Hrvatska
Građani razočarani: “Pa gdje su hrvatske euronovčanice!?”
Građani se razočarali jer su prilikom podizanja eura na bankomatu dobio staru, zgužvanu novčanicu eura, izrađenu još pred dvadeset godina, jer su očekivali novu hrvatsku euronovčanicu.
No hrvatske euronovčanice ne postoje, piše Novi list. Hrvatska je u Hrvatskoj kovnici novca iskovala naše eurokovanice, s već poznatim nacionalnim obilježjima, i njih su građani mogli kupiti i u početnim paketima, što su mnogi i činili. Na svoje eurokovanice ima pravo svaka zemlja članica, pa je tako i Hrvatska u tom dijelu pridonijela optjecaju novca u eurozoni. Ranije iskovane kovanice eura, koje su već odavno platežno sredstvo u eurozoni, jednakopravno postaju i platežno sredstvo kod nas, ravnopravne nacionalnim kovanicama.
Uvezene novčanice
No o hrvatskim euronovčanicama nikad nije bilo riječi. Novčanice eura su uvijek iste, one koje je izdavala i izdaje Europska središnja banka, na njima je potpis isključivo guvernera ECB-a. Te su novčanice bile u optjecaju i prije nego što je Hrvatska ušla u eurozonu.
Sada su te novčanice naše, mi smo ih zapravo uvezli i koristimo kao svoj novac, pri čemu se ne tiskaju kod nas niti su nacionalno obilježene. To vrijedi i za druge zemlje-članice. Iz HNB-a su za Novi list potvrdili da su “u optjecaju na nivou čitavog europodručja, koje obuhvaća 24 zemlje, iste novčanice eura, i to dvije jednakovrijedne serije”.
“Dakle hrvatskih ili primjerice njemačkih euronovčanica nema, odnosno iste se euronovčanice upotrebljavaju na cijelom europodručju”, potvrdio je HNB.
Dvije serije
Prva serija euronovčanica, napominju dalje, sastoji se od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva serija Europa, ima iste apoene osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i dalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.
“Bez obzira na seriju, svaki apoen euronovčanice vizualno je prepoznatljiv po dominantnoj boji i arhitektonskom motivu. Na svakoj novčanici potpis je prvog predsjednika Europske središnje banke Willema F. Duisenberga, drugog predsjednika ESB‑a Jean‑Claudea Tricheta, trećeg predsjednika ESB‑a Marija Draghija ili sadašnje predsjednice ESB‑a Christine Lagarde.
Obje te serije euronovčanica jednako su valjane i zakonsko su sredstvo plaćanja u svim članicama europodručja. Za potrebe predopskrbe tijekom 2022. i opskrbe u 2023. Hrvatska narodna banka posudila je 346 milijuna komada euronovčanica serije Europa od jedne središnje banke, članice europodručja. Prve su euronovčanice, baš kao i eurokovanice, u eurozoni puštene u optjecaj 1. siječnja 2002. godine”, tumači HNB.
Naše su samo kovanice
“Eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom iskovane su u Hrvatskoj kovnici novca, a sastoje se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centa te 1 euro i 2 eura. Njih je do sada iskovano oko 405 milijuna komada i nalaze se i u svim početnim paketima eurokovanica za potrošače i poslovne subjekte.
Dodatno je za potrebe predopskrbe nabavljen i 181 milijun komada eurokovanica iz dvije države članice europodručja. Bitno je napomenuti kako se od 1. siječnja 2023. može u Republici Hrvatskoj jednako valjano plaćati i svim eurokovanicama koje su izdale druge zemlje članice europodručja, isto kao što se i eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom može plaćati u svim drugim članicama europodručja.
Znači da već od 1. siječnja sva prodajna mjesta u Republici Hrvatskoj mogu zaprimiti eurokovanice s nacionalnom stranom bilo koje od 24 zemlje kojima je euro službena valuta, a samim time mogu i uzvraćati ostatak novca također u tim kovanicama”, zaključuje središnja banka, a prenosi Novi list.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
Hrvatska
Koja su najopasnija područja za potrese u Hrvatskoj i Europi?
Hrvatska se nalazi u trusnom području, onome gdje su potresi česta pojava, a ne tako davni događaji pokazali su koliko mogu biti razorni.
Posebno su ugroženi gradovi koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori. Prema istraživanjima stručnjaka, nekoliko hrvatskih gradova posebno je izloženo riziku od potresa, prenosi Večernji.
Kontinentalna Hrvatska
Zagreb je osjetljiv zbog svojih starih zgrada u centru i blizina pukotina u zemljinoj kori. Sisak glasi kao područje gdje su potresi vrlo česti kao i Petrinja koja je nedavno bila pogođena razornim potresima.
Primorska Hrvatska
Dubrovnik – povijesne građevine i položaj i Split – kombinacija starih zgrada i tla sklonog potresima.
Europa nije svugdje jednako izložena potresima, a najveći rizik postoji u nekoliko glavnih područja.
Europa
Mediteran
Mediteran je jedno od područja gdje su potresi najčešći, a posebno su ugrožene Italija, Grčka i Turska.
Balkan
Balkan također često pogađaju potresi zbog složene strukture tla. Najugroženije zemlje su Albanija, Rumunjska i Hrvatska. Kavkaz je treće važno područje gdje su potresi česti, zbog brojnih pukotina u zemljinoj kori.
Pri procjeni opasnosti od potresa važno je uzeti u obzir nekoliko ključnih faktora: blizina pukotina u zemljinoj kori, starost i tip gradnje objekata, vrsta tla i povijest potresa u području.
Kako se pripremiti?
Iako ne možemo točno predvidjeti kada će se potres dogoditi, možemo se pripremiti na nekoliko načina: Gradnja prema posebnim standardima otpornosti na potrese, pojačavanje postojećih zgrada, edukacija stanovništva i razvoj sustava za rano upozoravanje
Potresi predstavljaju stvarnu opasnost za veliki dio Europe, posebno za mediteransku regiju i Balkanski poluotok. Hrvatska, kao zemlja koja se nalazi na trusnom području, mora posebnu pažnju posvetiti pripremi za potrese, osobito u gradovima sa starim zgradama i onima koji se nalaze blizu pukotina u zemljinoj kori.
Redovito praćenje potresa i gradnja prema modernim standardima ključni su za smanjenje štete i posljedica potresa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SUBOTA UKRATKO / Požar u stanu na Poluotoku; eksplozija plinske boce u kući u Ulici Ljudevita Gaja
-
magazin5 dana prije
Znanstvenici otkrili: Ovih pet bolesti nasljeđujemo od roditelja!