Hrvatska
JOŠ DETALJA: Do 15.1. može se plaćati u kunama, ali novac se vraća u eurima
Sve je spremno za uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine, istaknuto je na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, pri čemu su građani pozvani da se za novogodišnji vikend opskrbe dovoljnom količinom gotovine.
Sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik vlade Andrej Plenković, a o visokoj spremnosti svih sustava u institucijama kojima su na čelu, između ostalog, izvijestili su predsjednici uprava Fine i Hrvatske pošte, kao i najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj. Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da od 5. rujna teče razdoblje dvojnog iskazivanja cijena, a ono će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.
Može se plaćati u kunama, ali novac se vraća u eurima
Podsjetio je i da će prvih 14 dana nove godine biti moguće plaćanje i u kunama i eurima, a trgovci su dužni predopskrbiti se eurima i vraćati ostatak novca u toj valuti. “U iznimnim situacijama, ako netko iz objektivnih okolnosti nije uspio u dovoljnoj mjeri obaviti predopskrbu, moći će vraćati iznose i u kunama”, napomenuo je Primorac.
Kada je riječ o zamjeni kuna u eure, ona će se moći vršiti još godinu dana u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, a nakon tog razdoblja novčanice će se moći trajno mijenjati u HNB-u, a kovanice još dvije godine, dakle do kraja 2025. godine.
U tijeku je i prilagodba mreže bankomata, kojih je oko četiri tisuće, a Primorac je istaknuo kako je to logistički vrlo zahtjevan proces, pri čemu će od 1. siječnja na 2700 bankomata biti moguće podizati eure, a do 15. siječnja traje razdoblje u kojem se ne naplaćuje podizanje gotovine s bankomata bilo koje banke.
“Apeliramo na razumijevanje građana”
Primorac ne očekuje značajnije poteškoće oko uvođenja eura, a zamolio je građane, s obzirom na to da se prelazak na novu valutu događa u novogodišnjoj noći, da se opskrbe dovoljnom količinom gotovine. Kako je riječ o složenom procesu, apelirao je na razumijevanje građana u slučaju ako im neko vrijeme uoči i poslije uvođenja eura neke financijske usluge, poput bankomata, ne budu na raspolaganju.
I guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je pozvao građane da pripreme dovoljnu količinu gotovine s obzirom na to da zbog tranzicije na euro neko vrijeme neće raditi kartice te mobilno i internetsko bankarstvo. “Već bi 2. siječnja sve trebalo funkcionirati normalno, što je u biti vrlo brza tranzicija”, ocijenio je Vujčić.
Kada je riječ o proizvodnji kovanica s nacionalnim motivima, postoje određene poteškoće zbog nabave potrebnih sirovina. Dosad je iskovano 400 milijuna eurokovanica, u idućih tjedan dana planira se iskovati još pet milijuna, tako da će biti realizirano 96.5 posto planiranog otkova, izvijestio je Vujčić.
Dosad prodane 682 tisuće paketića eurokovanica
Od ukupno raspoloživih 1.2 milijuna paketića eurokovanica, Hrvatska pošta, Fina i banke prodale su ih dosad 682 tisuće, a ostatak će se prodavati idućih dana, pri čemu je kod banaka 390 tisuća tih paketića. Vujčić je izvijestio da je sva predviđena količina novčanica eura nabavljena, a opskrba subjekata, koju obavljaju banke, pri kraju je.
Kada je riječ o poduzetnicima, opskrba eurima u tom segmentu ide najsporije, a Vujčić ih je i na prethodnoj sjednici pozvao “da požure i da ne čekaju zadnji dan”. “Vidimo da se to ubrzava zadnjih dana, kako se približavamo 1. siječnju. No što prije to bolje”, poručio je Vujčić.
Vujčić je izvijestio i da se intenziviralo povlačenje kuna iz optjecaja, pa je tako od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u optjecaju pala za više od 16 milijardi kuna. “To je jako dobro, znači da su nas građani u velikoj mjeri poslušali kada smo ih zvali da polože novac u banke, što je najjednostavniji način konverzije”, rekao je Vujčić.
Etičkom kodeksu pristupilo 1006 poslovnih subjekata
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je da je Etičkom kodeksu, čiji cilj je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom, do sada pristupilo 1006 poslovnih subjekata, pri čemu je dodijeljeno 15.485 naljepnica za njihove poslovne objekte.
Na stranicama Etičkog kodeksa značajan je broj pohvala građana subjektima za pridržavanje načela tog kodeksa, njih 1520, dok je tek manji broj pritužbi, izvijestio je Filipović.
Što se tiče inspekcijskih nadzora, od prvog dana obveze dvojnog iskazivanja cijena tržišna i turistička inspekcija provele su ukupno 6901 nadzor, pri čemu je utvrđeno 1735 povreda odredbi zakona, naveo je Filipović.
“Maloprodajni lanci ključni kanal konverzije”
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber također je pozvala sve poduzetnike da iskoriste još ova tri dana i na vrijeme se predopskrbe dovoljnom količinom gotovine u eurima. Ocijenila je da su maloprodajni lanci jedan od ključnih kanala konverzije kuna u eure.
Pritom je istaknula da su veliki trgovački lanci spremni za prelazak na euro s obzirom na to da se za njegovo uvođenje pripremaju već godinu dana. Kada je riječ o srednjim i manjim trgovcima, rekla je Weber, neki još nisu do kraja obavili proces predopskrbe gotovinom.
Plenković: Ulazak u eurozonu ostvarenje velikog i strateškog cilja
Predsjednik vlade Andrej Plenković je ocijenio da Hrvatska ulazi potpuno spremna u eurozonu, pod čime podrazumijeva i ukupnu ekonomsku situaciju, koja se između ostalog ogleda i u gospodarskom rastu u ovoj godini od oko šest posto, kao i najvišem kreditnom rejtingu po sve tri vodeće rejting agencije.
Zahvalivši svim dionicima koji su sudjelovali u cijelom procesu, Plenković je istaknuo da ulazak u eurozonu predstavlja ostvarenje velikog i strateškog cilja i da će država, društvo i gospodarstvo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u odnosu na krize s kojima se suočavaju.
Između ostalog, rekao je i da će prelazak na euro značiti dodatan poticaj gospodarskom rastu.
Izvijestio je i da je s ministrom financija Primorcem prije sjednice posjetio trezor HNB-a da bi vidjeli kako izgledaju logističke pripreme. Rekao je i da će se ulazak u eurozonu simbolički obilježiti nešto iza ponoći na Novu godinu, kada će ministar financija i guverner HNB-a na jednom bankomatu blizu HNB-a podići eure.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…