Hrvatska
Hara “trostruka epidemija”: Kada se javiti liječniku?
Zamjenica ravnatelja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a, Ivana Pavić Šimetin, bila je gošća Novog dana N1 televizije.
Posljednjh dana zabilježen je velik broj ljudi s virusnim respiratornim infekcijama. “Što se tiče covida, situacija je stabilna. Imamo malo povećanje brojki od kraja jedanaestog mjeseca, ali su mnogo niže nego prošle i pretprošle godine. Situacija je stabilna. Povećanje je posljedica dolaska zime, koja je inače dobra prilika za širenje respiratornih infekcija, ovo je vijeme kad se ljudi više okupljaju, druže… To su sve prilike za širenje respiratornih infekcija. Što se tiče covida, nema potrebe za nikakvim posebnim epidemiološkim mjerama, osim savjeta da kad se okuplja veći broj ljudi, da stave masku, otvore prozor…”
Imamo 716 slučajeva gripe, od toga 490 u posljednjem tjednu, govori Pavić Šimetin. “Možemo reći da je počela sezona gripe. Očekujemo porast broja novooboljelih. Na gripu testiramo i one koji imaju druge respiratorne infekcije.”
Ona upozorava na važnost ostanka kući i izbjegavanja kontakta s drugim ljudima u slučaju da je osoba pozitivna na covid. “To su naši građani već i naučili. Velika je učestalost samotestiranja. Što se tiče ostalih infekacija, treba skidati povišenu temperaturu, piti puno tekućine… Liječničku pomoć treba zatražiti kad se ne uspijeva skinuti temperatura, kad je osoba klonula, iscrpljena, osjeća se loše, ako se gubi tekućina i na druge način, a ne samo visokom temperaturom, ako se gubi apetit… Ima se vremena za to… Prvo se može javiti liječniku obiteljske medicine ili pedijatru, a ako je opće zdravstveno stanje jače narušeno, tu je i bolničko liječenje”, govori.
Na pitanje ima li zdravstveni sustav dovoljno resursa da zbrine sve kojima treba pomoć, ona kaže kako su liječnici uvijek opterećeni u sezoni gripe, ali da resursa ima dovoljno i da je potrebno samo malo strpljenja.
Virusne infekcije
Pavić Šimetin kaže kako HZJZ ima dovoljno lijekova za liječenje virusnih infekcija, ali da postoji jasan kriterij za primanje lijekova. “Bolnički uvjeti i teže zdravstveno stanje, kao i druge kronične bolesti. Ima dosta kriterija za davanje takvih lijekova”, objašnjava.
Trenutno se protiv covida cijepi oko 300 ljudi dnevno, uglasnom su u pitanju docjepne doze. Riječ je o trećoj i četvrtoj dozi cjepiva, kaže Pavić Šimetin. “Imamo i preporuku za petu dozu, za starije osobe koje su bolesne. Ako prođe više od tri mjeseca od preboljenja ili cijepljenja, onda je dobro cijepiti se”, govori.
“Naši ljudi nisu dovoljno spremni cijepiti se. Trebalo bi se više cijepiti, pogotovo starije osobe i osobe koje imaju druge bolesti. Cijepljenje neće zaštititi od zaraze, ali će zaštititi od teške bolesti i hospitalijezacije”, govori.
Što se tiče cijepljenja protiv gripe, Pavić Šimetin kaže kako je nabavljeno 600 tisuća, a dosad potrošeno 268 tisuća doza cjepiva. “Cjepiva ima, treba se cijepiti protiv gripe. Kategorije koje pozivamo na cijepljenje protiv gripe su iste kao i one koje pozivamo na cijepljenje protiv covida. Može se istovremeno primiti cjepivo za covid i gripu, to je možda najpraktičnije.”
Streptokok
“Uvijek se grupira u vrtićima i školama. Praznici će sad malo pomoći da se smanji širenje, djeca su ipak kod kuće. On je isto karatkterističan za zimske mjesece. Nemamo mi tu neko silno pogoršanje u odnosu na prethodne godine. Za razliku od virusnih bolesti, streptokok se može razlikovati u simptomima koje osoba ima. Upaljeno grlo, crvenilo lica… Ako se radi o šarlahu, onda je to sitni točkasti osip po tijelu… To su znakovi po kojima liječnik može prepoznati da se radi o streptokoku i uvesti antibiotik bez da čeka nalaz”, govori.
Na pitanje o “trostrukoj epidemiji”, Pavić Šimetin govori: “Prioritet nam je covid jer je smrtnost daleko veća nego od gripe. To se odnosi na stariju populaciju. Što se tiče djece, uvijek treba liječiti streptokok, bila pandemija koronavirusa ili gripe, jer ona može sama po sebi biti teška, čak i smrtnonosna bolest, a može ostaviti i teške posljedice na organizam. Mora se liječiti antibiotikom i mora terapija trajati dovoljno dugo. Ne možemo nikad reći da streptokok nije ozbiljna infekcija, treba liječenje i to antibiotsko liječenje.”
Što se tiče covida, omikron je još uvijek dominantan soj. “BA.5 podvarijanta je u 97 posto slučajeva.”
Novi val u Kini
Na pitanje o novom valu širenja covida u Kini, Pavić Šimetin kaže kako su se Kinezi cijepili mnogo manje od nas, a i oni koji su se cijepili su cijepljeni kineskim cjepivima koja su manje učinkovita od onih koja su korištena u Europi. Oni su, takđer, imali strategiju nulte tolerancije na zarazu i brojne lockdowne. “Oni nisu prokuženi, nemaju 1,2 milijuna registriranih da su preboljeli i 2,3 milijuna onih koji su cijepljeni, kao mi. Cijelo je naše stanovništo bilo u kontaktu s antigenom virusa, bilo preboljenjem bilo cijepljenjem. Oni nisu imuni na koronavirus. Oni su pokazali da se ne može zaustaviti širenje omikrona zatvaranjem”, objašnjava.
Čak i u slučaju da se pojavi neka nova varijanta koronavirusa, Pavić Šimetin smatra kako bi građani bili zaštićeni cjepivima koje su primili dosad. Upozorava da i neka naoko bezazlena stanja mogu biti uzrok razvoja teškog oblika bolesti i poziva građane da dođu cijepiti se.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…