Connect with us

Hrvatska

Stižu velike promjene za radnike: Regulira se rad od kuće, satnica nedjeljom…

Objavljeno

-

Proteklu 2022. godinu na području rada, radnog zakonodavstva i socijalnog dijaloga obilježili su izmjene Zakona o radu (ZOR) i potpisivanje dodataka kolektivnim ugovorima za javne i državne službenike, kojima su im povećane plaće i neka materijalna prava.

Izmjenama ZOR-a jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i povećava satnica za rad nedjeljom.

Noviteti u ZOR-u

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada te dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.

Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.

Novi ZOR regulira rad od kuće, rad na daljinu i rad putem digitalnih platformi, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski utvrđene minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti učinak kroz rast plaće. ZOR po prvi puta jasno propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više.

Sindikati su tražili 100-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom, te da ostane mogućnost pregovora o daljnjem povećanju. Također smatraju da su tri radne nedjelje mjesečno prevelik broj i da je nejasno kakvo je povećanje broja radnika potrebno za 16 radnih nedjelja, budući da nije trebalo za 52 radne nedjelje.

Novim zakonskim rješenjem limitira se broj nedjelja koje će radnici moći odraditi, jer Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje, dok ZOR nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna. Novi ZOR na snagu stupa 1. siječnja 2023.

Zakon se ujedno usklađuje s dvije nove EU direktive – Direktivom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, te se njime provode obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. do 2027.

Povećanje plaća u javnim i državnim službama

Vlada i sindikati javnih i državnih službi potpisali su dodatke kolektivnim ugovorima kojima se regulira povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava u ovoj i idućoj godini.

Plaće u javnim i državnim službama povećavaju se za šest posto od 1. listopada ove i dva posto od 1. travnja 2023. godine.

Predviđeno je i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, regresa za 2023. godinu s 1500 na 1750 kuna, dara za djecu sa 600 na 754 kune te početak pregovora o novom povećanju osnovice za plaće u idućoj godini najkasnije u trećem tjednu rujna.

Dodatke Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe i Kolektivnom ugovoru (KU) za državne službe potpisali su ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te čelnici devet od ukupno 11 sindikata javnih službi, kao i dva sindikata državnih službi čije je članstvo prihvatilo Vladinu ponudu.

Članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća, tripartitnog tijela u kojem sudjeluju predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca, ocijenili su kako je 2022. bila teška, no poboljšana je kvaliteta socijalnog dijaloga.

Imenovani su predsjednik i dva dopredsjednika u idućoj rotacijskoj godini. U 2023. GSV-om će predsjedati HUP-ov Ivan Mišetić, dok će dopredsjednici biti ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Na još jedan četverogodišnji mandat za predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), najveće sindikalne središnjice, ponovno je izabran Mladen Novosel.

Radnički prosvjedi

Više stotina radnika zagrebačke Čistoće prosvjedovalo je u prosincu tražeći povećanje osnovice plaća i usklađivanje koeficijenata s drugim podružnicama Holdinga, budući da neki od njih plaću manju od 5000 kuna, a s dodacima jedva da dostiže 6000 kuna.

Prosvjedovale su i radnice Orljave na Markovom trgu tražeći isplatu otpremnina, nakon što je nekad uspješna požeška tvrtka zbog nagomilanih dugova završila lani u stečaju, jer s naknadom Zavoda za zapošljavanje od 1700 kuna jedva preživljavaju.

Zagrebačke vlasti pokrenule su restrukturiranje Zagrebačkog holdinga, nakon čega se petstotinjak prosvjednika u organizaciji SSSH okupilo pred Holdingom prosvjedujući protiv 700 otkaza u Holdingu. Zatražili su obustavu utvrđivanja viška radnika i odlazak Uprave.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu