Hrvatska
Diljem Europe temperaturni rekordi, što nas čeka? Objavljena dugoročna prognoza

Danska, Nizozemska, Poljska, Češka, Bjelorusija, Litva, Latvija u siječnju su dosegnule temperature kakve se ne pamte u povijesti mjerenja ovih zemalja. “Možemo reći ne samo po pitanju eura nego i po pitanju temperatura da smo rekordno počeli ovu godinu”, piše Tea Blažević, meteorologinja N1 televizije.
Razlog je pritjecanje toplog zraka s jugozapada. Taj topli zrak se danima zadržava nad našim područjem. Tako će biti i dalje, kako sada stvari stoje. Slijede tek nešto malo niže temperature.
Proljetne temperature diljem Hrvatske
Nije samo pretoplo u europskim destinacijama nego i u hrvatskim. U Sisku je zabilježeno 18,6 stupnjeva, na Hvaru 17,2, u Zagrebu 13,5. To su temperature preko 10 stupnjeva više od prosjeka.
Logično, ne zagrijava se samo zrak nego i more. Jučer i danas temperatura mora u Komiži na Visu dosegnula je 17 stupnjeva. Ne čudi što ima kupača na Jadranu. Tridesetogodišnji siječanjski prosjek na Visu je 14 stupnjeva, a vidimo jučer u Komiži 17. Temperature bi inače u siječnju trebale biti desetak stupnjeva do maksimalno 14 ili 15.
Cvjetaju biljke u Dalmaciji
I šparoge cvatu, ponegdje ih se već i bere. Treba reći i da je procvjetao jorgovan u Dalmaciji, što je vrlo netipično. Na kontinentu su negdje procvjetali i jaglaci. Bojim se kakva će situacija biti ako dođe do jačeg zahladnjenja. To bi mogli biti vrlo veliki poljoprivredni gubici.
Prednost ovako neobično toplog vremena su manji računi za grijanje te pozitivni učinci u sektoru prometa.
Nedostaci su turistički gubici, vidimo da su skijališta zatvorena, da se otkazuju aranžmani. Tu je i utjecaj na zdravlje, znamo da je krvni tlak povezan s temperaturom zraka i utječe na zdravlje svih nas.
Utječe i na biljke, koje su se prije vremena probudile, a neke ptice uopće nisu otišle u toplije krajeve, dakle, priroda je zbunjena. S obzirom na to da nema snijega, koji bi se inače otapao i punio hidroelektrane, mogao bi biti problem i s proizvodnjom struje.
Vraća li se zima?
Pitanje svih pitanja je vraća li se zima. Temperature će ipak biti nešto niže. Stiže nam kiša, i to u drugom dijelu nedjelje. U danima vikenda slijedi famozna promjena vremena, a vidimo i da vjetar u drugom dijelu nedjelje mijenja smjer na sjeverni pa dolazi do prodora nešto hladnijeg zraka pa bi onaj idući tjedan mogao donijeti koju pahulju snijega, ako ništa onda na planinama.
“No, proljeće i dalje žuri i ako gledamo prognostičke materijale za nastavak siječnja, nema naznaka da bismo imali pravu hladnoću primjerenu ovom razdoblju u kojem se nalazimo tako da se bojim da će nakon ovog zahladnjenja koje slijedi, a koje je tek blago i dekorativno, ponovno doći iznadprosječno visoke temperature. Sve mi nekako sluti na to”, kaže Blažević.
“Vidjet ćemo. Sjetimo se i dugoročnih prognoza koje su ukazivale na to da će ova zima biti iznadprosječno topla, čak su sugerirale to da bi u veljači ta odstupanja mogla biti veća nego u siječnju”, dodaje.
“Ja se uistinu nadam da to neće biti tako jer bi to značilo da uopće neće biti zime. Što se oborine tiče, treba reći da su dugoročne prognoze ukazivale na to da bi ova zima trebala biti oko prosjeka ili nešto malo više i pokazivale su odstupanja u svim zimskim mjesecima na području obale Jadrana.
Ja moram reći da i ovo sada pogoršanje koje dolazi u vrijeme vikenda ponovno donosi obilniju kišu duž Jadrana i u područjima uz Jadran pa se čini da se nekako realizira ta dugoročna prognoza”, dodaje.
Ove sezone će ta kiša više biti orijentirana na područje Jadrana te bi ondje moglo biti problema u vidu bujičnih poplava, možda urbanih poplava. Manje kiše na kontinentu i, kako sada stvari stoje, bez konkretne zime i neke velike hladnoće.
Hrvatska
Ministarstvo poslalo važno upozorenje: “Ne putujte u Srbiju ako nije nužno”

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je preporuke svim hrvatskim državljanima uoči prosvjeda koji se organizira u Srbiji.
“Zbog prosvjeda najavljenog u subotu, 15. ožujka 2025., svim hrvatskim državljanima koji se u petak, 14. ožujka, i na sam dan održavanja prosvjeda nađu u Beogradu, posebno se savjetuje izbjegavati prilazne pravce mjestima okupljanja i većim skupinama građana, ali i sama mjesta okupljanja uz smanjenje nepotrebnog kretanja po gradu prije, za i neposredno nakon prosvjeda.
Tijekom prosvjeda za očekivati je poremećaje u prometu kao i usmjeravanje prometa od strane policije na mjestima u blizini okupljanja i prometnim pravcima koji vode do mjesta okupljanja.
- Preporučuje se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima.
- Hrvatskim državljanima savjetujemo izbjegavanje mjesta okupljanja većeg broja osoba.
- U slučaju potrebe, u svakom trenutku hrvatski državljani imaju pravo zatražiti kontakt s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Srbiji.
- Preporuka o nošenju maski u zatvorenim prostorima ostaje na snazi u zdravstvenim ustanovama.”
Hrvatska
Porezna uprava objavila vodič za nekretnine: Tko plaća, koliko iznosi, tko je izuzet od plaćanja…

Porezna uprava objavila je veliki vodič o porezu na nekretnine.
Porez na nekretnine utvrđuje se u skladu sa Zakonom o lokalnim porezima te odlukama o gradskim i općinskim porezima. Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor.
Što se smatra nekretninom za potrebe oporezivanja?
Nekretnina je:
- svaka stambena zgrada ili
- stambeni dio stambeno-poslovne zgrade ili
- stan te
- svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju
Što se ne smatra nekretninom?
Gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora te nekretnine za koje se, prema odluci o komunalnoj naknadi, određuje koeficijent namjene za proizvodni ili neproizvodni poslovni prostor.
Tko plaća porez na nekretnine?
Porez na nekretnine plaća:
- vlasnik nekretnine – pravna i fizička osoba (domaća/strana).
- korisnik nekretnine – ako je na njega obveza plaćanja komunalne naknade prenesena pisanim ugovorom, ako se nekretninom koristi bez pravne osnove ili ako se ne može utvrditi vlasnik.
Koliko iznosi porez na nekretnine?
- Porez se plaća godišnje u iznosu od 0,60 do 8,00 eura/m2 korisne površine nekretnine.
- Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja (ali u tom slučaju ne može iznositi više od 8,00 eura/m2).
- Odluku o visini poreza donosi grad odnosno općina na čijem se području nalazi nekretnina.
Što treba napraviti?
Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nije dužan podnijeti porezni obveznik za nekretninu za koju plaća komunalnu naknadu.
Podatke koje porezni obveznik treba dostaviti nadležnomu poreznom tijelu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na nekretnine jesu:
- promjena obračunske površine nekretnine
- promjena namjene nekretnine
- dokaz o iznajmljivanju nekretnine na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji nije prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine (najmodavac ili zakupodavac pravna osoba)
- dokaze koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine, a koji nisu poznati poreznom tijelu (navedeno u točkama 4.–8., niže u tekstu).
Koja su izuzeća od plaćanja poreza na nekretnine?
Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine:
- koje služe za stalno stanovanje
- koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje (najmanje 10 mjeseci)
- koje domaćinu određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje
- kada je onemogućena stambena namjena nekretnine (npr., nekretnina je bez infrastrukture, bez krova, narušene statike i slično)
- kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda
- javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba
- koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
- preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
- u vlasništvu općine ili grada koje se nalaze na njihovu području
- u vlasništvu osoba koje se, prema odlukama gradova odnosno općina, smatraju socijalno ugroženim građanima.
Kome se trebamo obratiti?
Za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine obratite se nadležnomu poreznom tijelu – gradu odnosno općini na čijem se području nalazi nekretnina ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Nadležno porezno tijelo definirano je prema odlukama gradova odnosno općina koje su dostupne u dijelu Regulativa/Propisi.
Važno!U općinama i gradovima koji dosad nisu imali porez na kuće za odmor i ne donesu odluku o visini poreza na nekretnine porez na nekretnine iznosi 0,60 eura po metru četvornom.U gradovima odnosno općinama koji su u 2024. imali odluku o visini poreza na kuće za odmor, a ne donesu odluku o porezu na nekretnine, porez na nekretnine istog je iznosa kao dotadašnji porez na kuće za odmor. |
Hrvatska
Liječnici najavili prosvjed: “HZZO je odgovoran za raspad obiteljske medicine”

Obiteljski liječnici prosvjedovat će u subotu u središtu Zagreba protiv samovolje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće.
“HZZO je odgovoran za raspad obiteljske medicine u Hrvatskoj i mora osigurati hitne pregovore o novim uvjetima rada!”, poručuje Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) čiji Izvršni odbor organizira prosvjed točno u podne ispred direkcije HZZO-a u Margaretskoj ulici.
KoHOM koji okuplja 1100 obiteljskih liječnika očekuje da će se na prosvjed odazvati liječnici iz svih krajeva Hrvatske, a nadaju se da će ih podržati srodne udruge i pacijenti.
Traže da postanu ravnopravni partneri u pregovaranju novih ugovora s HZZO-om, traže administrativno rasterećenje, trećeg člana tima (pored liječnika i jedne medicinske sestre) koji bi na sebe preuzeo dio administrativnog posla i traže manji broj pacijenata u timu.
Trenutačno je standardni broj pacijenata po timu 1700, a maksimalni 2125, rekla je Hini predsjednica KoHOM-a Zrinka Huđek Leskovar. Zahtjev je KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500.
Iako su plaće rasle u obiteljskoj medicini, Huđek Leskovar kaže da se one kreću oko 2700 eura kod domskih liječnika s 15-ak godina staža. Što se tiče privatnih ugovornih liječnika, oni funkcioniraju kao obrtnici, moraju sve osigurati za pacijente, a uz to su i obveznici poreza na dohodak, objašnjava predsjednica KoHOM-a.
Mladi liječnici ne žele specijalizirati obiteljsku medicinu jer je administrativno preopterećena, financijski obezvrijeđena, stručno i javno podcijenjena i kontinuirano omalovažavana, smatraju u udruzi obiteljskih liječnika.
Uz to ih, kažu, HZZO stalno kontrolira za razliku od bolnica pa je 95 posto svih kontrola upravo u obiteljskoj medicini, u kojoj se dijele opomene i novčane kazne, a najavljene su i prijave prekršajnom sudu liječnika za kojega je HZZO samostalno odluči da je pacijentu pružio nešto što taj zavod misli da nije opravdano.
Traže ravnopravne pregovore o ključnim ugovornim stavkama
“Bolovanja, lijekovi, pomagala, kućne njege, putni nalozi, sanitetski prijevozi – sve što očekujete od svojeg liječnika – njega dovodi u opasnost sudskog prekršajnog procesa, a HZZO pere ruke i šalje liječnike na sud!”, ističe KoHOM.
Obiteljski liječnici s prosvjeda će poručiti da neće potpisati produženje ugovora koje im je jednostrano ponudio HZZO za ovu godinu te traže da se pokrenu ravnopravni pregovori o ključnim ugovornim stavkama.
Domske bi liječnike zastupao UPUZ (Udruga poslodavaca u zdravstvu), a privatne ugovorne liječnike zastupao bi KoHOM. Druga strana u pregovorima bio bi HZZO za kojega u KoHOM-u kažu da je sada “pravi vlasnik i upravitelj hrvatskog zdravstva”.
“Ministarstvo nema snage, ideje ni vizije, a Vlada ne uočava problem raspada temelja javnozdravstvenog sustava”, poručuje Koordinacija u facebook objavi putem koje poziva obiteljske liječnike iz svih krajeva Hrvatske da se odazovu na subotnji prosvjed.
U KoHOM-u tvrde da HZZO licemjerno naziva liječnike partnerima, dok sve odluke donosi jednostrano, u svoja četiri zida.
“Licemjerno se govori o ugovorima, a zapravo se radi o dekretima – potpiši, šuti, trpi i gledaj propasti u oči! Svi razgovori, konstruktivni prijedlozi i apeli za pomoć našli su se pred zidom nečinjenja, a nova opterećenja stižu – sve manjem broju liječnika dolaze i djeca zbog nedostatka primarnih pedijatara, a povećava se i broj strane radne snage.
Svi turisti usmjeravaju se u obiteljsku medicinu, a istovremeno je liječnika sve manje. Ne mogu se naći niti zamjene bolesnim i odsutnim liječnicima pa oni sve više trpe!”, neka su od upozorenja KoHOM-a uoči subotnjeg prosvjeda.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
(VIDEO) Erlić otvorio TikTok kanal “100postoZadar” / Prva objava: Ante Ćurković kandidat za zamjenika gradonačelnika Zadra!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…