Connect with us

Hrvatska

S popisa skupih lijekova HZZO-a odlazi 61 lijek

Objavljeno

-

Od Nove godine šezdeset i jedan lijek odlazi s Popisa posebno skupih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji su se dosad financirali iz posebnog fonda za skupe lijekove teškog u 2022. godini 2,5 milijarde kuna, pa će troškove tih lijekova ubuduće snositi bolnice.

Lijekovi se “skidaju” s Popisa na temelju odluke Upravnog vijeća HZZO-a koja je objavljena u Narodnim novinama 8. prosinca i stupa na snagu s 1. siječnja 2023.

Riječ je o lijekovima koji su indicirani za primarnu imunu i tešku trombocitopeniju, metastatski rak prostate, sarkom mekog tkiva, akutnu limfoblastičnu leukemiju (dijelom i u pedijatrijskoj populaciji), kroničnu mijeloičnu leukemiju, uznapredovali karcinom bubrega, idiopatsku plućnu fibrozu i Parkinsonovu bolest, koji su do sada financirani iz fonda za posebno skupe lijekove, a sada će se financirati iz bolničkih limita.

Fond za posebno skupe lijekove uspostavljen je 2005. kako bi se osigurala veća dostupnost skupih terapija pacijentima.

Upitani za posljedice odluke da s Popisa ukloni 61 lijek, iz HZZO-a su odgovorili kako ”lijekovi koji se brišu s Popisa i dalje ostaju na Osnovnoj listi lijekova te da osiguranici imaju pravo na teret sredstava Zavoda dobiti te lijekove, u skladu s propisanim kriterijima, te će ih liječnici i dalje moći primjenjivati”.

KUZ: Odluka ugrožava dostupnost lijekova

Iz Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) upozoravaju da se tom odlukom HZZO-a ugrožava dostupnost tih lijekova, te se pacijente dovodi u opasnost da će morati mijenjati terapiju iz administrativnih razloga.

Ističu kako nisu iskomunicirani detalji kako će bolnice, opterećene dugovima, osigurati sredstva i za te lijekove. Smatraju da se dovodi u pitanje nastavak liječenja pacijenata koji na njih imaju dobar odgovor.

– Eventualnom promjenom lijeka može se dogoditi da imaju slabiji odgovor na liječenje, dodatne nuspojave te da ishod liječenja postane upitan jer su lijekovi s Popisa uklonjeni s obrazloženjem da “imaju nekoliko paralela što im ukida status posebno skupih lijekova, upozorava predsjednik KUZ-a Ivica Belina. Ovo bi potencijalno moglo dovesti do promjene terapije iz nemedicinskih, odnosno iz potpuno administrativnih razloga, kaže.

Pleština: Neće biti posljedica za pacijente

Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC -a Zagreb, tvrdi da odluka HZZO-a neće imati nikakvih posljedica na pacijente jer se lijekovi “ne brišu” s Osnovne liste, samo se mijenja način njihove naplate.

– To s bolesnikom direktno ne bi trebalo imati nikakve veze. Što se tiče bolnica, pretpostavka je da će taj dio troška biti priznat u bolničkom limitu.

Pleština kaže da je riječ o “prelijevanje iz šupljeg u prazno jer se iz istog izvora i iz iste blagajne sve plaća”.

– Tehničko je pitanje hoće li se ti lijekovi knjižiti po obrascu posebno skupih lijekova ili unutar bolničkog limita, to ide iz istog izvora. Nisu ni lijekovi s Popisa pali s neba iako su ih ljudi doživljavali kao da su besplatni, ističe Pleština.

Uvjeren je da ni jednom bolesniku neće biti uskraćena terapija, neovisno o statusu lijeka na listi, jer se ne mijenjaju kriteriji i smjernice, već samo načinu kako to bolnica naplaćuje. Dodao je i kako ne vidi razloga za zabrinutost bolesnika i njihovih udruga, jer to stvar bolničkih uprava.

I ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić rekao je Hini da “pacijenti neće biti zakinuti i definitivno će dobiti sve što trebaju”, a uvjeren je i da će se naći rješenje za bolničke proračune.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

-

By

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Srpska policija hrvatske novinare vraća s granice

Objavljeno

-

Hrvatske novinare srpska policija zaustavlja na granici i uručuje im zabrane ulaska u zemlju uoči sutrašnjeg velikog prosvjeda studenata i građana protiv režima Aleksandra Vučića u Beogradu.

Slobodna Dalmacija javila je da je njihovu ekipu policija zaustavila na granici, odvojila sastrane i uzela im dokumente, a nakon što su utvrdili da su novinari – zabranili su im ulazak u Srbiju.

Dobili su papir s obrazloženjem da predstavljaju sigurnosni rizik.

Čini se da je i drugim hrvatskim novinarima koji su pokušali ući u Srbiju kako bi pratili sutrašnji veliki prosvjed Vučićev režim zabranio ulaz u zemlju kako ne bi mogli izvještavati o prosvjedu. N1 Srbija je izvijestio i da je danas zabranjen ulaz i slobodnoj novinarki Ivi Anzulović.

Ona je za N1 ispričala da je oko 11 sati s Bajakova stigla na srpski granični prijelaz. Automobil je, kako je rekla, prvo stavljen sa strane, zatim preparkiran i detaljno pregledan. Čekali su oko 40 minuta. Nakon toga uručen joj je papir s potvrdom u tri primjerka o zabrani ulaska prema točki osam Zakona o strancima.

“Utvrđeno je da postoji negativna procjena sigurnosnog rizika”, navela je ono što piše na nalogu koji joj je uručen.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska s 25 milijuna eura financira cestovno povezivanje s BiH

Objavljeno

-

By

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisao je u petak u Mostaru ugovore vrijedne 25 milijuna eura kojima će Hrvatska financirati izgradnju dviju prometnica koje je povezuju s Bosnom i Hercegovinom. Cesta između općine Ravno i mjesta Hutovo prema Mostaru vrijedna je 17,5 milijuna eura, a pravac Aržano-Vir 7,5 milijuna eura.

“Vjerujem da će se nakon ovog potpisivanja krenuti odmah u realizaciju kako bi kroz dvije dvije i pol godine bili realizirani ti projekti”, rekao je Butković u Mostaru.

Ministrica prometa i veza Federacije BiH Andrijana Katić zahvalila je hrvatskoj vladi na financijskoj potpori, naglasivši da su ta ulaganja jako važna za razvoj infrastrukture u BiH.

Butković je izrazio zadoviljstvo zbog poboljšanja povezanosti između Mostara i Zagreba putem Croatia Airlinesa, za što Hrvatska izdvaja 900 tisuća eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu