Hrvatska
Među građanima raste optimizam, no jesu li zadovoljni političarima?
Svjetsko nogometno prvenstvo je iza nas, blagdani pred nama, a to se osjeti i na rezultatima ovomjesečnog Crobarometra jer u društvu, čini se, raste optimizam i dobra volja. Nije na rekordnoj razini, ali ga je svakako znatno više u odnosu na prethodni mjesec. Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za prosinac 2022.
Ovog mjeseca čak 22 posto ispitanih vjeruje da država ide u dobrom smjeru; još uvijek je znatno više onih koji kažu sasvim suprotno, 67 posto vjeruje da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru, dok 11 posto ne zna. Kao i obično, u ovakvim su ispitivanjima ponekad najzanimljiviji trendovi: optimista je za pet postotnih poena više nego u prošlom mjesecu, dok je pesimista za sedam postotnih poena manje. Raste, doduše, i broj onih koji nemaju stav.
Optimizam se prelio i na stav građana prema Vladi. Skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, što premijer i Vlada naglašavaju i po nekoliko puta dnevno, ostavlja pozitivne posljedice po Vladu. Pa tako danas oko 30 posto građana odobrava – ili uglavnom odobrava – rad Vlade, što je za 4 postotna poena više nego u studenom.
I u ovom slučaju su skeptični u većini, no njihov broj se ovog mjeseca smanjio: 59 posto naših ispitanica i ispitanika ne odobrava rad Vlade, što je za 7 postotnih bodova manje u odnosu na prošli mjesec. I ovdje primjećujemo blagi rast neodlučnih, s 8 na 11 posto. Inače, posljednji put kad je Vlada uživala ovakvu podršku bilo je još proljetos, u ožujku.
Raste i broj građana koji vjeruju da im Vlada može riješiti probleme, sa 24 na 27 posto, a smanjuje se broj onih koji vjeruju da im Vlada ne može riješiti probleme, sa 72 na 68 posto. Može li im Vlada pomoći, ne zna 5 posto ispitanih.
No zato gotovo nitko ne sumnja u sretan brak HDZ-a i partnera, jer 83 posto ispitanih kaže da će vladajuća većina u ovakvom obliku opstati do kraja mandata; 10 posto kaže da neće, 7 posto ne zna ili ih ne zanima.
Raste i podrška onome što radi predsjednik Republike. Doduše, nije ga jedno vrijeme bilo na radaru, bio je u Čileu.
U svakom slučaju, 42 posto ispitanika podržava njegov rad, što je za 5 posto više nego prošlog mjeseca. Ne podržava ga 47 posto, što je za 9 posto manje nego u studenom, i Zoran Milanović nalazi se sad nedaleko od situacije u kojoj više ljudi odobrava ono što radi, nego što ne odobrava. 11 posto ne zna.
Milanović, odnosno predsjednik Republike je s prosječnom ocjenom od 2,75 i najbolje ocijenjen kada je riječ o radu najvažnijih političkih institucija.
Rad Vlade ocjenjuje se sa 2,39, rad Sabora očekivano najlošije: 2,03. No sve ove prosječne ocjene u blagom su porastu u odnosu na prošli mjesec – čak i ova za Sabor – tako da se i tu vidi blagi optimizam koji je zahvatio društvo.
Prelilo se to i na podršku strankama, Kako je rasla podrška radu Vlade rasla je i podrška najvećoj stranci u Vladi, a to je HDZ.
HDZ je tako na 30,7 posto podrške ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore. Druga politička snaga u državi već drugi mjesec zaredom su – neodlučni birači. Polako se stabilizira bazen od oko 17,7 posto birača koji bi također sigurno ili vjerojatno izašli na izbore, samo što ne znaju kome dati svoj glas. SDP je također u blagom porastu, podržava ih 12,3 posto ispitanika.
Most je na 8 posto, platforma Možemo na 7,5 posto, a zanimljivo da im se ovog mjeseca u toj borbi za treće mjesto pridružuje i Domovinski pokret kojeg podržava 6,8 posto ispitanika.
Među strankama koje ostaju ispod 5 posto podrške je IDS s 2,1 posto, HNS je na 1,8; Radnička fronta na 1,6 posto, zatim HSS na 1,5, HSU na 1,4 te Hrvatski suverenisti koje podržava 1,1 posto ispitanih. U društvu iznad 1 posto ni ovog mjeseca nema Socijaldemokrata, stranke s najvećim klubom oporbenih zastupnika u Saboru.
Građane i ovaj mjesec muče isti problemi. Poredak je gotovo identičan kao i prethodnog mjeseca:
Na prvom je mjestu inflacija, dok je na drugom mjestu korupcija i kriminal na najvišim razinama države. Na trećem mjestu promjena: ovaj put građani su nezadovoljni općenito gospodarstvom, dok su prošlog mjeseca bili nezadovoljni svojim plaćama i životnim standardom – te dvije kategorije ovog su mjeseca promijenile mjesta. Na petom mjestu je stopa siromaštva u državi, koja je u odnosu na studeni istisnula zabrinutost zbog niskih mirovina, prenosi Dnevnik.hr.
Građani su i ovaj mjesec procijenili kvalitetu života u Hrvatskoj, odnosno kvalitetu vlastitog životnog standarda. I tu se vidi dašak optimizma: ocjena onoga kako građani vjeruju da izgleda prosjek kvalitete života u Hrvatskoj rasla je sa 2,67 na 2,73. I ovaj mjesec kvalitetu vlastitog života ocjenjuju boljom u odnosu na ono što vjeruju da je hrvatski prosjek, s tim da je i ta ocjena ovog mjeseca rasla s 3,17 na 3,24.
NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 20. prosinca na 990 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA24 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa