Connect with us

Hrvatska

Krize kao da nema: Hrvati pohrlili na skijališta, evo koliko moraju izdvojiti

Objavljeno

-

Dok su temperature u zraku u Hrvatskoj visoke i o snijegu možemo samo sanjati, skijaši su već u niskom startu i “sele” na Alpe na omiljenu zimsku aktivnost. Svjedoče to i rezervacije koje su planule, iako porast troškova i energetska kriza u Europi dižu cijene sedmodnevnog uživanja u snježnim radostima.

Bruse se skije, a skijaška odijela isprobavaju i početnici. Sezona na skijalištima počinje bez ikakvih ograničenja.

“Do 16 izbrusim do 70 pari skija da bi ih stroj mogao završiti”, kaže Mihael Kotarski, zaposlenik u skijaškom servisu.

Traži se puna oprema za najam – od skija, pancerica, kaciga do štapova. Unatoč neizvjesnoj zimi i nikad paprenijim cijenama, ljubitelje snježnog pokrivača ništa ne može omesti da praznike ne iskoriste na jurnjavu skijama.

Pavel Spirovski s društvom je otišao na skijanje. “Na pet dana idem. Koliko dođe, dođe, nisu bitni novci. Družba je najbitnija.”

Hit destinacije

Ljubitelji skijanja ponovno će okupirati europska skijališta. Hrvatima su hit snježne destinacije Italija, Francuska, Austrija i Slovenija. U Skijaškom servisu u Samoboru iznajmljeno je više od dvije tisuće pari opreme. No ovogodišnji najam skijaše će koštati više nego lani.

“Naši vanjski dobavljači poskupljuju po 40-50% više, mi smo minimalno podigli 15 posto, ali za sada se ljudi ne žale na to jer smo još uvijek daleko konkurentiniji tipa od servisa, iznajmljivanja po stranim državama”, objašnjava Ivica Franjko, vlasnik skijaškog servisa i bivši pomoćni trener i serviser Ivice Kostelića.

Putničke agencije zadovoljno trljaju ruke. Tvrde da bi ova sezona mogla biti bolja nego rekordne 2019.. Procjene su da će se na skijališta više od sto tisuća Hrvata, a mnogi će zimsku idilu plaćati na rate.

“Oko 60 posto je plaćanje na mjesečne rate dok ostalih 40 posto pada na bankovne doznake odnosno na gotovinu. Ljudi prije 1.1. možda imaju kune u čarapi i jednostavno dođu u agenciju i žele platiti, potrošiti taj dio kuna da ne moraju konvertirati u eure”, rekao je Dalibor Čanaglić, voditelj odjela skijanja u turističkoj agenciji.

Trošak za četveročlanu obitelj

Četveročlanu obitelj tjedan dana skijana u hotelu s tri zvijezdice s doručkom i večerom košta 1.400 eura, kad na tu cijenu dodate najam skijaške opreme, cijena skijaškog dijela i ski passa, sedmodnevno uživanje se penje do vrtoglavih 4.000 eura.

Prvi put zbog ulaska u Schengen nepreglednih gužvi na granicama ne bi trebalo biti. Ali za mnoge to ništa ne znači, jer skijanje je skup pa time i teško priuštiv sport.

“Pogotovo zato što sam Dalmatinka, mi nismo baš sposobni”, kaže Silvana kroz šalu pa dodaje: “Neki jesu, ja nisam. Preskupo je, znam da je uvijek bilo preskupo.”

“Kako kome, nekome nije skupo nekome je”, dodaje Silvano.

Iako postoji veliki interes za skijanje na Jahorini u Bosni i Hercegovinu, Hrvatima koji su tamo rezervirali svoje zimovanje crno se piše. Na stazama Jahorine snijega trenutno nema.

“Gubici su veliki za nas, preko sedam milijuna maraka prihoda smo očekivali u prosincu. Očekujemo bar tu temperaturu da možemo proizvoditi snijeg kad već nema padalina”, navodi Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra Jahorina.

“Primjetno je otkazivanje sigurno jer ovo vrijeme je neobično za ovo doba godine. Prošle godine je to bilo okovano snijegom, a sad proljetno vrijeme”, dodaje Veljko Golijanin, vlasnik Ski-centra u BiH.

Bijele pahulje nisu ni na vidiku u Zagrebu. Ipak, Međunarodna skijaška federacija dala je zeleno svjetlo za održavanje slaloma 4. i 5. siječnja 2023. na Sljemenu. Nakon utrke, na Sljeme će moći i građani.

“Skijalište je do daljnjega zatvoreno za skijanje. U tijeku je izrada staza, priprema za ski sezonu. Obavijest o otvaranju skijališta objavit ćemo naknadno”, priopćili su iz skijališta.

Iako su najtraženiji termini za skijanje u siječnju, skijaška sezona traje od ožujka. I dok će neki Hrvati posegnuti u džep, peglati kartice na zimovanje i uživati na skijalištima drugi se nadaju da barem snijeg imaju prilike očistiti ispred kućnog praga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?

Objavljeno

-

By

Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.

Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.

Kontinentalna Hrvatska

Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.

Primorska Hrvatska

Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.

Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.

Europa

Mediteran

Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.

Balkan

Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.

Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.

Kako se pripremiti?

Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje

Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.

Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu