Svijet
Dramatična situacija: Krenule su ozbiljne nestašice lijekova
Krenule su ozbiljne nestašice lijekova. Samo u jednoj ljekarni nedostaje gotovo 300 preparata, na popisu su i lijekovi za najosjetljivije skupine populacije, djecu. Nema antibiotika i lijekova za snižavanje temperature u sirupu, a mala djeca ne znaju i ne mogu piti tablete. Situacija je dramatična već tjednima.
Ovo se ne zbiva u Hrvatskoj, ali zato se događa u jednoj od najrazvijenijih zemalja Europe, u Njemačkoj, i pitanje je dana kad ćemo sličan scenarij vidjeti u hrvatskim ljekarnama i bolnicama.
Razlog je vrlo jednostavan, praksa kontinuiranog snižavanja cijena generičkih lijekova, koja se provodi od strane zdravstvenih vlasti u većini europskih zemalja s ciljem rezanja troškova sve skupljeg liječenja, nekako je funkcionirala u normalnim okolnostima i godinama.
Situacija nije održiva
No sad više nije održiva, zbog inflacije i drastičnog rasta cijena svega, od transporta do potrošnog materijala i sirovina, i strogo kontrolirane cijene lijekova na recept toliko su niske da je njihova proizvodnja postala ne neprofitna, već neodrživa, piše Poslovni.hr.
Domaći proizvođači lijekova mjesecima na to upozoravaju i razgovaraju s predstavnicima Vlade, sluha navodno ima, no zasad bez konkretnih rješenja. Štoviše, održivost sustava formiranja cijena generičkih lijekova bila je upitna i prije ove krize.
“Regulatornim odlukama cijene lijekova su od 2012. do 2022. automatizmom snižene 40,83 posto, dok istodobno troškovi njihove proizvodnje rastu. Kao posljedica ovog nesrazmjera, u posljednjih je pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s hrvatskog tržišta, što znači da je povučeno oko 1500 lijekova.
Kombinacija je to izvanrednih okolnosti u kojima, kao i u ostatku EU i u drugim industrijama, posluju proizvođači lijekova u Hrvatskoj i njihove nemogućnosti da utječu na formiranje cijene lijeka”, pojašnjavaju u Udruzi proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca.
Troškovi snažno porasli
A samo u zadnjih godinu dana troškovi transporta članicama Udruge porasli su i do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, a troškovi energije čak do 330 posto. Dok druge industrije povećavaju vlastite izlazne cijene kako bi preživjele, s generičkim lijekovima obrnuta je situacija, i dalje su na snazi pravila prema kojima cijena svakog novog lijeka na listi mora biti niža od ostalih.
Tako je prosječna cijena terapije trenutno 33,3 kune. U odnosu na prosječnu usporednu cijenu (PUC), cijene terapije u Hrvatskoj niže su 60-80 posto za antibiotske terapije i 40-50 posto za kardiološke i neurološke terapije. Pritom generički lijekovi čine samo 4% troška uz 60 posto udjela u volumenu lijekova, piše Poslovni.hr.
Ovaj su problem predsjednici uprava najjačih farmaceutskih kompanija u zemlji istaknuli i u magazinu “Poslovna 2023” o gospodarskim očekivanjima od godine koja je pred nama.
“Većina zemalja u ovom trenutku intenzivno radi na pronalaženju modela prilagodbe cijena njihovim troškovima proizvodnje u izvanrednoj situaciji”, poručio je u svojoj kolumni Jerko Jakšić, predsjednik UPL HUP te predsjednik uprave PharmaSa.
U Hrvatskoj generičkim lijekovima možete liječiti bolesnika s visokim tlakom za manje od sedam kuna mjesečno, ili upalu pluća za 11 kuna, a sustav i nadalje kontinuirano vrši pritisak na daljnje snižavanje tih cijena”, precizirao je pritom Jakšić.
Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive, podsjetio je kako mnoge EU zemlje već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova.
“Smatramo kako je vrlo važno da, radeći zajedno sa svim ključnim dionicima, pronađemo način da osiguramo dostupnost ključnih terapija te zaštitimo strateške i gospodarske interese”, kazao je Furjan.
Moguća rješenja
Članice HUP UPL-a Ministarstvu zdravstva dale su konkretne prijedloge. Prije svega traže automatsku indeksaciju, odnosno usklađivanje s inflacijom, gdje proizvođač usklađuje cijenu lijekova prema stopi inflacije, štiteći ekonomsku održivost.
“Uvođenje indeksacije je hitna mjera s ciljem spašavanja najšire skupine lijekova, i to bi državu koštalo 400 milijuna kuna, što je razina troška jednog lijeka u jednom onkološkom sijelu”, pojašnjavaju proizvođači.
Usto predlažu još neka rješenja koja su se pokazala učinkovitima u drugim zemljama članicama. Prvo je uvažavanje generičke i bioslične terapije kao ključne, jer osim što osigurava bolje ishode liječenja, dovodi do višestrukih ušteda u zdravstvenim sustavima.
S tim je vezana i brzina dolaska generičkih i biosličnih lijekova na listu, to i dalje u Hrvatskoj ide presporo. Idući prijedlog je pametna javna nabava lijekova kroz “multiwinning” sustav nabave, ustaljen u EU – on podržava tržišnu utakmicu i stimulira ostanak većine proizvođača u zdravstvenom sustavu, a primjer je u biološkim lijekovima.
Optimistične vijesti ovog tjedna stižu iz Njemačke, iz koje je upravo spomenut primjer nestašica o kojima izvještava Deutsche Welle. Oni su pronašli ljekarnika u Berlinu, koji se požalio da im nedostaju antibiotici, lijekovi protiv bolova i za snižavanje krvnog tlaka, ali i lijekovi za oboljele od raka ili protiv želučanih tegoba.
U njegovoj ljekarni u Berlinu trenutno nedostaje 274 preparata, uključujući i već navedene sirupe za djecu. U Njemačkoj se naime svake godine proda više od 10 milijuna takvih sirupa, ali trenutno su police u apotekama uglavnom prazne.
Kreću protumjere
Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva za Njemačku i Austriju u istom članku pojašnjava kako je eksplozija cijena proizvodnje uz zamrznute prodajne cijene, dovela do toga da se lijekovi poput sirupa proizvode s gubitkom, što nijedna kompanija dugoročno ne može izdržati.
Teva je ujedno i posljednji veliki proizvođač sirupa paracetamola u Njemačkoj, prije 12 godina bilo ih je jedanaest, i sada bi taj jedan proizvođač trebao zadovoljiti 90 posto potražnje u Njemačkoj, po neodrživim cijenama.
No, stvari bi se mogle mijenjati, a Njemačka bi bila prva europska zemlja koja bi pokrenula opsežnu reformu sustava propisivanja generike. U utorak je njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach predstavio ključne točke za Zakona o generičkim lijekovima planiran za 2023. godinu.
Prilikom predstavljanja prijedloga Zakona, pojasnio je kako je utrka za najnižom mogućom cijenom generičkih lijekova destabilizirala opskrbu i dovodi do uskih grla. Cilj njemačke Vlade je poduzeti protumjere i ublažiti ekstremni pritisak na troškove u nekim područjima, uključujući pedijatrijske lijekove.
Ministarstvo također želi osigurati veću diverzifikaciju dobavljača i opskrbnih lanaca za neke djelatne tvari. Po prvi put bi se uvele strukturne prilagodbe sustava cijena/naknade, uključujući reviziju sustava rabatnih ugovora. Sve to bi moglo smanjiti pritisak na cijene i povećati atraktivnost tržišta selektivnih generičkih lijekova.
Svijet
Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci
Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.
Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.
“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.
Kako pripremiti svoj dom?
Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.
U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.
Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.
Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.
Grijanje
Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.
Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.
Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.
Komunikacija
U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.
Hrana
Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.
Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.
Što je dobro imati od hrane:
Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.
Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.
Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.
Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.
Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.
Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.
Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.
U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.
WC
Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.
Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.
Ostale stvari
Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.
Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.
Ljubimci
Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.
Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.
Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.
Svijet
Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.
Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”
“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.
U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.
Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.
Svijet
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje
Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.
Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.
“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.
Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.
Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega