Hrvatska
Spremajte kune i lipe! Ovo su kovanice koje bi se moglo isplatiti čuvati
U Hrvatskoj je od 1. siječnja službena valuta euro, a još neko vrijeme građani mogu koristiti kune. No, nakon dva tjedna kune odlaze u povijest, a numizmatičar Zlatko Viščević objasnio je koje bi kovanice i lipe mogle dosegnuti veliku vrijednost.
Svake godine se otkuje i pusti u optjecaj određena količina kovanica svakog apoena, u skladu s potrebama optjecaja. Te količine se razlikuju od godine do godine i nisu svake godine iste. Jedne godine se otkuje velika količina određenog apoena, a druge godine puno manja. Zbog toga su kod određenih apoena neka godišta češća, a neka su rjeđa.
Godišta koja su rjeđa i koja se teže pronalaze u optjecaju su uvijek zanimljiva za kolekcionare. Detalje o tome koje kovanice se isplati čuvati donosi Viščević na NumizmatikaNET.
Ključne godine
Kada se radi o godištu koje je puno rjeđe u odnosu na ostale godine, onda govorimo o tzv. “ključnoj godini”. To su kovanice s određenim godinama koje je uglavnom najteže pronaći i koje su “ključ” za kompletiranje kolekcije. Zato se i zovu “ključne godine”. Takve kovanice su uvijek najtraženije među kolekcionarima, pa je i njihova tržišna cijena veća u odnosu na druge kovanice koje se lakše i češće pronalaze.
Odnos neparnih i parnih godina kod kuna i lipa
Kad govorimo o kovanicama kuna i lipa, općenito se može reći da su neparne godine češće od parnih. Kovanice s latinskim natpisima otkovane su uglavnom u manjim količinama od onih s hrvatskim natpisima. Tako da kolekcionari po običaju uvijek spremaju ove kovanice s latinskim natpisima, jer ih je uglavnom manje od ovih s hrvatskim natpisima.
To se može uzeti kao neko opće pravilo, međutim, svaki apoen kuna i lipa ima neke svoje specifičnosti.
Kovanice od 1 lipe
Najviše kovanica od jedne lipe s hrvatskim natpisom je s godinom 1993. i to čak 57.834.000 primjeraka. Najmanje ih je otkovano 2021. i to samo 6000 primjeraka. Kovanice od 1 lipe s godinama 2011. i 2013. nisu ni puštene u optjecaj, nego su izdane samo u setovima, odnosno kompletima tako da ih je nemoguće pronaći u optjecaju.
Treba svakako obratiti pažnju na dvije godine, a to su: 2019. i 2021. Kovanice od 1 lipe s godinom 2019. iako službeno otkovane u količini od 15.000.000 primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da je te kovanice vrlo teško pronaći. Ako ih pronađete, svakako ih spremite. Ovih s godinom 2021. je otkovano samo 6.000 primjeraka, a što je izrazito mala količina tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkim kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa.
Kovanice od 1 lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama, uglavnom su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. U većini slučajeva su izdane u emisijama od po 2 milijuna primjeraka godišnje. Najviše ih je izdano 2002. i to 3 milijuna, a 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. uopće nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od 1 lipe s tim godinama postoje samo u setovima, odnosno kompletima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti godinu 1996. koja se teže nalazi u odnosu na ostale godine.
Kod kovanica od 1 lipe postoji i prigodno izdanje – FAO i ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi, ali ju je ipak dobro spremiti ako naletite na nju.
Kovanice od 2 lipe
Posebno treba izdvojiti kovanice od dvije lipe s godinama 2019. i 2021. Kovanice od 2 lipe s godinom 2019. iako službeno otkovane u količini od 13.000.000 primjeraka, puštene su u optjecaj u vrlo maloj količini, tako da je te kovanice teško pronaći. Ako ih pronađete, svakako ih spremite. 2021. je otkovano samo 4.000 primjeraka, a što je izrazito mala količina tako da se ove kovanice mogu smatrati rijetkima kada ih usporedimo s ostalim optjecajnim kovanicama kuna i lipa. Pored kovanica od 1 lipe iz ove godine i ove kovanice od 2 lipe bi mogle predstavljati u budućnosti najveći problem kolekcionarima da kompletiraju svoje zbirke.
Kovanice od 2 lipe s latinskim natpisom, odnosno one s parnim godinama su nešto rjeđe od ovih s neparnim godinama. U većini slučajeva su izdane u emisijama od 2 milijuna primjeraka godišnje. Najviše ih je izdano 1996. i to 2.006.000 primjeraka, a 2010., 2012., 2014., 2016. i 2018. uopće nisu ni puštane u optjecaj. Kovanice od 2 lipe s tim godinama postoje samo u setovima. Od ovih kovanica svakako treba izdvojiti dvije godine koje se teže nalaze, a to su 1996. i 2000.
Kovanice od 2 lipe imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u milijun primjeraka, ali se nešto teže nalazi tako da je dobro spremiti ovu kovanicu ako je pronađete.
Kovanice od 5 lipa
Ove kovanice nije teško pronaći, tako da kolekcionari vrlo brzo popune svoje zbirke s onim godinama koje im nedostaju. Međutim, kod kovanica od 5 lipa je uvijek problem – kvaliteta, tj. očuvanost. Ove kovanice su presvučene mesingom i kao takve vrlo brzo i ružno oksidiraju, tako da ih je malo teže pronaći savršeno očuvane, osobito starija godišta.
Kao što je slučaj i s ostalim kovanicama, 5 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, dok ih je 2000. otkovano 4,5 milijuna, a 2002. – 3,5 milijuna primjeraka. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996, 2004. i 2022. Ova starija godišta je osobito teško pronaći u savršenom stanju.
Kovanice od 5 lipa imaju i prigodno izdanje – Olimpijske igre u Atlanti. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ako pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 10 lipa
Kako sada stvari stoje, teško je pronaći godinu 2019., iako je ovih kovanica službeno otkovano 43.485.000 primjeraka. Postoji mogućnost da je od te količine, vrlo mali broj pušten u optjecaj.
Kovanice od 10 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko dva milijuna primjeraka, dok ih je 2000. otkovano 3 milijuna primjeraka. Od ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 1994., 1996, i 1998. Ova starija godišta je teško pronaći u savršenom stanju. Ako ih pronađete, sačuvajte ih.
Kovanice od 10 lipa imaju i prigodno izdanje – Ujedinjene narode. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i teže se nalazi. Ako pronađete takav primjerak, spremite ga, osobito ako je dobro očuvan.
Kovanice od 20 lipa
Kod ovih kovanica treba izdvojiti godine koje se teže nalaze, a to su: 2002. i 2016. Postoji mogućnost da su u optjecaj puštene manje količine od službenih brojki.
Kod kovanica od 20 lipa postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u milijun primjeraka. U odnosu na duga prigodna izdanja, ova kovanica se češće nalazi. No, ako naiđete na nju, svakako je spremite.
Kovanice od 50 lipa
Godišta 1997., 1999. i 2021. se teže pronalaze, pa ih je dobro sačuvati.
Kovanice od 50 lipa s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, a najviše ih je otkovano 2000. – 3,5 milijuna. Od ovih kovanica treba izdvojiti godinu 1994. koja se teže pronalazi. Kod ovih kovanica iz 1994. je i jedan dio njih sa zakrenutim naličjem u odnosu na lice, pa je dobro i na to obratiti pažnju.
Kod kovanica od 50 lipa postoji i prigodno izdanje – Europsko nogometno prvenstvo. Ono je otkovano u 900.000 primjeraka i nešto se lakše pronalazi u odnosu na druga prigodna izdanja. Ipak, ako pronađete takav primjerak, nije na odmet sačuvati ga.
Kovanice od 1 kune
Česta godišta se lako pronalaze, a legura je takva da se relativno brzo istroši, tako da je teško pronaći starija godišta u savršenom stanju. Godište 2003. se teže pronalazi, a 2021. je nešto lakše pronaći, iako neki i s tom godinom imaju problema.
Kovanice od 1 kune s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko 2 milijuna primjeraka, a najmanje ih je otkovano 2002., svega milijun primjeraka. Kod kovanica od 1 kune treba izdvojiti dvije godine koje se teže pronalaze: 2000. i 2002.
Kod kovanica od 1 kune postoji i nekoliko prigodnih izdanja:
– Olimpijske igre u Atlanti – s emisijom od milijun primjeraka,
– 5. obljetnica kune – s emisijom od 7 milijuna primjeraka,
– 10. obljetnica kune – s emisijom od 4 milijuna,
– 20. obljetnica kune – s emisijom od 5 milijuna primjeraka.
Olimpijske igre u Atlanti se nešto lakše pronalaze u odnosu na prigodna izdanja drugih apoena. Ipak, taj primjerak je dobro sačuvati. Prigodna izdanja povodom obljetnica kune su u principu česta i lako se nalaze.
Kovanice od 2 kune
Česta godišta se dosta lako pronalaze, a legura je kao i kod 1 kune – takva da se relativno brzo istroši, stoga je teško naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021. za koju se čini da je teško doći do nje. U svakom slučaju, vrijedi spremiti ove kovanice ako naiđete na njih.
Kovanice od 2 kune s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su, kao što je slučaj i kod drugih apoena, rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko standardnih 2 milijuna primjeraka, a najmanje ih je otkovano 2002. i to milijun primjeraka. Kod kovanica od 2 kune s parnim godinama treba izdvojiti upravo tu 2002. godinu, budući da se nešto teže pronalazi.
