Severe Weather Europe (SWE) objavio je novu prognozu za zimsko razdoblje, navodeći da stiže zahlađenje, a osim nižih temperatura, dijelove Europe očekuju i snježne padaline.

Kako navodi SWE, najnoviji podaci prognoze počinju pokazivati ​​promjenu vremenskih obrazaca, donoseći niže temperature i snježne padaline u drugoj polovici mjeseca.

Što se tiče Europe, područje niskog tlaka donijet će hladno, sjeverno strujanje u središnje i zapadne dijelove, pri čemu se također povećava potencijal snježnih oborina u cijelom području.

SWE prognozira povećani potencijal snježnih oborina nad Ujedinjenim kraljevstvom, Irskom te središnjim i zapadnim dijelovima kontinenta.

Anomalija hladnog zraka u Europi dopire od sjeverozapada prema središnjim dijelovima. Potencijal snježnih oborina u takvom obrascu najveći je u sjevernim, sjeverozapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

SWE navodi da vremenski obrasci ukazuju na to da nam predstoji sasvim drugačije vrijeme nego u prvoj polovici ovog mjeseca.

Masivna anticiklonalna struktura trenutačno utječe na vrijeme u istočnoj Europi, što dovodi do značajnog meteorološkog fenomena.

Nedavna satelitska promatranja otkrivaju opsežan sloj niskih oblaka koji se proteže od jugozapadne Rusije do Poljske, sjeverne Njemačke i Ukrajine, što je jasan znak intenzivnih toplinskih inverzija u tijeku.

Talijanski meteorološki portal Meteogiornale objašnjava da je ovaj vremenski fenomen usko povezan s razvojem snažne anticiklone smještene između europske Rusije i ravnica zapadnog Sibira.

Promjena u vremenskim obrascima

Kako je i tipično za ovo doba godine, noću dolazi do snažnog hlađenja tla, a zračenje topline prema gore tijekom noći doprinosi stvaranju sloja hladnog zraka u blizini tla, iznad kojeg je topliji zrak, stvarajući tako toplinsku inverziju.

Meteogiornale dalje objašnjava kako ovo sugerira značajnu promjenu u kontinentalnim vremenskim obrasima. Konkretno, rusko-sibirski visoki tlak, koji često doseže svoj vrhunac intenziteta između jeseni i zime, mogao bi se proširiti prema zapadu i donijeti hladnije vremenske uvjete na Sredozemlje.

Pogodno za snježne padaline

Naime, kako prognozira Meteogiornale, ostvari li se takva dinamika, moguće je da bi anticiklonalni sustav proširio svoj utjecaj na mediteranski bazen, donoseći sa sobom drastičan pad temperatura.

Ova konfiguracija također može pogodovati snježnim padalinama duž jadranskih regija i uvjetima smrzavanja u ravnicama podložnim toplinskim inverzijama.

Ipak, treba napomenuti da su srednjoročne i dugoročne vremenske prognoze prilično ne izvjesne, osobito s obziroma na kompleksnost atmosferske dinamike.

U Bakuu je počela UN-ova konferencija o klimatskim promjenama. Jesu li svjetski čelnici spremni napraviti nužne zaokrete kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje? Kako će na borbu protiv klimatskih promjena utjecati dolazak Trumpa na čelo SAD-a – koji je već najavio ponovni izlazak iz Pariškog sporazuma? Koliko su Europa, a posebice Hrvatska daleko stigle u zelenoj tranziciji?

Geofizičar Branko Grisogono za HRT je kazao kako će ova godina biti prva ili druga najtoplija godina globalno od kada postoje mjerenja.

“Trend je neumoljiv i idemo prema gore. Vidimo to po ekstremnim događajima koji su sve češći. Pojačani su ekstremi i temperatura ide prema gore”, naglasio je.

Rekao je kako pojava ”hladne kaplje” ili visinske ciklone je česta pojava, ali ne tako česta kao što je bila ove godine.

“Izgledi su da će takvih žestokih ciklona biti sve više i bit će sve dugotrajnije”, naglašava.

Daljnja degradacija prirode

Nataša Kalauz, izvršna direktorica Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adrija kazala je kako je najnoviji izvještaj WWF-a pokazao daljnju degradaciju prirode.

“Ono što posebno zabrinjava je brzina kojom gubimo vrste. Mi smo u 50-ak godina izgubili preko 70 posto vrsta. Zabrinjava i to što se približavamo parametrima koji označavaju visoki stupanj ugroze za sav život na planeti Zemlji.”

“Pariški je sporazum skupina lijepih želja, ali on nema sankcijske mehanizme. Ne može se reći da se ništa nije radilo, mnoge su se zemlje obvezale za određene klimatske ciljeve i tu je EU lider, ali zabrinjava izostanak najvećih „svjetskih zagađivača”, kazala je.

Istaknula je kako zabrinjava situacija u SAD-u gdje se očekuje povlačenje iz Pariškog sporazuma, a izostaje i Kina.

Klimatske promjene najviše uvjetovane ljudskim djelovanjem

Kalauz naglašava kako ne postoje znanstvene dileme da su klimatske promjene najviše uvjetovane ljudskim djelovanjem.

Grisogono je naglasio da kada bi u ovom trenutku prestali proizvoditi stakleničke plinove, zagrijavanje bi trajalo još stotinjak godina zbog toplinske tromosti oceana i mora, ali postoji velika šansa za ubrzavanje zagrijavanja.

“Najviše stradavaju siromašne zemlje. Tamo gdje je pustinja, bit će je više i tamo gdje je loše bit će još gore, a gdje su klizišta i poplave, bit će toga još žešće i češće”, istaknuo je.

Potrebne restrikcije i nova pravila u proizvodnji energije i hrane

Smatra kako su potrebne restrikcije i nova pravila u proizvodnji energije i hrane.

Kalauz se složila i rekla kako ne postoji dileme što se treba učiniti, ali kako ne postoji politička volja da se sve provede, ali ne postoji ni, kako kaže, interes krupnog kapitala da dio svog profita usmjeri u borbu protiv klimatskih promjena.

Na pitanje što se očekuje od ovogodišnje klimatske konferencije Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, rekao je kako je ove godine tema postavljanje novog globalnog cilja vezano uz financiranje fonda koji bi se trebao boriti protiv klimatskih promjena i to upravo za zemlje koje su u razvoju.

“To je bilo postavljeno na 100 milijardi dolara godišnje, a cilj je da se taj iznos poveća i oko toga će se voditi pregovori. Razgovarat će se i oko povećanja nacionalnih ambicija i obveza”, kazao je.

Dodaje kako neki očekuju kako će ova konferencija biti točka preokreta, ali svi moramo raditi da pomaci budu značajniji.

“Kada pogledamo da je Kina najveći emiter s gotovo jednom četvrtinom svjetskih emisija, a SAD je na drugom mjestu, onda je izostanak njihovih čelnika na konferenciji primjetan. Za borbu protiv klimatskih promjena bitna je uključenost svih država svijeta i zajednički rad za iznalaženje rješenja”, naglasio je.

Zeleni plan

Kalauz je rekla kako je brine što je u EU parlamentu krenula snažna kampanja o zaustavljanju Zakona o deforestaciji što znači da EU šalje poruku o njenom stajalištu kada je u pitanju zelena tranzicija.

Duplić je rekao kako želi vjerovati u europski „Zeleni plan” te da će generacija koje dolaze učiti o jednom povijesnom iskoraku za svjetliju budućnost.

“Taj plan je zahtjevan i podrazumijeva promjene u funkcioniranju cijelog društva. Smatram da nemamo alternativu”, naglašava.