Hrvatska
Sezonske bolesti napunile bolnice: “Trajat će dugo ako temperature ne padnu”
Sezonske respiratorne infekcije napunile su hitne odjele bolnica. Hrvatskom haraju četiri opasnosti – korona, gripa, RSV i streptokok koji povećavaju pritisak na zdravstveni sustav. Dvostruko je više zaraženih nego protekli tjedan.
Alarmantno na Rebru, u Klaićevoj…
U nekim bolnicama obaraju se dnevni rekordi po broju pacijenata. Na hitnom prijemu Rebra dnevno prođe njih više od 400.
“Mi primamo sada tri puta više respiratornih pacijenata nego prije mjesec dana. Brojke s upalama pluća ili potrebe za liječenjem kisikom su se utrostručile. Ne možemo reći da situacija nije alarmanta – je. Nama je jako teško. Mi više nemamo gdje te ljude pregledavati”, rekao je Ivan Gornik, pročelnik Objedinjenog hitnog bolničkog prijama KBC-a Zagreb.
Gripa je uzela zamaha. U Hrvatskoj je s prvim danom ove godine potvrđeno više od 4.130 slučajeva. U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević na bolničkom liječenju trenutačno je 16 pacijenata, a njih je 9 na respiratoru.
Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, upozorava: “To je samo pokazatelj koliko je gripa ozbiljna bolest uvijek bila i uvijek će biti.”
I u dječjoj klinici u Klaićevoj prava je gužva. Krajem 2022. u pedijatrijskom dijelu Hitnog prijema u jednom danu pregledano je 172 djece. Zbog cijele situacije povećan je broj dežurnih timova.
“Naši su kapaciteti respiratornih odjela prepunjeni, no organiziramo se tako da popunjavamo onda na drugim odjelima pa sva djeca koja se trebaju hospitalizirati se hospitaliziraju”, rekao je Ivan Pavić, pedijatar Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Val gripe tek dolazi
Stručnjaci tvrde – situacija u bolnicama nije neočekivana. No, lošoj zdravstvenoj slici na ruku ne idu i neobično visoke temperature za zimsko doba godine.
Vjekoslava Amerl Šakić, liječnica obiteljske medicine, otkriva: “Prije kad god bi došlo tjedan dana jakih hladnoća, ispod minus 5, minus 10, pročistilo bi se i viroze bi polako nestale. Ovo sada su nam došle viroze i prije skijaških povratnika, tako da trajat će dosta dugo ako ne promrzne malo.”
Da bi se gripa što prije suzbila, liječnici građane pozivaju na cjepljenje. U ambulantama obiteljske medicine pak napominju – ostali smo kratkih rukava jer cjepiva nemamo.
“Danas sam pokušala nabaviti dodatne doze jer sada imam jako puno upita za cjepljenje, međutim u lokalnom epidemiološkom zavodu su rekli da nemaju više za distribuciju tako da ljude šaljem na Štampar da se tamo cjepe”, dodaje Šakić.
Nakon javljana N1 televizije, iz Nastavnog zavoda Andrija Štampar potvrđeno je da će doktorici Šakić dostaviti nove doze cjepiva. Epidemiolozi pak ističu da je zbog nedostatka cjepiva došlo nesporazumom jer je HZJZ prije sezone gripe naručio 600 tisuća doza.
“Mi imamo samo na centralnom skladištu još nedistribuirano još 150 tisuća doza gripe. Koji god liječnik ili pedijatar obiteljske medicine cjepivo treba, samo ga treba naručiti od nadležnog zavoda”, objašnjava epidemiolog Bernard Kaić.
HZJZ upozorava da će u idućem razdoblju pritisak gripe biti jači i zato se štititi trebaju svi. I to barem mjerama koje vrijede uvijek, a to su pranje ruku i prozračivanje prostorija.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!