Connect with us

Hrvatska

Numizmatičar: Ova kovanica kune danas vrijedi bar 3.000 eura!

Objavljeno

-

Numizmatičar Borna Barac gostovao je u Novom danu i komentirao vrijednost novčanica i kovanica u budućnosti.

“Može se reći da kuna odlazi u povijest, ali nije tako ustvari. Dogodila se jedna vrlo zanimljiva euforija oko svega toga, međutim, nije nova euforija. Svaki put kad se uvodio euro u neke druge zemlje, dogodila se euforija. Ljudi su odjednom počeli skupljati, počelo ih je zanimati što je bilo prije, što će biti u budućnosti, kako će se sve odvijati. Htio bih ljudima dati jedno upozorenje. Tržište se stvara godinama, nekakva vrijednost tih svih kovanica i novčanica pokazat će se u budućnosti, znači, ne sad. Sada vas moram upozoriti, budite oprezni. Nemojte se sutra probuditi bez novca, a da imate vrlo malu vrijednost”, rekao je numizmatičar Barac.

Komentirao je i veliko zanimanje koje se pojavilo za kovanicu od 25 kuna s motivom Pelješkog mosta.

“Odjednom se uključila televizija, i ljudi su vidjeli da ljudi stoje u reodvima pred HNB-om i pomislili da bi to moglo nešto vrijediti. To je istina, ali 30.000 primjeraka je jako velika naklada. Pitanje je ako danas to platite 400-500 kuna, nećete se obogatiti. Uvijek će biti rijetko ono nešto za što postoji zanimanje, a čega ima malo”, kazao je.

Posebno je istaknuo jednu kovanicu koja ima veliku numizmatičku vrijednost.

“Pet kuna u zlatu, izdanje 1994. godine. To je bila jubilarna kovanica od pet kuna i napravili su samo 200 komada u zlatu. Ta kovanica je tada koštala 500 maraka. Trebalo je uložiti 500 maraka, a današnji ekvivalent bi bio oko 1.000 eura, da bi danas ta kovanica bila oko 3.000 eura, možda i više. To je jedan primjer, ali njih je jako malo. Kad nečega ima 30.000, to nikad neće postići takvu rijetkost. Ljudi trebaju biti oprezni. Nemojte trčati pred rudo”, rekao je numizmatičar.

“Numizmatika je divna znanost”

“To skupljanje mora biti zadovoljstvo, ne trka za zaradom. Numizmatika je divna znanost, možete strašno puno naučiti o povijesti i morate uživati u tome. Kad skupljate nešto, morate imati užitak da ste još jednu godinu stavili u katalog”, rekao je.

Objasnio je i koje bi još novčanice mogle postići veliku vrijednost.

“Tijekom povijesti se jako puno toga događalo i mnoge naše kovanice od 13. stoljeća su danas strašno rijetke. Imamo fantastičnu kovnicu, dubrovačku kovnicu, koja je radila 500 godina i ljudi malo znaju o tome. Tu postoje primjerci koji danas postižu desetke tisuća eura na tržištu. Imate i jedan križar, 1849. godina, koju je izdao ban Jelačić, ostalo je samo par komada ili 500 kuna iz vremena NDH. Danas, što se Republike Hrvatske tiče, postoje izdanja koja s početka, 1993. godine, kad je počelo kovanje kune, napravili su probnu seriju od lipe do jedne kune, s malim brojevima. Što se dogodilo s tim kovanicama? To je naklada od 10 do 100 primjeraka i vrlo vjerojatno da su sve vraćene u opticaj i to će biti rijetkost. Postoje i dvije kune, na kojima piše tunj, gdje je t ispod glave ribe, pa UNJ, e to je strahovita vrijednost”, rekao je numizmatičar.

Savjetovao je i kako je najsigurnije provjeriti vrijednost kovanica i novčanica.

“Uglavnom, nemojte ići na Hrelić provjeravati. Možete uvijek doći u moju aukcijsku kuću, nazvati, bilo što. Savjet je uvijek dobrodošao. I još jedna važna stvar, nemojte vjerovati svim raznoraznim stručnjacima, treba se informirati o bilo čemu”, poručio je.

Što se popularnog mede tiče, odnosno kovanice od pet kuna, numizmatičar je rekao da se malo pojavljuju one kovanice iz 2006. godine. “Zbog čega, ne znam. Parne godine su uglavnom rjeđe, bila je mala naklada. Sve ostalo mora čovjek biti siguran…”, rekao je Barac.

Upitan vrijedi li sačuvati neke primjerke, primjerice novčanicu od 200 kuna, numizmatičar je rekao da je uvijek pitanje gdje se dobiva informacija i da ne treba ozbiljno uzimati informacije s opskurnih mjesta.

“Neke novčanice kune će biti jako rijetke”

“Ljudi moraju znati da kune postoje jako dugo. Mnogi trgovci u svijetu su već od praktički početka kune kupili te novčanice. Njih ima na tržištu, ali neke od njih će, recimo novčanica 200 kuna iz 1993. godine, biti jako rijetke, to je bilo relativno puno novca i trebalo ju je ostaviti. Novčanice od 500 i 1.000 kuna će biti jako rijetke jer je trebalo uložiti novac u njih, a ove manje novčanice vjerojatno nikad neće postići neku vrijednost”, rekao je.

Numizmatičar je objasnio i kako mora izgledati novčanica koja će kasnije mnogo vrijediti.

“Mora biti prvoklasne kvalitete. Potpuno nova, praktički ispod čekića, ne smije biti presavinuta. Ako imate takve novčanice, sačuvajte ih”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu