magazin
Čuli ste da treba popiti 8 čaša vode dnevno? Evo koliko vam uistinu treba
Nejasno je odakle točno potječe mit da ljudi trebaju piti osam čaša vode dnevno, ali smo ga vjerojatno svi čuli u nekom trenutku u životu, no ova tvrdnja uglavnom je opovrgnuta.
Naime, ne postoje znanstveni dokazi koji bi potkrijepili popularnu preporuku da treba piti osam čaša vode dnevno. Protekla istraživanja oslanjala su se na ljude koji su se prisjećali koliko su vode popili, što i nije baš precizno.
Kako bi pružili točnu procjenu koliko vode zapravo trebamo, znanstvenici su napravili novu studiju u koju su uključili više od 5600 ljudi iz 26 zemalja, različitih dobnih i spolnih skupina.
Istraživači su svim sudionicima u studiji dali 100 militara vode obogaćene s 5 posto ‘dvostruko označene vode‘.
“Dvostruko označena voda”
Naime, u takvoj ovoj vodi nalazi se izotop vodika koji se naziva deuterij. Taj izotop ima dodatni neutron unutar svoje jezgre, što pojedinačni atom čini dvostruko težim od normalnog atoma vodika koji ima samo jedan proton i nema neutrona.
Takva “teška voda”, koja je 10 posto teža od normalne, sigurna je za piće u malim količinama.
Teška voda zatim se miješa s vodom koja sadrži izotop kisika, kisik-18, koji ima 8 protona i 10 neutrona unutar svakog atoma (umjesto normalnih 8 u svakom). Ovo je stabilna, prirodna vrsta kisika koja čini 0,2 posto zraka koji udišemo. Takva, “dvostruko označena voda” često se koristi za testiranje metaboličkih procesa jer omogućuje praćenje brzine kretanja kemikalija kroz tijelo.
“Ako mjerite brzinu kojom osoba iz tijela eliminira stabilne izotope putem urina tijekom tjedan dana, izotop vodika može vam reći koliko osoba nadonađuje vode, a eliminacija izotopa kisika govori nam koliko kalorija osoba sagorijeva.”, objašnjava Dale Schoeller, nutricionist i koautor studije.
Laboratorij Sveučilišta Wisconsin–Madison, u kojem Schoeller radi, prvi je pokrenuo eksperiment s dvostruko označenom vodom na ljudima još 1980-ih.
Dnevni unos vode varira
U nedavnoj studiji, objavljenoj u Scienceu, tim je dokazao da dnevni unos vode uvelike varira s godinama, spolom, razinama aktivnosti te klimom. “Trenutna studija jasno pokazuje da ljudi ne piju istu količinu vode, a uobičajeni prijedlog da bismo trebali piti osam čaša vode, do 2 litre dnevno, nije potkrijepljen objektivnim dokazima”, pišu istraživači.
Najviše vode pili su muškaraci u dobi od 20 do 30 godina, odnosno žene u dobi od 20 do 55 godina. Količina popijene vode kod muškaraca smanjivala se nakon 40. godine života, akod žena nakon 65. godine.
U sličnim uvjetima, muškarci unose oko pola litre vode više od žena.
Na primjer, 20-godišnjak koji se ne bavi sportom, ima 70 kg i živi zemlji na razini mora s 50 posto vlage u zraku te srednjom temperaturom zraka od 10°C, dnevno će popiti oko 3,2 litre vode dnevno. Žena iste dobi koja živi na istoj lokaciji dnevno će popiti oko 2,7 litara vode.
Potrošnja dvostruko veće količine energije dnevno, povećava dnevnu potrebu za unošenjem vode za oko litru.
Za svakih dodatnih 50 kilograma tjelesne težine potreba za količinom unosa vode povećava se za 0,7 litara dnevno, dok povećanje vlažnosti u zraku od 50 posto povećava potrošnju vode za 0,3 litre.
Neke osobe koje su susdjelovale u studiji imale su iznimno visoku cirkulaciju vode:, ali radi se većinom o fizički jako aktivnim ljudima, piše Science Alert.
Također, veće količine vode konzumirale su trudnice u trećem tromjesečju trudnoće i tijekom dojenja.
Ljudi koji žive sjedilačkim načinom života u zatvorenim okruženjima s kontroliranom temperaturom u razvijenim zemljama imali su manji promet vode nego ljudi koji rade kao fizički radnici ili lovci-sakupljači u zemljama u razvoju.
Znanstvenici kažu kako su točnije smjernice o dnevnim potrebama vode sve važnije zbog eksplozivnog rasta stanovništva i sve većih klimatskih promjena s kojima se svijet trenutno suočava. “Sve će utjecati na dostupnost vode za ljudsku potrošnju”, tvrde istraživači.
magazin
“ANORA” / Ovogodišnji laureat filmskog festivala u Cannesu sutra na programu Kino Zone
Proteklog petka ste mogli uživati u znanim i neznanim detaljima iz života legendarnog košarkaša Dražena Petrovića kroz sportsku biografsku dramu ”Dražen”, a srijedu 6. listopada obavezno rezervirajte za ovogodišnjeg laureata festivala u Cannesu, romantičnu komičnu dramu ”Anora”!
Život za Ani, mladu seksualnu radnicu iz Brooklyna, potpuno se preokrene dočim upozna, a zatim se impulzivno i uda za Vanju, hirovitog sina ruskog milijardera. Međutim, kada Vanjini roditelji saznaju za njihov brak u New York pošalju svoje ljude da istog ponište što pokrene divlju potjeru po ulicama ‘Velike jabuke’…
Sean Baker, jedan od perjanica američke nezavisne filmske scene, vraća nam se na velike ekrane nakon zapaženog međunarodnog uspjeha njegovih toplih, ali i realističnih portreta malih ljudi otpisanih od strane onih na poziciji moći kao i okoline. Inspiraciju za svoj najnoviji film, po mišljenju kritike – odvažnu, uzbudljivu i komičnu varijacija moderne priče o Pepeljugi, Baker je pronašao u priči prijatelja o rusko-američkom mladencu koji je otet za zalog. Drugi izvor inspiracije bio je i njegov vlastiti rad 2000. i 2001. godine, kada je montirao videosnimke vjenčanja, uključujući one ruskih-amerikanaca u New Yorku.
”Anora” je premijerno prikazana na ovogodišnjeg canneskom festivalu gdje je na iznenađenje mnogih osvojila Zlatnu palmu za najbolji film, a kritika je izuzev Bakerove odlične režije istaknula i glumu do sad slabo znane Mikey Madison u naslovnoj ulozi.
”Anora” je na rasporedu u srijedu 6. listopada s početkom od 20h, a ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja (Polivalentna dvorana Providurove palače) od 19.00 h.
*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.
magazin
“KAMO IDEMO, TATA?” / U petak u HNK Zadar predstava koja otkriva najdublje dijelove roditeljske ljubavi i borbe
Petak, 8.11. u 20:00h
Kamo idemo, tata? DRAMA PLUS & HNK Zadar
prema motivima istoimenog romana Jean-Louisa Fourniera
redatelj / Vinko Radovčić
igra: Ivan Raffaelli
Pridružite se u intimnom kazališnom susretu koji otkriva najdublje, često neizrečene, dijelove roditeljske ljubavi i borbe. Kamo idemo, tata? nježna je, dirljiva i istovremeno hrabra priča o ocu dvojice sinova s teškoćama u razvoju.
Očekujte priču koja će vas nasmijati i ganuti do srži – no najviše od svega, koja će vas podsjetiti na moć iskrene ljubavi i etičkih načela koja nosimo u sebi.
Jedna od glavnih poruka naše predstave je bezuvjetna ljubav roditelja prema djeci, bez obzira na njihove mane i nedostatke, pa stoga ovom predstavom želimo poručiti koliko je važno voljeti i prihvatiti djecu onakvom kakva jesu.
Ulaznice u prodaji na blagajni HNK Zadar i online na https://www.eventim.hr/…/predstava-kamo…/event.html
magazin
Je li vaš kašalj simptom prehlade, covida ili nečeg trećeg? Liječnik objasnio kako znati razliku
Stručnjaci savjetuju kako razlikovati vrste kašlja kao i što bi ih moglo uzrokovati. Doktor Malathy Munisamy, klinički istraživač u MAC Clinical Researchu, također je upozorio da kašalj koji tjednima traje može biti znak nečeg ozbiljnijeg.
Dr Munisamy je objasnio: “Ako kašalj traje tri tjedna ili više, trebali biste rezervirati posjet svom liječniku opće prakse. Standardni kašalj, koji je često ‘bezopasan’, nestaje sam od sebe u roku od nekoliko tjedana.
Tri kategorije kašlja
“Kašalj je jednostavno prirodna reakcija tijela na bilo kakvu iritaciju u dišnim putovima. Kašalj se može kategorizirati u tri skupine; akutni, subakutni i kronični.”
Dodao je: “Svaki kašalj s povezanim zabrinjavajućim ili teškim simptomima kao što su iskašljavanje krvi, promuklost glasa, otežano disanje, groznica, gubitak težine, problemi s gutanjem ili povraćanje, treba odmah pregledati vaš liječnik ili liječnik opće prakse.”
Dr. Munisamy je rekao da ako je vaš kašalj uzrokovan prehladom ili gripom, može biti popraćen žutom sluzi, a mogu se pojaviti i:
– Glavobolje
– Bolovi u mišićima
– Kihanje
– Povećana temperatura/groznica.
Savjetovao je: “Budući da je ovaj kašalj uzrokovan virusom, odmor, hidracija, paracetamol, ibuprofen ili lijekovi za ublažavanje prehlade obično su učinkoviti tretmani. Ako uzimate antibiotike za viruse, oni neće djelovati i mogu dovesti do otpornosti bakterija na antibiotike.”
Infekcije prsnog koša
Infekcija prsnog koša će se razlikovati po prsnom kašlju, kao i po:
– Zviždanje, otežano disanje i bol u prsima
. Visoka temperatura, bolovi u mišićima, umor i glavobolje
– Tamnožuta ili zelena sluz
“Infekcije prsnog koša mogu biti virusne ili bakterijske, obje se liječe različitim lijekovima”, rekao je. “Mogu se propisati ili antivirusni lijekovi ili antibiotik uz uobičajeni savjet o odmoru, paracetamolu i hidrataciji”, prenosi Mirror.
Covid
Savjetovao je da će kašalj uzrokovan Covidom često biti kontinuirani kašalj, što znači da kašljete više od sat vremena ili imate tri ili više epizoda kašlja u 24 sata. Možda vas uz to muči i:
-Visoka temperatura
– Gubitak ili promjena osjeta mirisa ili okusa
– Kratkoća daha i/ili bol u grlu
– Umor, curenje nosa, proljev.
Za liječenje Dr. Munisamy je rekao: “Iako postoje cjepiva protiv razvoja teških simptoma Covida, liječenje je uglavnom isto kao kada imate prehladu ili gripu; ostati hidriran, puno spavati i paracetamol kada počnete osjećati tegobe.”
Upala pluća
Savjetovao je da simptomi upale pluća uključuju:
Mokri kašalj, ponekad sa smrdljivom zelenom ili žutom sluzi
Kratkoća daha, bol u prsima i šištanje dok dišete
Visoka temperatura
Bolovi i osjećaj jakog umora
Gubitak apetita
“Upala pluća je obično uzrokovana bakterijskom ili virusnom infekcijom, slično infekciji prsnog koša, ali su infekcija i njezini simptomi mnogo teži”, rekao je.
Za liječenje se preporučuje hidracija i lijekovi, poput antibiotika ili antivirusnih lijekova, ali ako ste u opasnosti od ozbiljne bolesti (na primjer, ako ste stariji od 65 godina), iate kardiovaskularnu bolest, plućno oboljenje ili ako je vaš beba ili dijete koje ima upalu pluća, možda ćete morati otići u bolnicu na daljnje liječenje i kisik.
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
To spada u kroničnu kategoriju i može uključivati:
– Kratkoća daha i uporan kašalj
– Zviždanje i stezanje u prsima
– Umor i česte respiratorne infekcije
– Povećana količina sluzi, obično smeđe boje
KOPB je pojam za skupinu plućnih stanja uključujući bronhitis i emfizem. Dugotrajna ili dugotrajna izloženost štetnim iritansima, kao što su pušenje, prašina, kemikalije i pare, primarni su uzrok KOPB-a.
Dr. Munisamy je rekao: “Trenutno ne postoji lijek za ovu progresivnu bolest, ali postoje promjene u načinu života koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma i produžiti životni vijek. To uključuje prestanak pušenja, bronhodilatatore, inhalacijske kortikosteroide, plućnu rehabilitaciju i terapiju kisikom. Razgovarajte sa svojim liječnikom ili liječnikom opće prakse o dostupnim opcijama.”
Idiopatska plućna fibroza (IPF)
Još jedno kronično stanje kojeg prate:
– Kratkoća daha i uporan suhi kašalj
– Nelagoda u prsima ili bol u prsima
– Umor i nenamjerno mršavljenje
– Oticanje prstiju na rukama i nogama
– Stvaranje sluzi smeđe ili crvene boje.
Uzrok plućne fibroze je nepoznat, međutim, postoji nekoliko predloženih teorija za doprinos njegovo razvoja, kao što je dugotrajna izloženost različitim čimbenicima iz okoliša, uključujući prašinu, zagađivače i određene opasnosti na poslu, genetski čimbenici i potencijalno neke virusne infekcije.
Tretmani uključuju lijekove, dodatni kisik, plućnu rehabilitaciju i, u nekim slučajevima, transplantaciju pluća.
-
Hrvatska5 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…