Hrvatska
HZMO objavio dugoočekivani formular: Evo kako do veće mirovine u 2023. godini
Od 1. siječnja 2023., na snagu stupa novi model obiteljskih mirovina, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je sada izdao tiskarnicu koju je potrebno ispuniti i poslati u najbližu ispostavu ili ured HZMO-a.
Riječ je zahtjevu koji ispunjavaju one udovice i udovci koji žele nastaviti primati svoju mirovinu u punom iznosu uz dodatak od 27 posto obiteljske mirovine.
Novim izmjenama zakona umirovljenici će moći naslijediti 27 posto mirovine preminulog supružnika, uz zadržavanje vlastite starosne ili invalidske mirovine.
Zatečenim korisnicima obiteljske mirovine HZMO će po službenoj dužnosti, počevši od 1. siječnja 2023. odrediti obiteljsku mirovinu s povećanim mirovinskim faktorom bez donošenja rješenja, stoga za navedeno povećanje nije potrebno podnositi zahtjev.
Kako se određuje pripadajući dio obiteljske mirovine?
Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27% od obiteljske mirovine za jednog člana obitelji, a propisuje se najniži i najviši iznos.
Najniži iznos određuje se u visini tri aktualne vrijednosti mirovine (AVM), ali ne više od 50% pripadajuće obiteljske mirovine. Najviši iznos dijela obiteljske mirovine, ako je zbroj starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine veći od 80 AVM-a, isplaćuje se u visini razlike do 80 AVM-a (AVM se usklađuje dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja).
Za korisnike obiteljske mirovine određene u visini najniže odnosno najviše mirovine dio obiteljske mirovine određuje se od najniže, odnosno najviše mirovine. Pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine ostvaruje se na temelju zahtjeva korisnika mirovine.
Tiskanica zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine dostupna na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a bit će dostupna i putem e-usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani od 2. siječnja 2023.
Što je sve potrebno dostaviti?
U HZMO napominju da uz zahtjev za isplatu dijela obiteljske mirovine nije potrebno dostavljati drugu dokumentaciju. U zahtjevu za isplatu dijela obiteljske mirovine treba navesti osobne podatke podnositelja zahtjeva i umrlog osiguranika (korisnika mirovine) te podatke za kontakt.
Zahtjev se može se podnijeti i usmeno u zapisnik, a može se predati besplatno i u svim poštanskim uredima na području RH te u Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu (Gradišćanska 26), Splitu (Matoševa 3), Osijeku (J. J. Strossmayera 3) i Rijeci (Titov trg 8A). Ako zahtjev podnosi skrbnik ili opunomoćenik potrebno je priložiti odluku o imenovanju skrbnika ili punomoć.
Zahtjev se može predati i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje tog prava i ne prije 1. siječnja 2023.
Kako bi lakše saznali tko sve ima pravo na dio obiteljske mirovine, HZMO je pripremio odgovore na česta pitanja, kao i primjere iz prakse. Dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na Infocentar, radnim danom od 8 do 16 sati, na brojeve telefona 01/ 45 95 011 i 01/ 45 95 022, putem web-obrasca, ali i na letku.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
KATICA
3. siječnja 2023. at 12:29
Sada će biti prča cijele godine o obiteljskim mirovinama. Što je sa ostalim mirovinama. Nismo dobili božičnice, dodatak na ovu skupoću niti povišice na visoku influaciju.(što je sa dodanim stažom za roditelje koji su otišli prije u mirovinu. Za porodiljni do 3 godine iznos se povećao gotovo 100 posto za sve roditelje ne samo za one koji imaju pravo od 1.1.2023.) Ako smo u EU zašto nemamo i mirovine kao umirovljenici u EU nego pratimo samo cijene kakove su u EU.