ZADAR / ŽUPANIJA
PRVI RAZGOVOR S NOVIM ZADARSKIM NADBISKUPOM Mons. Milan Zgrablić: “Pozdravljam od svega srca sve vjernike, svećenike, redovništvo i ljude dobre volje Zadarske nadbiskupije!”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić je 70. zadarski nadbiskup u kronotaksi zadarskih nadbiskupa i 114. pastir u 17 stoljeća Zadarske Crkve.
Od 14. siječnja, dosadašnji nadbiskup koadjutor Zgrablić postao je zadarski nadbiskup sa svim pravima i dužnostima dijecezanskog biskupa.
U subotu, 14. siječnja, na uočnicu svetkovine sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj obavijestila je kako je prihvaćeno odreknuće od službe zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.
Nakon službene objave iz Nuncijature u podne, 14. siječnja, mons. Milan Zgrablić u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru dao je svoj prvi razgovor kao zadarski nadbiskup za IKA-u i HKR.
Oče nadbiskupe, čestitam Vam na novoj službi! Čestitali smo Vam već po imenovanju za nadbiskupa koadjutora, a sada započinje Vaša služba zadarskog nadbiskupa. Koji Vas osjećaji prožimaju na dan službene objave iz Nuncijature?
Hvala Vam lijepa. Pa najprije, uvijek ono što je najbitnije i u ovoj službi. Bogu sam zahvalan za sve u mom životu, za sve što mi je Gospodin povjerio.
Zahvalan sam mu da me nikad u životu, u lijepim trenucima i u ružnim trenucima, u grešnim trenucima i u svakoj prilici života, Bog nikad nije napustio.
Pa tako i ovu službu, ovu novu odgovornost koju mi Crkva povjerava, povjeravam Gospodinu, molim za pomoć i pouzdajem se u Njegove snage. Neka mi da milosti i mudrosti da znam prepoznati Njegov glas. I vršiti ono što je Njegova volja, jer Njegova volja je najbolja volja za nas. Njegova volja je ono što i mi nosimo duboko u srcu. Kad se naša volja nađe, kad se susretne s Božjom voljom, onda je to najbolje za čovjeka, za ovaj svijet, za društvo, za Crkvu.
Upoznali ste već Zadarsku nadbiskupiju u ovih malo više od pola godine nakon imenovanja koadjutorom. Što biste poručili zadarskoj javnosti, prije nego što ćete uputiti svoje pastirske riječi s ambona u zadarskoj katedrali sv. Stošije na njenu uočnicu i svetkovinu?
Bogu hvala da sam imao ovo razdoblje preko sedam mjeseci, više od pola godine živeći u Zadru. U Zadarskoj nadbiskupiji dobrim djelom posjetio sam sve župnike. Nisam posjetio baš sve župe, jer to je preveliki broj, ali uspio sam i tijekom ljeta, jeseni i zime, uspio sam posjetiti sve župnike i svećenike koji nisu župnici.
U tim prigodama vrlo često to je bilo prisjećanje nečega što sam već znao, što je bilo negdje u mojoj podsvijesti i pozadini, jer sam prije 30 godina boravio u Zadarskoj nadbiskupiji pet godina. Tako da sam prilično upoznao Nadbiskupiju. Puno toga me podsjetilo na vrijeme od prije više od 30 godina kad sam bio u Zadru, ali puno toga se i promijenilo. Tako da sam doista morao puno toga i učiti.
Ponajprije, pozdravljam od svega srca sve vjernike naše Zadarske nadbiskupije! Pozdravljam sve svećenike, redovnike, redovnice, sve ljude dobre volje. Sve od srca pozdravljam i zazivam na sve Božji blagoslov.
Što mislite da je važno u obavljanju službe nadbiskupa? Ta služba nosi sa sobom i veću odgovornost, pa možda, u pozitivnom smislu, ima i straha pred Gospodinom za ono što Vam se povjerava. Što biste molili da Vam podari?
Crkva je ona u kojoj nije šef biskup. Nego onaj tko vodi Crkvu je Isus Krist. Duh Sveti vodi Crkvu.
Dakle, počevši od najoosbnijega, važno je da biskup i svećenici, svi najprije duboko osluškujemo što Bog govori svakom pojedinom u srcu, ali i što Bog govori Crkvi. Jer Bog vodi Crkvu! Da znamo slušati jedni druge, da slušamo ljude, da slušamo njihove potrebe, da slušamo njihove jade, njihove radosti.
Drugo, da uskladimo naš život proučavajući Evanđelje, proučavajući Riječ Božju. Kada to činimo, onda imamo mnoge milosti koje nam Gospodin želi udijeliti.
Zato nam je dao i različite sakramente u kojima se On susreće s nama, u kojima nam progovara, u kojima nam komunicira svoj život. I to je zapravo prvo poslanje – da navješćujemo, da posvećujemo.
Dakle, to je prva zadaća koja je trajna i u kojoj uvijek treba tražiti nove oblike, nove načine, nove mogućnosti, novi pristup čovjeku. Uvijek se ispitivati kako to činimo, da li dobro činimo, jesmo li koga isključili, kako to možemo bolje učiniti. Dakle, da uvijek budemo otvoreni novome i boljemu.
I ona treća dimenzija koja ostaje i koja je nužna – Crkva je društvo, jedna organizacija, jedno tijelo, jedno živo tijelo.
Nije ona negdje u zraku, nije Crkva neki mit, nego ona je sastavljena od živih ljudi, od osoba.
Prema tome, potrebno je i upravljati strukturama, upravljati dobrima, upravljati i onim materijalnim. To je trostruki zadatak, ne samo biskupa, nego i svećenika i svih odgovornih osoba koje su posvećene Evanđelju i životu po Evanđelju.
Oče nadbiskupe, za biskupa ste zaređeni na Bezgrešno Srce Marijino, Vaš početak službe nadbiskupa veže se uz svetkovinu sv. Stošije. Crkvu se poima Majkom. Gospodin Vas stavlja u okruženje snažnih žena, Gospe i sv. Stošije mučenice. Kako gledate na to da je početak Vaše nove službe vezan uz ranokršćansku mučenicu? Dolazite iz Istre gdje su također bili počeci mučeništva ranih kršćana na ovom području.
Pa da, vrlo je zanimljivo što je ovo imenovanje upravo uoči svetkovine sv. Stošije. Kada sam razmišljao o nadbiskupu Želimiru Puljiću kojemu doista od srca zahvaljujem za sve dobro koje je učinio i koje će učiniti ubuduće, uopće i za Crkvu u Hrvata, ali osobito ovdje za Zadarsku nadbiskupiju – danas je njegova 33. godišnjica ređenja. Isus je imao 33 godine. A ja sam zadnji put bio na proslavi svetkovine sv. Stošije prije 33 godine.
Da. Moram priznati da je moj život doista vezan uz prve kršćane. Moja prva ljubav je bila sv. Stošija, ali među njima je bila i sv. Eufemija koja je također njena vršnjakinja, negdje u isto vrijeme su živjeli, među prvim kršćanima.
U crkvi sv. Eufemije u Rovinju zaređen sam za svećenika 8. lipnja 1986. godine. Dugo godina bio sam njezin župnik i molio se oko nje.
Prema tome, vjerojatno su se one dogovarale, surađivale, sv. Stošija i sv. Eufemija, jer su suvremenice i podnijele su mučeništvo u isto vrijeme.
Dragi su mi ti mučenici, ti svjedoci čiji se duh prenosi kroz tolika stoljeća. Ali dragi su mi i novi sveci, mučenici, naš bl. Miroslav Bulešić i drugi hrvatski blaženici.
Dragi su mi, još ih ne možemo nazvati mučenicima u kršćanskom smislu, ali oni su stvarni, istinski svjedoci vjere koji su položili život u Zadarskoj nadbiskupiji u prošlom, 20. stoljeću, 1940.-ih godina.
Imamo desetak svećenika, redovnika, don Janeza Kranjca, don Srećka Lovretića, don Eugena Šutrina, don Antu Adžije, s. Agnezu Petroša, vjernika laika Ivu Mašina i druge, koji su stvarno pravi mučenici, koji su podnijeli teške muke zbog vjere, iz mržnje prema vjeri. I ostali su vjerni svome poslanju, svome životu i služili su Gospodinu. A bili su žrtve.
To sjeme koje klija, koje raste… Moja velika želja bila bi da jednog dana ti ljudi budu okrunjeni čašću oltara. Da imamo svoje zagovornike, da imamo svoje uzore.
Možda to Gospodin stavlja pred Vas kao zadarskog nadbiskupa, da taj proces dovršite.
Ako Gospodin to hoće, želi, evo. Mislim da imamo tu jako puno potencijala i da je to veliko duhovno bogatstvo ne samo za zadarsku mjesnu Crkvu. Jest i za ovu mjesnu Crkvu, ali sveci i blaženici nisu samo za jedno određeno područje.
Nego, oni su veliko blago za cijelu Crkvu, bogatstvo koje postoji. Svjetionici! Prijatelji naši koji nas prate.
Prema tome, velika bi mi radost bila i presretan bih bio kad bih do kraja moga mandata, ne znam koliko će mi Bog dati mandata ni godina. Presretan bih bio kad bi neki od njih, ili svi, mogli biti barem blaženici.
Oče nadbiskupe, dobro došli u Zadarsku nadbiskupiju i hvala Vam!
Hvala Vama. Pozdrav i Božji i blagoslov svima.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
U okviru obilježavanja Dana grada Zadra izv. prof. dr. sc. Silvija Šiljeg s Odjela za geografiju predstavila je rezultate istraživanja kvalitete života u gradu Zadru, koje se provodilo u sklopu kolegija Urbana geografija, Demografija i Modeliranje prostornih podataka u GIS-u II.
Isto istraživanje provedeno je prije 10 godina. Upitnik se sastojao od 75 varijabli, a ispunilo ga je 769 građana. Građani su mogli dati odgovore o zadovoljstvu prirodnog okoliša, tehničke opremljenosti, društvene opremljenosti, socijalnog okoliša, stanovanja, političkog okoliša i ukupnog zadovoljstva kvalitetom stanovanja.
Rezultati su pokazali da su se u Zadru dogodile značajne promjene glede kvalitete života. Najveći porast kvalitete života dogodio se na Novom Bokanjcu, koji je prije 10 godina bio kvart na periferiji grada s najlošijom tehničkom i društvenom opremljenošću, a danas je kvart u kojem mlade obitelji imaju sve potrebne sadržaje, a kvaliteta života ocijenjena je vrlo dobrom. Ipak, najbolju kvalitetu života prema istraživanju ima Dračevac, a odmah iza njega Bokanjac koji je prije 10 godina bio jedini kvart na periferiji s visokom kvalitetom života, Plovanija i Ploča koja ima najveći udio mladog stanovništva prema Popisu 2021.
Najlošiju kvalitetu imaju dijelovi grada uz obalu Diklo, Puntamika, Arbanasi i Poluotok, ujedno i kvartovi s najvećim pritiskom na prostor zbog turizma.
– Diklo je kvart koji je i prije 10 godina imao izuzetno nisku kvalitetu života prema mišljenju građana. Rezultati su pokazali da se smanjenje kvalitete života događa u obalnom i jednom dijelu centralnih mjesnih odbora, dok raste kvaliteta života na periferiji. Ovo potvrđuje i činjenica da su građani najčešće odabirali varijable sigurnost, mir i stambeni objekt kao presudne za svoju kvalitetu života, za razliku od 2014. kada su im važnije bile varijable tehničke opremljenosti, istaknula je Šiljeg.
Najniže ocijenjene varijable prije 10 godina bile su zadovoljstvo kanalizacijom, parkirna mjesta i zelene površine, dok su danas to kvaliteta cesta i nogostupa, zelene površine i njihova dostupnost. Najveći porast ocjene ima varijabla zadovoljstva kanalizacijom, a najlošije ocijenjena varijabla od svih u anketi je kvaliteta cesta za koju su građani navodili brojna nezadovoljstva (neasfaltirani putovi, loša kvaliteta asfalta, šahtovi ispod razine ceste, prevelik broj ležećih policajaca na pojedinim dionicama cesta, neadekvatno održavanje cesta, nedostatak prometnih ogledala u perifernim dijelovima i sl.).
Izrazito dobro je ocijenjena dostupnost trgovina, kvaliteta javne rasvjete, dostupnost do sportskih objekata i igrališta, ljekarni, dostupnost vjerskih objekata, kafića, sigurnost i susjedski odnosi dok su lošije ocjene za dostupnost kulturnih objekata i zelenih površina, protočnost prometnica i parkirnih mjesta.
U sklopu političkog okoliša građani su niskim ocjenama ocijenili rad svojih mjesnih odbora po čemu prednjače mjesni odbori Diklo, Stanovi, Puntamika i Plovanija, dok je najbolje ocijenjen rad MO Dračevac. Najlošije ocijenjena varijabla u sklopu političkog okoliša odnosi se na uvažavanje mišljenja i prijedloga građana za vrijeme javnih rasprava od strane uprave i vlasti. Značajne promjene u gradu dogodile su se i demografski.
Mjesni odbori s najviše mladog stanovništva ostali su Ploča i Novi Bokanjac kao i prije 10 godina, ali se povećao broj statističkih krugova gdje živi do 30% starog stanovništva. Prema podacima Popisa 2011. Takvih je statističkih krugova bilo 10, a danas ih je 27. Svi statistički krugovi imaju više od 10% starog stanovništva osim Dračevca, a najveća koncentracija stare populacije je u mjesnim odborima uz obalu.
Iako su kroz predstavljanje rezultata istaknuti brojni dobri primjeri i projekti koji su realizirani posljednjih 10 godina, na kraju je zaključeno da se zbog prekomjerne izgradnje i betonizacije dogodio pad kvalitete života s ocjene 4,1 u 2014. godini na ocjenu 3,3 u 2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru danas je otvorena 31. godišnja izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”. Izložba se tradicionalno organizira u mjesecu studenom u povodu obilježavanja Dana grada Zadra te se na njoj izlaže izbor izdanja tiskanih omeđenih, serijskih publikacija i audiovizualne građe zadarskih autora i izdavača te plakata društvenih, kulturnih i sportskih događanja. Izložba predstavlja ukupnu izdavačku produkciju na zadarskom području od studenoga 2023. do studenoga 2024. godine.
– Ova izložba prilika je da se osvrnemo na bogatstvo književnih i znanstvenih djela koja su nastala na zadarskom području, ali i na sve važnije uloge koje imaju autori, izdavači i knjižničari na putu do čitatelja, s poslanjem stvaranja i očuvanja kulturne baštine našega kraja. Ta sinergija između autora, lokalnih izdavača, knjižnica i čitatelja doprinosi stvaranju bogate kulturne ponude koja odražava specifičnosti i identitete, ali također omogućava i širu kulturnu razmjenu na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Knjižnice nisu samo spremišta knjiga, već i aktivni sudionici u procesu stvaranja, očuvanja i promocije lokalnog izdavaštva. Izdavačka produkcija zadarskog područja, njegovana i predstavljena u Knjižnici, ima dugoročan utjecaj na očuvanje kulturne baštine, razvoj intelektualnog života i promicanje lokalnog identiteta, istaknula je ravnateljica Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru Marijana Senkić-Klapan.
Prema evidenciji Znanstvene knjižnice, u prošloj godini izdano je 209 monografija, devet više nego prošle godine. Najviše novih izdanja objavila je izdavačka kuća Forum, a radi se pretežito o knjigama za djecu predškolske dobi. Sveučilište u Zadru objavilo je 52 naslova, od toga 14 u sunakladništvu, najvećim dijelom usmjerena na promoviranje visokih akademskih ciljeva, nova istraživanja i izazove koje donosi budućnost. Matica Zadrana objavila je 17 naslova, Udruga 3.000 godina Za dar 7 naslova itd. Znanstvena knjižnica objavila je 8 stručnih knjiga te jednu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Državnim arhivom u Zadru.
Ovogodišnja izložba posebna je po tome što se održava prvi put nakon pripajanja Znanstvene knjižnice Sveučilištu u Zadru. Prorektorica prof. dr. sc. Lena Mirošević istaknula je kako su suvremeni procesi, globalizacija i digitalna revolucija, unijeli promjene u izdavaštvo, a novim izazovima pokušava odgovoriti i izdavačka djelatnost Sveučilišta u Zadru.
– Putem znanstvenih časopisa, znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i priručnika te zbornika radova i drugih publikacija akademskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti predstavljaju se istraživački rezultati djelatnika Sveučilišta ali i znanstvenika iz drugih hrvatskih znanstvenih središta te iz inozemstva. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici. Od 14 sveučilišnih znanstveno-stručnih časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti, osam ih je indeksirano u bazi Scopus, a od tih osam još tri su indeksirana u citatnoj bazi WOS (Web of Science).
Kroz izložbu izdavačke djelatnosti zadarskog prostora susrećemo sve bitne aktere u složenom procesu, od autora informacije — pisaca, znanstvenika, izdavača i knjižnica te primatelja korisnika informacija. Stoga je ova izložba najbolji primjer u kojima izdavačka djelatnost nije samo otisnuto slovo, digitalni zapis ili puka djelatnost o stvaranju, uređivanju, objavljivanju i diseminaciji sadržaja i diskursa već dugotrajan rad, pun inovativnosti i kreativnosti uz stalno unaprjeđenje dobre prakse izdavaštva, istaknula je Mirošević proglašavajući izložbu otvorenom.
Izložba se može razgledati do 29. studenoga.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 25.11.2024. godine (ponedjeljak) u vremenu od 09:00 h pa do 14:00 h biti će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u gradu Zadru u ulicama:
Obala kneza Branimira, te Velebitska ulica.
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Obala kneza Branimira kod kućnog broja 8.
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prije
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Svijet4 dana prije
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše