Connect with us

Svijet

Alfa, beta, delta… Zašto je WHO prestao imenovati varijante koronavirusa?

Objavljeno

-

Možda ste čuli da postoji nova podvarijanta omikrona koja se ubrzano širi SAD-om. Možda biste o njoj željeli upitati svog liječnika ili tražiti dodatne informacije na internetu, ali ne znate kako se ona točno zove. Niste jedini.

Znanstvenici ju nazivaju XBB.1.5, a to ime je dobila jer se radi o drugoj generaciji Omikron podvarijante XBB. Znakom X označava se rekombinacija, odnosno rezultat dva virusa koji su zamijenili dijelove svog genetskog materijala. BB se odnosi samo na abecedni red. Prva rekombinacija zvala se XA, druga XB i tako dalje. Znanstvenici su “prošetali” cijelom abecedom i sada su krenuli ispočetka s XAA, XAB i tako dalje, sve do XBB, piše CNN.

Nisu stvari uvijek bile ovako komplicirane. U svibnju 2021., Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) najavila je da će novim varijantama virusa koji su mutacijama postajali zarazniji, otporniji na liječenje ili izazivali teže bolesti davati grčka imena, kako bi se izbjegla stigma imenovanja novih varijanti po zemljama gdje su one otkrivene.

Tada je iz WHO-a rečeno da će nova imena dobivati virusi koji su od interesa znanstvenicima ili izazivaju zabrinutost. Tako smo dobili već poznate varijante alfa, beta, gama i delta, ali i čitav niz drugih koje nisu bile važne na globalnoj razini, kao što su epsilon, theta i mu.

Prošlo je preko godinu dana otkad je WHO nekoj novoj varijanti dao ime grčkog alfabeta, što je stvorilo prazninu u komunikaciji. Stručnjaci vjeruju da bi to moglo stvoriti probleme u naporima da se zaštiti javno zdravlje.

Što se dogodilo sa slovima grčkog alfabeta?

Kada se omikron – još poznat pod nazivom BA.1 – munjevito proširio svijetom u studenom 2021., bio je toliko genetski različit od prethodnih varijanti koronavirusa da je išao u potpuno drugom smjeru. Naši imunološki sustavi jedva su ga prepoznavali. BA.1 je izazvao novi val zaraze, hospitalizacije i smrti, kao i čitavu seriju podvarijanti.

U to vrijeme, znanstvenici su tvrdili da se prva podvarijanta omikrona – BA.2, sa desecima novih genetskih mutacija – od BA.1 razlikuje jednako koliko i varijante alfa, gama i delta jedna od druge. Neki su govorili da bi BA.2 podvarijanta trebala dobiti svoje ime. No to se nikada nije dogodilo.

Umjesto toga, WHO je potiho prestao identificirati varijante od interesa ili varijante koje izazivaju zabrinutost i time zaslužuju vlastite nazive. Stvorili su novu kategoriju – varijante omikrona pod nadzorom – kako bi zdravstvenim dužnosnicima dali do znanja koje od tih podvarijanti moraju imati na oku.

Organizacija je ostavila prostor za nova imenovanja ako se zaključi da je varijanta dovoljno različita od prethodnih, no za to nisu vidjeli potrebe već više od godinu dana.

No koronavirus je nastavio evoluirati, postajao sve zarazniji i sve više izbjegavao imunološke sustave. Te promjene ostavile su posljedice.

Na primjer, kako je omikron mutirao, imunokompromitirani pacijenti su ostali bez pomoći ključnih terapija kao što su dugoročno aktivna antitijela u Evusheldu. Postojeća mRNA cjepiva su također morala biti ažurirana kako bi se ljudi zaštitili od virusa koji trenutno kruže.

WHO ipak još uvijek tvrdi da ne vidi razloga za nova imenovanja.

“Činjenica da mnogo pojedinih podvarijanti nema svoja imena ne znači da su te podvarijante išta manje važne, izjavio je glasnogovornik WHO-a. “Novo ime daje se ako nova podvarijanta ima dovoljno drugačije posljedice na javno zdravlje, što bi zahtijevalo i promjenu reakcije na javnoj razini.”

Lažan osjećaj sigurnosti

Neki znanstvenici slažu se s ovom strategijom.

“U redu mi je da ne dajemo nova grčka imena podvarijantama omikrona,” rekao je Michael Worobey, biolog koji proučava pandemije i evoluciju virusa na Sveučilištu u Arizoni.

Worobey naglašava da postoje dva načina na koja se koronavirus mijenjao kroz vrijeme. Prvi je kroz cirkulaciju kroz globalnu populaciju. Ta vrsta evolucije događa se sporije i generalno ne izaziva nagle i velike promjene.

Drugi način je kada virusi kronično zaraze ljude s oštećenim imunološkim sustavom. Jedan pacijent u Houstonu testiran je u listopadu, a pronađeno je da je zaražen s verzijom varijante delta koja u svom genomu ima 17 mutacija, govori Worobey.

Dodaje da ovi virusi imaju potencijal stvoriti novu varijantu na razini omikrona i kaže da mu je u redu da postojeće varijante ne dobiju naziv pi dokle god se to ne dogodi.

No drugi misle da bi promjena strategije mogla navoditi na krive zaključke.

“Podvarijante omikrona značajno se razlikuju jedna od druge. Ne možemo reći da je sve to omikron. Virus je značajno evoluirao,” kaže Bette Korber, specijalistica u nacionalnom laboratoriju Los Alamos.

Korber dodaje da čak i kada se omikron tek pojavio, imao je dva “roditelja”, BA.1 i BA.2.

Svaki od njih nastavio je evoluirati za sebe, tako da su znanstvenici unutar varijante omikron otkrili više od 650 podvarijanti.

“WHO ih je prestao imenovati pa ljudi dobivaju lažan osjećaj sigurnosti,” upozorava Korber. Konstantno korištenje naziva omikron može zvučati kao da se virus više ne mijenja, “no istina je da se značajno mijenja.”

Korber naglašava da je prisustvovala javnim predavanjima gdje su “vrlo dobri liječnici” izjavljivali da se “virus više ne mijenja. Već preko godinu dana postoji samo omikron, ne morate se više o tome brinuti.”

U potrazi za boljom komunikacijom

Evolucijski biolog Ryan Gregory kaže da smo bez novih grčkih imena izgubili sposobnost jednostavnog komuniciranja informacija o virusu.

“Ako pitate ‘što ono šuška po grmlju’ i netko vam odgovori da je to ‘sisavac’, nije vam baš pomogao, zar ne? Niste dobili dovoljno informacija,” objašnjava.

Znanstvena imena za podvarijante kao BQ1.1 vrlo su precizna, kaže on, ali nisu praktična. To je kao da sisavca u grmlju iz priče nazivate njegovim latinskim imenom.

“Nedostaje nam ekvivalent životinjske taksonomije, obično ime. Ako pitate “što je to”, a netko vam odgovori “miš ili štakor,” onda točno znate o čemu se radi,” govori.

Postalo je toliko frustrirajuće raspravljati o podvarijantama, čak i za znanstvenike, da je Gregori odlučio dati vlastiti nadimak podvarijanti XBB1.5. Nazvao ga je Kraken, po mitološkom morskom čudovištu. Ime se zadržalo.

On nije prvi koji je pokušao nešto slično. Prije Krakena, korisnici društvenih mreža podvarijantu BA.2.75 nazvali su Kentaur. I to je bio hit.

Gregory objašnjava da su se imena zadržala u javnosti jer su imala svoju svrhu, a ljudi su napokon imali način da raspravljaju o virusu, tome kako se on mijenja i kako bi to na njih moglo utjecati.

No tako “divlje” nazivanje nije savršeno rješenje, jer ne postoji standard. Spomenite riječ “Kraken” nekome tko nije na Twitteru i oni neće pojma imati o čemu pričate.

“Najradije bih da nam ni ne trebaju imena jer bi to značilo da nema konstantne evolucije tolikog broja podvarijanti koje moramo promatrati. To bi bilo najbolje,” kaže Gregory.

No drugo najbolje rješenje bio bi formalni sustav nazivlja koji bi se koristio samo za komunikaciju kako bi javnost imala pravovremene informacije, dodaje. “Naravno, ne za dizanje panike, već ljudi budu informirani i ne pogube se u pretjerno tehničkim terminima.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Popis namirnica u slučaju rata: Ovo su upute za preživljavanje koje dobivaju Skandinavci

Objavljeno

-

By

Skandinavci su se počeli pripremati za rat, terorističke napade i druge neočekivane krize. Švedska je građanima počela dijeliti brošure u kojima su osnovne upute kako se ponašati u takvim situacijama i kakve zalihe pripremiti kod kuće.

Finska je na internetu objavila savjete o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

Švedska je zbog pogoršane sigurnosne situacije objavila ažuriranu brošuru “Ako dođe do rata ili krize” koja građanima nudi savjete za snalaženje u krizama.

“Živimo u nesigurnim vremenima”, rečenica je kojom počinje brošura koja savjetuje građane o ponašanju u slučaju rata, terorizma, cyber napada i drugih prijetnji.

Kako pripremiti svoj dom?

Švedska vlada savjetuje građane da pripreme na vrijeme svoj dom za potencijalne krize. Savjetuje se potrošnja tri litre vode dnevno koja se koristi za kuhanj i pijenje u najvećoj mjeri.

U slučaju nestašice pitke vode, općine će osigurati javne spremnike vode. No, građani bi kod ipak trebali pripremiti zalihe pa vlada savjetuje nabavku posuda za skladištenje vode ili kanti s poklopcima za prikupljanje vode.

Preporučuje se i kupovina flaširane vode, a vodu bi trebalo čuvati na hladnom i tamnom mjestu. Jednom ili dva puta godišnje trebalo bi provjeriti ima li voda mirisa i okusa kako bi bili sigurni da je ispravna za konzumaciju. Ako je potrebno, građanima se savjetuje da vodu zamijene. Ako nisu sigurni je li ispravna za konzumaciju, vodu bi trebali prokuhati.

Dio vode može se u bocama držati u zamrzivaču. Kada se led otopi, voda se može piti. Boce ne bi trebalo puniti do vrha kako ne bi popucale kada se zalede.

Grijanje

Unutarnja temperatura u domu brzo će pasti ako dođe do prekida pa se građanima savjetuje da se u takvim situacijama svi članovi obitelji okupe u jednoj sobi, stave deke na prozore, a na pod prostirke.

Dobro je pripremiti odjeću za sve vremenske prilike, uključujući vunenu odjeću, šalove, kape, rukavice i debele čarape. Savjetuje se i nabavka vreća za spavanje.

Kao alternativi izvori grijanja koji ne zahtijevaju električnu energiju, u brošuri se navode linski ili parafinski grijač, a trebalo bi pripremiti i stvari kao što su svijeće, šibice, aparat za gašenje požara i gorivo.

Komunikacija

U brošuri se naglašava važnost primanja vijesti i svih važnih informacija koje nude državni organi. Također je važno biti u mogućnosti kontaktirati s obiteljima i prijateljima pa je dobro kod kuće držati radio na baterije, solarne ploče, dodatne baterije, mobitele i ‘power bank’, punjač za mobitel, a važne telefonske brojeve trebalo bi zapisati na papir.

Hrana

Građani bi trebali pripremiti hranu koja je zasitna, energetski bogata i koja se može sigurno pohraniti na sobnoj temperaturi. Trebalo bi nabaviti hranu koja se može brzo pripremiti i koja ne treba puno vode za pripremu ili se može odmah konzumirati.

Savjetuje se da se pri običnoj kupovini kupi dodatni artikl kako bi na vrijeme počeli s pripremom vlastitih zaliha.

Što je dobro imati od hrane:

Nekvarljive namirnice: žitarice, pahuljice, tjestenina, riža, kus-kus, instant pire krumpir, mlijeko u prahu, tortilje, hrskavi kruh, krekeri, sol, i začini.

Konzervirana hrana: rajčica, povrće, voće i gotova jela.

Visokoproteinske namirnice: sušeno ili konzervirano meso i riba, slanutak, grah, leća.

Namirnice s visokim udjelom masnoće: ulje za kuhanje, pesto, sušene rajčice u ulju, maslac od kikirikija, orasi i sjemenke.

Namirnice za podizanje energije: džem, čokolada, med, proteinske pločice, sušeno voće.

Piće: kava, čaj, mješavina za toplu čokoladu, juha od borovnica ili šipka, sok, mlijeko.

Hrana za djecu: kašica, formula za dojenčad, zobena kaša, dječja hrana.

U brošuri se savjetuje da građani iskoriste voće i bobice koje su im na raspolaganju te, ako je moguće, da u svom vrtu ili na balkonu zasade neke biljke.

WC

Ako nema vode, primjerice zbog nestanka struje, građani neće moći isprazniti toalet pa je potrebno pripremiti se za odlaganje otpada na druge načine.

Dobro je držati kod kuće: WC papir, vlažne maramice, sredstvo za dezinfekciju ruku, pelene, menstrualne uloške, plastične vrećice ili vrećice za smeće; kompostno leglo ili piljevinu; kantu s poklopcem.

Ostale stvari

Građani bi trebali kod kuće pripremiti i stvari kao što su plinski plamenik, pribor za prvu pomoć, lijekove, svjetiljke, otvarač za konzerve.

Oni koji piju lijekove na recept trebali bi pripremiti zalihe za jedan mjesec.

Ljubimci

Vlasnici ljubimaca su odgovorni za njih u slučaju krize ili rata pa se trebaju pobrinuti da kod kuće imaju dovoljno namirnica i drugih potrebnih stvari za barem tjedan dana.

Stoga se savjetuje da vlasnici kućnih ljubimaca imaju dovoljno suhe hrane za životinje i dovoljno vode, lijekove, kavez ili nešto drugo u čemu mogu transportirati životinju, a broj veterinara trebalo bi zapisati na telefon.

Cijelu brošuru koju Švedska dijeli građanima pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Svijet

Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob

Objavljeno

-

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.

Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”

“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.

U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.

Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.

 
Nastavi čitati

Svijet

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje

Objavljeno

-

By

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.

Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.

“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.

Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.

Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu