Connect with us

Hrvatska

JOŠ DETALJA: Do 15.1. može se plaćati u kunama, ali novac se vraća u eurima

Objavljeno

-

Sve je spremno za uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine, istaknuto je na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, pri čemu su građani pozvani da se za novogodišnji vikend opskrbe dovoljnom količinom gotovine.

Sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik vlade Andrej Plenković, a o visokoj spremnosti svih sustava u institucijama kojima su na čelu, između ostalog, izvijestili su predsjednici uprava Fine i Hrvatske pošte, kao i najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj. Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da od 5. rujna teče razdoblje dvojnog iskazivanja cijena, a ono će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

Može se plaćati u kunama, ali novac se vraća u eurima
Podsjetio je i da će prvih 14 dana nove godine biti moguće plaćanje i u kunama i eurima, a trgovci su dužni predopskrbiti se eurima i vraćati ostatak novca u toj valuti. “U iznimnim situacijama, ako netko iz objektivnih okolnosti nije uspio u dovoljnoj mjeri obaviti predopskrbu, moći će vraćati iznose i u kunama”, napomenuo je Primorac.

Kada je riječ o zamjeni kuna u eure, ona će se moći vršiti još godinu dana u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, a nakon tog razdoblja novčanice će se moći trajno mijenjati u HNB-u, a kovanice još dvije godine, dakle do kraja 2025. godine.

U tijeku je i prilagodba mreže bankomata, kojih je oko četiri tisuće, a Primorac je istaknuo kako je to logistički vrlo zahtjevan proces, pri čemu će od 1. siječnja na 2700 bankomata biti moguće podizati eure, a do 15. siječnja traje razdoblje u kojem se ne naplaćuje podizanje gotovine s bankomata bilo koje banke.

“Apeliramo na razumijevanje građana”
Primorac ne očekuje značajnije poteškoće oko uvođenja eura, a zamolio je građane, s obzirom na to da se prelazak na novu valutu događa u novogodišnjoj noći, da se opskrbe dovoljnom količinom gotovine. Kako je riječ o složenom procesu, apelirao je na razumijevanje građana u slučaju ako im neko vrijeme uoči i poslije uvođenja eura neke financijske usluge, poput bankomata, ne budu na raspolaganju.

I guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je pozvao građane da pripreme dovoljnu količinu gotovine s obzirom na to da zbog tranzicije na euro neko vrijeme neće raditi kartice te mobilno i internetsko bankarstvo. “Već bi 2. siječnja sve trebalo funkcionirati normalno, što je u biti vrlo brza tranzicija”, ocijenio je Vujčić.

Kada je riječ o proizvodnji kovanica s nacionalnim motivima, postoje određene poteškoće zbog nabave potrebnih sirovina. Dosad je iskovano 400 milijuna eurokovanica, u idućih tjedan dana planira se iskovati još pet milijuna, tako da će biti realizirano 96.5 posto planiranog otkova, izvijestio je Vujčić.

Dosad prodane 682 tisuće paketića eurokovanica
Od ukupno raspoloživih 1.2 milijuna paketića eurokovanica, Hrvatska pošta, Fina i banke prodale su ih dosad 682 tisuće, a ostatak će se prodavati idućih dana, pri čemu je kod banaka 390 tisuća tih paketića. Vujčić je izvijestio da je sva predviđena količina novčanica eura nabavljena, a opskrba subjekata, koju obavljaju banke, pri kraju je.

Kada je riječ o poduzetnicima, opskrba eurima u tom segmentu ide najsporije, a Vujčić ih je i na prethodnoj sjednici pozvao “da požure i da ne čekaju zadnji dan”. “Vidimo da se to ubrzava zadnjih dana, kako se približavamo 1. siječnju. No što prije to bolje”, poručio je Vujčić.

Vujčić je izvijestio i da se intenziviralo povlačenje kuna iz optjecaja, pa je tako od sredine kolovoza do sada vrijednost kuna u optjecaju pala za više od 16 milijardi kuna. “To je jako dobro, znači da su nas građani u velikoj mjeri poslušali kada smo ih zvali da polože novac u banke, što je najjednostavniji način konverzije”, rekao je Vujčić.

Etičkom kodeksu pristupilo 1006 poslovnih subjekata
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izvijestio je da je Etičkom kodeksu, čiji cilj je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom, do sada pristupilo 1006 poslovnih subjekata, pri čemu je dodijeljeno 15.485 naljepnica za njihove poslovne objekte.

Na stranicama Etičkog kodeksa značajan je broj pohvala građana subjektima za pridržavanje načela tog kodeksa, njih 1520, dok je tek manji broj pritužbi, izvijestio je Filipović.

Što se tiče inspekcijskih nadzora, od prvog dana obveze dvojnog iskazivanja cijena tržišna i turistička inspekcija provele su ukupno 6901 nadzor, pri čemu je utvrđeno 1735 povreda odredbi zakona, naveo je Filipović.

“Maloprodajni lanci ključni kanal konverzije”
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber također je pozvala sve poduzetnike da iskoriste još ova tri dana i na vrijeme se predopskrbe dovoljnom količinom gotovine u eurima. Ocijenila je da su maloprodajni lanci jedan od ključnih kanala konverzije kuna u eure.

Pritom je istaknula da su veliki trgovački lanci spremni za prelazak na euro s obzirom na to da se za njegovo uvođenje pripremaju već godinu dana. Kada je riječ o srednjim i manjim trgovcima, rekla je Weber, neki još nisu do kraja obavili proces predopskrbe gotovinom.

Plenković: Ulazak u eurozonu ostvarenje velikog i strateškog cilja
Predsjednik vlade Andrej Plenković je ocijenio da Hrvatska ulazi potpuno spremna u eurozonu, pod čime podrazumijeva i ukupnu ekonomsku situaciju, koja se između ostalog ogleda i u gospodarskom rastu u ovoj godini od oko šest posto, kao i najvišem kreditnom rejtingu po sve tri vodeće rejting agencije.

Zahvalivši svim dionicima koji su sudjelovali u cijelom procesu, Plenković je istaknuo da ulazak u eurozonu predstavlja ostvarenje velikog i strateškog cilja i da će država, društvo i gospodarstvo uvođenjem eura biti znatno zaštićeniji u odnosu na krize s kojima se suočavaju.

Između ostalog, rekao je i da će prelazak na euro značiti dodatan poticaj gospodarskom rastu.

Izvijestio je i da je s ministrom financija Primorcem prije sjednice posjetio trezor HNB-a da bi vidjeli kako izgledaju logističke pripreme. Rekao je i da će se ulazak u eurozonu simbolički obilježiti nešto iza ponoći na Novu godinu, kada će ministar financija i guverner HNB-a na jednom bankomatu blizu HNB-a podići eure.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu