Connect with us

Hrvatska

JOŠ DETALJA: Do 15.1. može se plaćati u kunama, ali novac se vraća u eurima

Objavljeno

-

Sve je spremno za uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine, istaknuto je na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, pri čemu su građani pozvani da se za novogodišnji vikend opskrbe dovoljnom količinom gotovine.

Sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik vlade Andrej Plenković, a o visokoj spremnosti svih sustava u institucijama kojima su na čelu, između ostalog, izvijestili su predsjednici uprava Fine i Hrvatske pošte, kao i najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj. Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da od 5. rujna teče razdoblje dvojnog iskazivanja cijena, a ono će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

Može se plaćati u kunama, ali novac se vraća u eurima
Podsjetio je i da će prvih 14 dana nove godine biti moguće plaćanje i u kunama i eurima, a trgovci su dužni predopskrbiti se eurima i vraćati ostatak novca u toj valuti. “U iznimnim situacijama, ako netko iz objektivnih okolnosti nije uspio u dovoljnoj mjeri obaviti predopskrbu, moći će vraćati iznose i u kunama”, napomenuo je Primorac.

Kada je riječ o zamjeni kuna u eure, ona će se moći vršiti još godinu dana u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, a nakon tog razdoblja novčanice će se moći trajno mijenjati u HNB-u, a kovanice još dvije godine, dakle do kraja 2025. godine.

U tijeku je i prilagodba mreže bankomata, kojih je oko četiri tisuće, a Primorac je istaknuo kako je to logistički vrlo zahtjevan proces, pri čemu će od 1. siječnja na 2700 bankomata biti moguće podizati eure, a do 15. siječnja traje razdoblje u kojem se ne naplaćuje podizanje gotovine s bankomata bilo koje banke.

“Apeliramo na razumijevanje građana”
Primorac ne očekuje značajnije poteškoće oko uvođenja eura, a zamolio je građane, s obzirom na to da se prelazak na novu valutu događa u novogodišnjoj noći, da se opskrbe dovoljnom količinom gotovine. Kako je riječ o složenom procesu, apelirao je na razumijevanje građana u slučaju ako im neko vrijeme uoči i poslije uvođenja eura neke financijske usluge, poput bankomata, ne budu na raspolaganju.

I guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je pozvao građane da pripreme dovoljnu količinu gotovine s obzirom na to da zbog tranzicije na euro neko vrijeme neće raditi kartice te mobilno i internetsko bankarstvo. “Već bi 2. siječnja sve trebalo funkcionirati normalno, što je u biti vrlo brza tranzicija”, ocijenio je Vujčić.

Kada je riječ o proizvodnji kovanica s nacionalnim motivima, postoje određene poteškoće zbog nabave potrebnih sirovina. Dosad je iskovano 400 milijuna eurokovanica, u idućih tjedan dana planira se iskovati još pet milijuna, tako da će biti realizirano 96.5 posto planiranog otkova, izvijestio je Vujčić.

Dosad prodane 682 tisuće paketića eurokovanica
Od ukupno raspoloživih 1.2 milijuna paketića eurokovanica, Hrvatska pošta, Fina i banke prodale su ih dosad 682 tisuće, a ostatak će se prodavati idućih dana, pri čemu je kod banaka 390 tisuća tih paketića. Vujčić je izvijestio da je sva predviđena količina novčanica eura nabavljena, a opskrba subjekata, koju obavljaju banke, pri kraju je.

Kada je riječ o poduzetnicima, opskrba eurima u tom segmentu ide najsporije, a Vujčić ih je i na prethodnoj sjednici pozvao “da požure i da ne čekaju zadnji dan”. “Vidimo da se to ubrzava zadnjih dana, kako se približavamo 1. siječnju. No što prije to bolje”, poručio je Vujčić.

Vujčić je izvijestio i da se intenziviralo povlačenje kuna iz optjecaja, pa je tako od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u optjecaju pala za više od 16 milijardi kuna. “To je jako dobro, znači da su nas građani u velikoj mjeri poslušali kada smo ih zvali da polože novac u banke, što je najjednostavniji način konverzije”, rekao je Vujčić.

Etičkom kodeksu pristupilo 1006 poslovnih subjekata
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je da je Etičkom kodeksu, čiji cilj je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom, do sada pristupilo 1006 poslovnih subjekata, pri čemu je dodijeljeno 15.485 naljepnica za njihove poslovne objekte.

Na stranicama Etičkog kodeksa značajan je broj pohvala građana subjektima za pridržavanje načela tog kodeksa, njih 1520, dok je tek manji broj pritužbi, izvijestio je Filipović.

Što se tiče inspekcijskih nadzora, od prvog dana obveze dvojnog iskazivanja cijena tržišna i turistička inspekcija provele su ukupno 6901 nadzor, pri čemu je utvrđeno 1735 povreda odredbi zakona, naveo je Filipović.

“Maloprodajni lanci ključni kanal konverzije”
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber također je pozvala sve poduzetnike da iskoriste još ova tri dana i na vrijeme se predopskrbe dovoljnom količinom gotovine u eurima. Ocijenila je da su maloprodajni lanci jedan od ključnih kanala konverzije kuna u eure.

Pritom je istaknula da su veliki trgovački lanci spremni za prelazak na euro s obzirom na to da se za njegovo uvođenje pripremaju već godinu dana. Kada je riječ o srednjim i manjim trgovcima, rekla je Weber, neki još nisu do kraja obavili proces predopskrbe gotovinom.

Plenković: Ulazak u eurozonu ostvarenje velikog i strateškog cilja
Predsjednik vlade Andrej Plenković je ocijenio da Hrvatska ulazi potpuno spremna u eurozonu, pod čime podrazumijeva i ukupnu ekonomsku situaciju, koja se između ostalog ogleda i u gospodarskom rastu u ovoj godini od oko šest posto, kao i najvišem kreditnom rejtingu po sve tri vodeće rejting agencije.

Zahvalivši svim dionicima koji su sudjelovali u cijelom procesu, Plenković je istaknuo da ulazak u eurozonu predstavlja ostvarenje velikog i strateškog cilja i da će država, društvo i gospodarstvo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u odnosu na krize s kojima se suočavaju.

Između ostalog, rekao je i da će prelazak na euro značiti dodatan poticaj gospodarskom rastu.

Izvijestio je i da je s ministrom financija Primorcem prije sjednice posjetio trezor HNB-a da bi vidjeli kako izgledaju logističke pripreme. Rekao je i da će se ulazak u eurozonu simbolički obilježiti nešto iza ponoći na Novu godinu, kada će ministar financija i guverner HNB-a na jednom bankomatu blizu HNB-a podići eure.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu