Hrvatska
Zašto građani u Hrvatskoj nisu dobili nove euro novčanice?
Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, govorio je u N1 Studiju uživo o procesu zamjene kune nakon isteka perioda dvojnog plaćanja, koliko je kuna još u optjecaju i u bankama, planu daljnje nabave kovanica i novačnica i drugim povezanim pitanjima.
Mavriček je otkrio da se i dalje nalazi poprilična količina gotovine u kunama kod banaka i građana. Očekuju da će se većina tog novca slijevati u HNB u sljedećih 10-ak dana, a onda i sukcesivno tijekom godine.
“Prema zadnjim podacima, 12. siječnja u optjecaju je bilo 12,8 milijardi kuna, a kod banaka još 6,9 milijardi kuna”, otkrio je Mavriček.
Na pitanje je li to uopće prilično ili ste očekivali više ili manje, odgovorio je uspoređujući te podatke s podacima prije uvođenja eura.
“Polovicom 8. mjeseca imali smo u optjecaju 35,3 milijarde kuna i još nekih 10 milijardi u bankama.”
Istaknuo je da iako više nije sredstvo plaćanja, kuna nije bezvrijedna nikako.
“Uvijek će se mijenjati po fiksnom konverzijskom tečaju”, rekao je Mavriček.
Nabava eura
Pojasnio je i otkud je Hrvatska nabavila novčanice eura koje su unificirane u cijeloj eurozoni.
“Posudili smo 346 milijuna komada novčanica od Austrijske središnje banke i one imaju sve iste motive, za razliku od kovanica gdje svaka zemlja ima svoju nacionalnu stranu s nacionalnim motivima. Nabavili smo i 620 milijuna komada kovanica eura, od čega smo ih u našoj kovnici iskovali oko 405 milijuna komada, a ostatak smo kupili od druge dvije zemlje članice europodručja”, naveo je Mavriček.
Upitan koliko se godišnje planira kovati eurokovanica, rekao je:
“Ove godine planiramo izraditi još oko 210 milijuna kovanica s našom nacionalnom stranom, ali kao i prije, pratit ćemo potrebe tržišta i kovati kovanice ili naručivati novčanice.”
Stare novčanice zbog bankomata
Objasnio je i zašto euro novčanice koje su građani dobili nisu bile potpuno nove.
“Gotovo 80 posto novčanica koje smo posudili su nove novčanice, ali za potrebe bankomata smo nabavili i one koje su prikladne jer bankomati ne vole nove novčanice. To je i razlog zašto svih 4000 bankomata nije sada aktivno jer se nove novčanice znaju zaglaviti u bankomatima. Zbog toga banke traže novčanice koje su se već izvrtjele”, rekao je izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.
Trenutno je aktivno 3872 bankomata od ukupno 4000.
“Oni su svi prilagođeni za euro, kod ostalih se otklanjanju kvarovi zbog tih novih novčanica eura”, dodao je.
Osvrnuo se i na to zašto bankomati trenutno izdaju samo 10 i 20 eura.
“10 i 20 eura smo propisali podzakonskim propisima kako bismo olakšali kupnju našim građanima ovih prvih dana, da se ne desi da dođemo u pekaru i platimo novčanicom od 100 eura i stavimo u neugodnu situaciju i sebe i trgovca koji ne bi imao vratiti ostatak”, obrazložio je.
Otkrio je i da od 1. travnja banke prema svojim procjenama mogu stavljati novčanice koje misle da će tržište tražiti, što uključuje i 50, možda i 100 eura.
“Ako imamo 150 eura i više, bankomati koji imaju takve tehničke mogućnosti mogu izdati jednu novčanicu od 50, ali ovo do 100 eura mora biti od 10 i 20”, dodao je.
Važne napomene
Kao vrlo bitnu informaciju za građane istaknuo je i to da će se od danas naplaćivati naknade u slučaju podizanja gotovine na bankomatima drugih banaka.
Također je napomenuo i da postoji ograničenje od 100 komada kovanica i novčanica koje se mogu besplatno zamijeniti, odnosno da za količine iznad toga postoji mogućnost naplate naknade.
“Savjetujemo građanima da prije dolaska u banku, poštu ili Finu provjere naplaćuje li ta ustanova naknadu”, kazao je.
Što će biti s kunom?
Za kraj se osvrnuo i na novčanice i kovanice kuna koje se vraćaju HNB-u.
“Kad zaprimamo kovanice, pohranjujemo ih u našem skladištu u vojarni. Tamo ćemo ih čuvati do 2025., a nakon toga ćemo ih prodati kao sekundarnu sirovinu najboljem ponuditelju. Za razliku od kovanica, novčanice kune se sukcesivno obrađuju i uništavaju s integriranim rezačem, koji evidentira svaku izrezanu novčanicu i na kraju se ti sitni dijelovi adekvatno zbrinjava”, rekao je.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka
-
Sport5 dana prije
Španjolci: Modrić u Kataru ima priliku učvrstiti status Realove legende