Kod kovanica od 2 kune postoji i prigodno izdanje – FAO. Ono je otkovano u 500.000 primjeraka. Bez obzira na malu emisiju, ova kovanica se češće pronalazi ako je usporedimo s ostalim prigodnim izdanjima kod drugih apoena. Malo je teže naći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od 5 kuna
Česta godišta se dosta lako pronalaze, a legura je kao i kod 1 i 2 kune – takva da se relativno brzo istroši, stoga je teško naći starija godišta u savršenom stanju. Godište 1997. se teže pronalazi, a tu je i 2021. za koju se sada čini da je teško doći do nje. Ako naiđete na 1997. i 2021., svakako ih sačuvajte.
Kovanice od 5 kuna s latinskim natpisima, odnosno iz parnih godina su, kao što je slučaj i kod drugih apoena, nešto rjeđe. Emisije se kod njih kreću uglavnom oko standardnih 2 milijuna primjeraka uz tri iznimke. 2000. godine ih je otkovano čak 7.700.000 primjeraka, dok je 2004. otkovano milijun, a 2006. samo 500.000 primjeraka. Kod kovanica od 5 kuna s parnim godinama najteže je pronaći 2006. godinu tako da nju treba spremiti ako se pojavi u vašim rukama.
Kod kovanica od 5 kuna postoji i prigodno izdanje posvećeno Senjskom glagoljskom misalu. Ono je otkovano u milijun primjeraka i relativno se lako pronalazi. Vjerovatno je za to zaslužan dizajn kovanice koji bitno odstupa od ostalih kovanica od 5 kuna, pa je lako uočljiv. Kao i kod 1 i 2 kune, malo je teže pronaći savršeno očuvane primjerke.
Kovanice od 25 kuna
Kovanice od 25 kuna, iako dobro zamišljene, nisu baš zaživjele u optjecaju. Međutim, oduševile su kolekcionare i numizmatičare koji ih rado skupljaju. Počele su se izdavati tek 1997. i prvih 6 izdanja je imalo emisije od po 300.000 primjeraka. To su: Hrvatsko podunavlje, primanje RH u UN, prvi kongres hrvatskih esperantista, EXPO Lisabon, uvođenje eura i milenij.
Izdanje iz 2002. godine, obljetnica međunarodnog priznanja, je otkovano u 200.000 primjeraka, a nakon toga su uslijedila izdanja s bitno manjim emisijama: RH kandidat za članstvo u EU (30.000), Europska banka za obnovu i razvoj, Ugovor o pristupanju RH EU, RH članica EU (20.000), 25. obljetnica nezavisnosti (50.000 ), 25. obljetnica primanja u UN, kao i Sveučilište u Zagrebu (20.000), 25. obljetnica kune i Predsjedanje RH vijećem EU (30.000), Zajednica tehničke kulture i Međunarodni dan djeteta (50.000) i Pelješki most (30.000).
Ove kovanice su uglavnom razgrabili kolekcionari, tako da je numizmatičko tržište s njima dobro opskrbljeno. Malo teže je pronaći izdanja iz 2010. i 2017., ali u principu ih ima u stalnoj ponudi po nešto većim cijenama od uobičajenih. Jedina kovanica od 25 kuna koja otežava kompletiranje kolekcije je ona iz 2022. Pelješki most, za kojom postoji velika potražnja i izvan numizmatičkih krugova.
Spremanje kovanica kuna i lipa za budućnost
Budući da su kune i lipe jos uvijek dostupne, ova rjeđa godišta nisu nešto naročito skupa. Međutim, to je sadašnje stanje stvari. Kad već prođe par godina nakon uvođenja eura, a osobito 5-10, situacija će izgledati daleko drukčije.
U numizmatici je često prisutan psihološki moment: kad nečeg ima – nitko neće, kad nema – svi hoće. Tako će biti i u ovom slučaju. Pravi interes kolekcionara za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za kunama i lipama.
Najbolje je spremati što bolje očuvane primjerke, jer što je bolja očuvanost, to kovanica više vrijedi. Najviše vrijede savršeno očuvani primjerci, tj. oni koji nikada nisu bili u optjecaju. Oni na sebi nemaju nikakve tragove rukovanja, pa čak ni otiske od prstiju.
Očuvanost se kod kovanica gleda po reljefu, tako da nema smisla kovanice čistiti, glancati ih, polirati… Ovo se osobito odnosi na kovanice od 5 i 10 lipa koje ružno oksidiraju. Znači, najbolje ih je ostaviti takvima kakve jesu. Ako se kovanica očisti, to se odmah vidi i to joj smanjuje vrijednost.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa