Connect with us

Hrvatska

Hara “trostruka epidemija”: Kada se javiti liječniku?

Objavljeno

-

Zamjenica ravnatelja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a, Ivana Pavić Šimetin, bila je gošća Novog dana N1 televizije.

Posljednjh dana zabilježen je velik broj ljudi s virusnim respiratornim infekcijama. “Što se tiče covida, situacija je stabilna. Imamo malo povećanje brojki od kraja jedanaestog mjeseca, ali su mnogo niže nego prošle i pretprošle godine. Situacija je stabilna. Povećanje je posljedica dolaska zime, koja je inače dobra prilika za širenje respiratornih infekcija, ovo je vijeme  kad se ljudi više okupljaju, druže… To su sve prilike za širenje respiratornih infekcija. Što se tiče covida, nema potrebe za nikakvim posebnim epidemiološkim mjerama, osim savjeta da kad se okuplja veći broj ljudi, da stave masku, otvore prozor…”

Imamo 716 slučajeva gripe, od toga 490 u posljednjem tjednu, govori Pavić Šimetin. “Možemo reći da je počela sezona gripe. Očekujemo porast broja novooboljelih. Na gripu testiramo i one koji imaju druge respiratorne infekcije.”

Ona upozorava na važnost ostanka kući i izbjegavanja kontakta s drugim ljudima u slučaju da je osoba pozitivna na covid. “To su naši građani već i naučili. Velika je učestalost samotestiranja. Što se tiče ostalih infekacija, treba skidati povišenu temperaturu, piti puno tekućine… Liječničku pomoć treba zatražiti kad se ne uspijeva skinuti temperatura, kad je osoba klonula, iscrpljena, osjeća se loše, ako se gubi tekućina i na druge način, a ne samo visokom temperaturom, ako se gubi apetit… Ima se vremena za to… Prvo se može javiti liječniku obiteljske medicine ili pedijatru, a ako je opće zdravstveno stanje jače narušeno, tu je i bolničko liječenje”, govori.

Na pitanje ima li zdravstveni sustav dovoljno resursa da zbrine sve kojima treba pomoć, ona kaže kako su liječnici uvijek opterećeni u sezoni gripe, ali da resursa ima dovoljno i da je potrebno samo malo strpljenja.

Virusne infekcije

Pavić Šimetin kaže kako HZJZ ima dovoljno lijekova za liječenje virusnih infekcija, ali da postoji jasan kriterij za primanje lijekova. “Bolnički uvjeti i teže zdravstveno stanje, kao i druge kronične bolesti. Ima dosta kriterija za davanje takvih lijekova”, objašnjava.

Trenutno se protiv covida cijepi oko 300 ljudi dnevno, uglasnom su u pitanju docjepne doze. Riječ je o trećoj i četvrtoj dozi cjepiva, kaže Pavić Šimetin. “Imamo i preporuku za petu dozu, za starije osobe koje su bolesne. Ako prođe više od tri mjeseca od preboljenja ili cijepljenja, onda je dobro cijepiti se”, govori.

“Naši ljudi nisu dovoljno spremni cijepiti se. Trebalo bi se više cijepiti, pogotovo starije osobe i osobe koje imaju druge bolesti. Cijepljenje neće zaštititi od zaraze, ali će zaštititi od teške bolesti i hospitalijezacije”, govori.

Što se tiče cijepljenja protiv gripe, Pavić Šimetin kaže kako je nabavljeno 600 tisuća, a dosad potrošeno 268 tisuća doza cjepiva. “Cjepiva ima, treba se cijepiti protiv gripe. Kategorije koje pozivamo na cijepljenje protiv gripe su iste kao i one koje pozivamo na cijepljenje protiv covida. Može se istovremeno primiti cjepivo za covid i gripu, to je možda najpraktičnije.”

Streptokok

“Uvijek se grupira u vrtićima i školama. Praznici će sad malo pomoći da se smanji širenje, djeca su ipak kod kuće. On je isto karatkterističan za zimske mjesece. Nemamo mi tu neko silno pogoršanje u odnosu na prethodne godine. Za razliku od virusnih bolesti, streptokok se može razlikovati u simptomima koje osoba ima. Upaljeno grlo, crvenilo lica… Ako se radi o šarlahu, onda je to sitni točkasti osip po tijelu… To su znakovi po kojima liječnik može prepoznati da se radi o streptokoku i uvesti antibiotik bez da čeka nalaz”, govori.

Na pitanje o “trostrukoj epidemiji”, Pavić Šimetin govori: “Prioritet nam je covid jer je smrtnost daleko veća nego od gripe. To se odnosi na stariju populaciju. Što se tiče djece, uvijek treba liječiti streptokok, bila pandemija koronavirusa ili gripe, jer ona može sama po sebi biti teška, čak i smrtnonosna bolest, a može ostaviti i teške posljedice na organizam. Mora se liječiti antibiotikom i mora terapija trajati dovoljno dugo. Ne možemo nikad reći da streptokok nije ozbiljna infekcija, treba liječenje i to antibiotsko liječenje.”

Što se tiče covida, omikron je još uvijek dominantan soj. “BA.5 podvarijanta je u 97 posto slučajeva.”

Novi val u Kini

Na pitanje o novom valu širenja covida u Kini, Pavić Šimetin kaže kako su se Kinezi cijepili mnogo manje od nas, a i oni koji su se cijepili su cijepljeni kineskim cjepivima koja su manje učinkovita od onih koja su korištena u Europi. Oni su, takđer, imali strategiju nulte tolerancije na zarazu i brojne lockdowne. “Oni nisu prokuženi, nemaju 1,2 milijuna registriranih da su preboljeli i 2,3 milijuna onih koji su cijepljeni, kao mi. Cijelo je naše stanovništo bilo u kontaktu s antigenom virusa, bilo preboljenjem bilo cijepljenjem. Oni nisu imuni na koronavirus. Oni su pokazali da se ne može zaustaviti širenje omikrona zatvaranjem”, objašnjava.

Čak i u slučaju da se pojavi neka nova varijanta koronavirusa, Pavić Šimetin smatra kako bi građani bili zaštićeni cjepivima koje su primili dosad. Upozorava da i neka naoko bezazlena stanja mogu biti uzrok razvoja teškog oblika bolesti i poziva građane da dođu cijepiti se.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…

Objavljeno

-

By

Foto: HRT / HTV

Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.

Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?

Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:

Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.

Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.

Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.

Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.

Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.

Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).

Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?

Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.

Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.

Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).

S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).

Sučeljavanje na HRT-u

HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova

Objavljeno

-

By

Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.

Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.

“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.

Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.

“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane

Objavljeno

-

By

I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.

A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.

“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.

Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu