Hrvatska
INSPEKTORAT: Poskupljenja u trgovinama do 13%, u pekarnama do 15%! Objavljene visine novčane kazne
Državni inspektorat nastavit će nadzirati cijene radi zaštite potrošača, kazala je u petak na sjednici Vlade pomoćnica glavnog državnog inspektora Vedrana Filipović-Grčić, a nastavak nadzora najavili i porezna i carinska uprava. Prema podacima koje je iznijela, tržišna i turistička inspekcija su od 7. do 11. siječnja obavile ukupno 696 nadzora, pri čemu je u njih 178 utvrđeno neopravdano povećanje cijena nakon 31. prosinca lani, a 103 inspekcijska nadzora još su u tijeku.
U 30 posto obavljenih inspekcijskih nadzora, izuzevši nadzore u kojima se činjenice još uvijek utvrđuju, utvrđeno je neopravdano povećanje cijena.
Tržišna inspekcija je obavila 398 nadzora, a utvrđen je 51 slučaj nepoštene poslovne prakse neopravdanog povećanja cijena, od čega 29 slučajeva u uslužnim djelatnostima, 14 u djelatnosti trgovine na malo pekarskim proizvodima te osam u ostaloj trgovini na malo.
Filipović-Grčić je bitnim istaknula da je više od 70 posto poslovnih subjekata tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno neposredno do njegovog okončanja, vratilo cijene kao što su bile 31. prosinca lani.
Navela je i kako je po preliminarnim podacima utvrđeno za frizerske usluge i usluge njege tijela prosječno neopravdano povećanje cijena do 20 posto, dok su u pojedinim inspekcijskih nadzorima utvrđena povećanja i do 50 posto cijena pojedinih usluga.
Prosječna poskupljenja u trgovinama do 13 posto, u pekarnama do 15 posto
Što se tiče trgovine na malo, preliminarni podaci pokazuju prosječno povećanje cijena kontroliranih proizvoda do 13 posto – primjerice pileće meso, pureće meso, dimljena pečenica, voda, sok, jaja.
U pekarnama je zabilježeno povećanje cijena kruha i ostalih proizvoda do 15 posto, a iznimno u pojedinim nadzorima utvrđeno je povećanje cijena pojedinih pekarskih proizvoda od 20 do 30 posto.
Turistički inspektori su obavili 298 inspekcijskih nadzora te su u 127 nadzora (42,6 posto) utvrdili da su ugostitelji nakon 31. prosinca 2022. od 1. siječnja 2023. neopravdano povećali cijenu ugostiteljske usluge, od 0,5 do 15 posto, a iznimno u pojedinim slučajevima povećanje cijena pojedinih ugostiteljskih usluga čak do 43 posto.
Filipović-Grčić je istaknula kako sada slijedi poduzimanje upravnih i prekršajnih mjera, a visina kazne je propisana do 26.544,56 eura za pravnu osobu, dok je za fizičku osobu – trgovca najviša propisna kazna do 1.990,84 eura.
Onima koji su tijekom nadzora vratili cijene svojih proizvoda to će im se uzeti kao olakotna okolnost pri odmjeravanju visine novčane kazne. No nasuprot tomu, svi oni poslovni subjekti koji nisu postupili po zaključku Vlade, odnosno koji su neopravdano povećali cijene, to će im se uzeti kao otegotna okolnost.
Filipović-Grčić je poručila kako će inspekcije Državnog inspektorata i dalje, svaka u dijelu svoje nadležnosti nastaviti koordinirano i kontinuirano obavljati inspekcijske nadzore.
Porezna uprava provela 163 nadzora, u dvije trećine utvrđene nepravilnosti
Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša je izvijestio da je ta institucija nadzorne aktivnosti započela 9. siječnja, do sada je provela 163 ciljana nadzora na temelju dojava građana, a u dvije trećine slučajeva su utvrđene nepravilnosti. Kada je riječ o planovima za buduća postupanja, tjedno bi trebalo biti minimalno 250 nadzora, uz sudjelovanje minimalno 100 inspektora, rekao je Kutleša.
Demirović: Neopravdano porasle cijene cigareta, u prosjeku za 1,17 posto
Ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović je istaknuo da je ta institucija svoje aktivnosti prioritetno usmjerila na pojačani nadzor subjekata koji podliježu primjeni carinskog i trošarinskog zakonodavstva. Pritom, u prvom redu je provedena detaljna analiza cijena duhanskih prerađevina i naftnih derivata.
Analizom cjelokupnog hrvatskog tržišta duhanskih proizvoda i prerađevina, više od 250 pojedinačnih proizvoda, generalno se može zaključiti da su cijene cigareta, koje su daleko najznačajniji duhanski proizvod, neopravdano porasle, u prosjeku 1,17 posto. Nadalje, cijene sitno rezanog duhana prosječno su neopravdano porasle za 0,72 posto, a cijene grijanih duhanskih proizvoda za 1,30 posto.
– Iako se na prvi pogled može zaključiti da se radi o ne tako značajnom rastu cijena duhanskih prerađevina, treba naglasiti da se radi o rastu koji je neopravdan i prije svega uvjetovan neopravdanim zaokruživanjem cijena, istaknuo je Demirović.
Tijekom dana će se održati i sastanak s predstavnicima tog sektora kojima će se predstaviti rezultati analize, a Demirović je rekao da sve upućuje da će sami poslovni subjekti korigirati cijene.
Također, izvijestio je Demirović, u završnoj je fazi i provedba nadzora kretanja cijena naftnih derivata, a preliminarno se može utvrditi da je i tu, tijekom prvih dana uvođenja eura, došlo do slučajeva neopravdanog podizanja cijena.
S ciljem zaštite potrošača i provedbe zaključka Vlade, od 1. siječnja Carinska uprava je započela provedbu i 50 nadzornih postupaka, različitog stupnja kompleksnosti, koji ne uključuju nadzor tržišta duhanskih prerađevina i naftnih derivata, naveo je Demirović.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Hrvatska
Berač šafrana na Velebitu zamijenio otrovnu biljku za začin. Spašavao ga HGSS
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…