ZADAR / ŽUPANIJA
U ZADRU ODRŽANA MISA ZA BENEDIKTA XVI. Zgrablić: “I mi trebamo tako živjeti našu kršćansku vjeru – da Isus bude put, istina i život našeg života.”
Misu za blagopokojnog papu emeritusa Benedikta XVI., u četvrtak, 5. siječnja, na uočnicu svetkovine Bogojavljenja, u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić.
„Svetkovina Bogojavljenja po tradiciji starija je čak i od samog Božića“ rekao je mons. Zgrablić koji je misu počeo blagoslovom vode i soli koju je usuo u zdenac vode. Potom je blagoslovljenom vodom poškropio puk u katedrali.
Liturgija je nastavljena bogoslužjem Riječi i euharistijskom službom u kojoj su na osobiti način upućene molitve za pokoj duše pape emeritusa Benedikta XVI.
„Blagoslov vode i simbolički nas podsjeća na čin naše istinske međusobne veze koji nas na sakramentalan način međusobno sve duboko povezuje i čini nas jednima u zajedništvu Presvetog trojstva.
Taj sakrament nas snažno povezuje i s osobom Benedikta XVI. Molitva u duhu obnove naših krsnih zavjeta, krštenja u koje smo svi zajedno uronjeni, nalazi svoje puno značenje i svoj puni smisao“ rekao je koadjutor Zgrablić, istaknuvši: „U toj dubokoj vezi želimo Bogu zahvaliti za milost koju je darovao svojoj Crkvi i svima nama koji smo baštinici onoga čime je Bog obdario papu Benedikta XVI. To je bio blagoslov za Crkvu, za nas, za svakoga tko je želio usmjeriti dušu Bogu“.
Mons. Zgrablić istaknuo je posljednje riječi koje je Benedikt XVI. rekao prije svoje smrti: ‘Isuse, ljubim te‘.
Nadbiskup smatra da su te riječi, s obzirom na nauk, učenje i teologiju Benedikta XVI., „doista bile program njegovog života“.
„Isuse, ljubim te – to je bio motiv i program cijelog njegovog djelovanja. To je bio program Benediktovog života. I mi ga možemo prepoznati na svoj način koji je vlastit nama, da je to program i našeg života, ili bi barem tako trebalo biti“ poručio je mons. Zgrablić.
Koliko su Ratzingerove riječi Isuse, volim te „doista bile program njegovog života“, nadbiskup je ilustrirao i primjerom da je on još kao malo dijete, sa svojih svega 6,5 godina, pred Božić Isusu napisao želju u svom pismu: „Dragi maleni Isuse, što prije dođi na zemlju. I meni donesi radost. Želio bih molitvenik, zelenu misnu odjeću i Srce Isusovo“.
„Dakle, malo dijete od 6,5 godina želi da Isus dođe na zemlju, da mu pokloni molitvenik; misal, knjigu molitve, da mu donese misnu odjeću zelene boje i da mu dotakne, donese Srce Isusovo. To on moli Boga.
Mislim da je Gospodin uslišao sve te njegove molitve. Da sve njegove molitve jesu upravo u tome sadržane; da mu je donio Srce Isusovo i da je za to Srce Isusovo svjedočio svojim znanjem, svojom mudrošću, svojim naukom, svojim poslanjem u ovom svijetu“ istaknuo je mons. Zgrablić.
Predslavitelj je podsjetio i na misao pape Benedikta XVI.: „Mi živimo zato što smo upisani u Božji spomen. U Božjem spomenu mi nismo sjena, puko sjećanje. Biti u Božjem spomenu znači živjeti u punini, potpuno biti to što jesmo“.
„Vjerujemo da je papa Benedikt XVI. svim nastojanjima svoga života ljubio Gospodina. Isus je bio glavni program njegovog osobnog života i njegovog naučavanja. Kroz Isusa koji je put, istina i život ušao je u bît Gospodina. Njegovo sjećanje na Boga nije bilo samo puko sjećanje, uspomena, nego je Benedikt XVI. cijeli život ulazio u bît, u sadržaj Boga i njegove prisutnosti“ istaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši: „I nama je to pouka i spomen na Benedikta XVI., da i mi tako istinski živimo našu kršćansku vjeru. Da Isus bude put, istina i život našeg života.
Da naše uspomene na papu Benedikta XVI. nama ne budu tek spomen, memorija, prisjećanje, jedan povijesni događaj, nego da to sjećanje postane stvarnost i bît našeg života“ rekao je mons. Zgrablić, izražavajući nadu da Benedikt XVI. već živi u punini Božjeg života.
„Neka molitva za papu emeritusa Benedikta XVI. bude naše sjećanje, naše sudjelovanje u bîti Božjeg života, naše prijateljevanje s Gospodinom u kojem živimo, mičemo se i jesmo“ potaknuo je mons. Zgrablić.
Propovjednik je podsjetio da je južnobavarac Ratzinger bio profesor te je niz godina poučavao dogmatiku i fundamentalnu toelogiju na raznim katoličkim sveučilištima: u Freiburugu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu, Regensburgu.
Od 1962. do 1965 zapažene su njegove intervencije na Drugom vatikanskom saboru. Nadbiskupom Münchena i Freisinga imenovan je 25. ožujka 1977., a te je godine imenovan i kardinalom.
Prefektom Dikasterija za nauk vjere imenovao ga je 1981. papa Ivan Pavao II., a 19. travnja 2005. izabran je za papu.
„Imali smo milost da je 4. i 5. lipnja 2011. bio u pastoralnom pohodu Hrvatskoj. Odreknuće od papinske službe najavio je 11. veljače 2013., a ono je stupilo na snagu 28. veljače 2013. Od tada, živio je povučeno, a umro je 31. prosinca 2022.“ rekao je mons. Zgrablić.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska4 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše