivanov i Sara Fuštin koja će se u plesnoj suiti pojaviti i u španjolskom plesu. Djecu koja dolaze u goste igraju učenice osnovne škole suvremenog plesa.
Drosselmayer, Klarin stric i pomalo mađioničar na proslavu će, uz drvenog Orašara za Klaru, donijeti i tri lutke koje će „čarolijom“ zaplesati. Izvode ih Lora Kujundžić, Doris Cortesi Šarunić i Zara Kadija.
U noćnoj sceni sna miševi napadaju Klaru, lutak Orašar „oživi“ i uz pomoć svojih vojnika pobjedi miševe i njihovog Kralja te spasi Klaru. Zalutali u snu Klara i Orašar nađu se u tamnoj šumi, zima je i snijeg pada. Dolazak snježne kraljice /Vanesa Imrović/ i njene male vile /Leni Rančić/ spasit će ih lutanja i pokazati put kroz šumu do čarobnog dvorca igračaka i darova. U slici darova lutke, koje je Klara, sada kao „princeza u pratnji princa“, dobila na dar, plešu karakterne plesove: Mia Nina Valković kao „Španjolka“ te još šest učenica 2. razreda SŠ –Anica Burela, Magdalena Višić, Sara Fuštin, Tina Jurjević, Vanja Rendulić i India Savić; Mia Šare, maturantica, kao „arapkinja“ uz četiri učenice iz osnovne i srednje škole suvremenog plesa – Neu Smrkinić, Loru Kujundžić, Milu Dragović i Niku Grancarić; Doris Cortesi Šarunić /2 SŠ/ kao „Kineskinja“, uz Lanu Mandić i Leonu Vrkić; Zara Kadija, maturantica, kao „Ukrajinka“ pleše solo; Anđela Matulić, maturantica, „Švicarka“ uz bombončiće, praline i mirliton štapiće koje plešu učenici osnovne škole suvremenog plesa, te posljednji dar za Klaru – Nina Pavić i Lucija Ristić, maturantice, u „turskom“ plesu u kojem se Lucija pojavljuje kao Mama Žigonja sa svoje četvero dječice koje plešu učenice 3. r. OŠ iz Preka. U posljednjem plesu sudjeluju i maturantice Marija Milia Papić i Tara Kokić.
Veliki Valcer cvijeća kao posljednja slika u našoj režiji ujedno je i ples pomirenja, ljubavi i zahvalnosti.
Na kraju, veliki posao oko kostima i rekvizita ne bismo mogli producirati bez pomoći pa zato zahvaljujemo: Goranu Kneževiću i njegovom ansamblu dječjeg folklora Ententini i udruzi Ehno, na posudbi prekrasnih kostima za učenike u prvoj slici, Jasminki Neufeld Imrović i Plesnom studiju Dubrava iz Zagreba/Plesni solisti/ na posudbi kostima i rekvizita, Katarini Horvatović i HKUD-u Željezničar iz Zagreba, Kazalištu lutaka Zadar.
Također zahvaljujemo Jasni i Darku za znatna sredstva i vrijeme uloženih u nabavku, dostavu i izradu rekvizita i kostima. Posebno hvala krojačici Marijani te bivšim maturanticama Luciji Marić te Ivi Mariji Buterin na pomoći oko šminke i garderobe.
ZADAR / ŽUPANIJA
IZVANREDNI RADOVI! U utorak bez vode osam ulica u Diklu!
Zbog izvođenja izvanredni radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak), od 08:00 sati pa do 15:00 biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Romansa, ulica Poljana Dragutina Domjanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, Ulica Markežića, ulica Krešimirova obala, te Put Brajde.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Krešimirova obala kod kućnog broja 96.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
na Sveučilištu u Zadru od 4. do 7. studenog održava se 9. Balkanski simpozij o arheometriji. Riječ je o znanstvenoj disciplini koja se u ispitivanju i objašnjenju arheoloških pronalazaka koristi metodama i tehnikama prirodnih i tehničkih znanosti, prije svega kemije, fizike, mineralogije, znanosti o materijalima, kao i bioloških znanosti, posebice molekularne biologije.
Na ovogodišnjem izdanju simpozija okupili su se istraživači iz čak 15 zemalja, Hrvatske, Srbije, Irske, Grčke, Rumunjske, Češke, Mađarske, Poljske, Nizozemske, Italije i Francuske… U tri dana trajanja simpozija oni će izlagati o metodama datiranja, među kojima je najpoznatija radiokarbonsko datiranje (datiranje ugljikom-14), ali i luminiscencija, dendrokronologija (mjerenje godova na stablima), zatim karakterizacijama materijala (keramika, metali, staklo, kamenje, pigmenti, žbuke, organski ostaci…), bioarheologiji, arheologiji okoliša, računalnim rekonstrukcijama, procesa propadanja i sl.
U posebnom fokusu bit će multidisciplinarna istraživanja, razvoj i upravljanje kulturnom baštinom te projekti zaštite, konzervacije i restauracije spomenika.
– Ovaj simpozij od velike je važnosti za naše Sveučilište jer okuplja stručnjake iz različitih disciplina koji dijele posvećenost razumijevanju, očuvanju i vrednovanju naše bogate kulturne baštine. Domaćinstvom ovog događanja, Sveučilište u Zadru potvrđuje svoju predanost unapređenju znanstvenih istraživanja i poticanju značajne suradnje na regionalnoj i međunarodnoj razini. Zadar je grad koji u svojim zidinama, ulicama i obali skriva mnoge slojeve povijesti. To je živući podsjetnik na važnost vašeg rada, ne samo u otkrivanju i analizi prošlosti, već i u njenom očuvanju za buduće generacije, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, poželjevši sudionicima da kroz vođene obilaske muzeja, arheoloških zbirki i povijesnih lokaliteta iz prve ruke dožive živopisni kulturni kontekst koji oblikuje rad na Sveučilištu u Zadru.
Predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa problematici, o čemu svjedoči sudjelovanje triju sveučilišnih odjela – Odjela za povijest umjetnosti, Odjela za arheologiju i Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
– S nama su i naši partneri iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, Muzeja antičkog stakla, koji su povezani i s poviješću umjetnosti i samom poviješću Zadra. Okruženi smo ostacima koje ćemo imati priliku razgledati u hodnji gradom, najavila je Mlikota.
Pročelnica Odjela za povijest umjetnosti izv. prof. dr. sc. Silvia Bekavac ističe kako se pomoću arheometrijskih postupaka iz nekog organskog materijala može doznati od čega su ljudi živjeli, kakva im je bila prehrana, od čega su umrli, koliki im je bio životni vijek, dok se ispitivanjem drugih materijala može odrediti starost nalaza, boje, pigmente, odakle potječe pronađena keramika, koja je hrana bila u posudama… U postupku konzervacije može se utvrditi vrsta gljivica koja se pojavljuje u objektima te odrediti kako se nešto može sanirati.
Među pozvanim predavačima bila je izv. prof. dr. sc. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koja je prezentirala pet lokaliteta na kojima je provodila arheometrijska mjerenja, od Caske kod Novalje do uvale kod mjesta Suđurađ na otoku Šipanu.
– Takvih je lokaliteta puno, no ova istraživanja daju dobar presjek onog što se zbiva u podmorju. Gdje god ima organskog materijala može se raditi radiokarbonske analize, gdje ima godova dendrokronološka ispitivanja, a na metalnim predmetima, kao onima od olova koje smo pronašli na lokalitetu brodoloma kod Šipana, mogu se raditi analize izotopa… Na sirovinama pronađenima kod otočića Gnalića također smo proveli različite analize, a na keramici s brodoloma kod otoka Žirja htjeli smo doznati odakle ona potječe. Napredak u arheometriji danas je toliki da ne možete ni pomišljati istraživati nalazište bez primjene tih metoda, istaknula je Radić Rossi.
Tijekom tri dana trajanja simpozija obradit će se brojne zanimljive teme kao što su mikrobiom povijesnih drvenih crkava, tajne pogreba na Biokovu, projekt „KultBaMikroo” – zaštita zadarskog kulturnog naslijeđa od negativnog utjecaja mikroorganizama, nedestruktivna SEM-EDS analiza srebrnih i zlatnih prstenova za kosu iz rano brončano doba s rijeke Tundža u Bugarskoj, staklenim narukvicama s rijeke Morave u Srbiji itd. Posljednjeg dana predviđen je vođeni obilazak povijesnom jezgrom Zadra.
ZADAR / ŽUPANIJA
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 05.11.2024. godine (utorak) u vremenu od 09:00 h pa do 11:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Ražanac.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Ražanac XI kod kućnog broja 2.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…