Connect with us

Svijet

Davos je postao opsesija za teoretičare zavjere. Izmišljaju priče o jedenju kukaca

Objavljeno

-

Svjetski gospodarski forum u Davosu u švicarskim Alpama, na kojem se okupljaju šefovi država i poslovni čelnici, idealna je tema za teoretičare urota koji šire teoriju o elitnoj kabali koja vlada svijetom. Slavne osobe, milijarderi i svjetski čelnici okupili su se ovaj tjedan u Davosu kako bi razgovarali o najtežim problemima s kojima se suočava čovječanstvo – od rata u Ukrajini do klimatskih katastrofa i čak prijetnje dezinformacija.

No sam godišnji skup postao je inspiracija za širenje laži, kao što je tvrdnja da Svjetski gospodarski forum (WEF) želi da ljudi jedu kukce umjesto mesa kako bi se ublažilo prehrambenu nesigurnost.

Takve teorije raspiruje, po mišljenju promatrača, dogovaranje poslovnih čelnika iza zatvorenih vrata, trajna karakteristika WEF-a koja podupire uvjerenje da ga vodi tajnovita kabala koja djeluje u privatnom interesu pod izgovorom da rješava javne probleme.

“Svjetski gospodarski forum meta je dezinformacija jer zauzima jedinstveno mjesto u javnoj svijesti – ondje se okupljaju najmoćniji i najutjecajniji politički i gospodarski akteri”, rekao je Michael W. Mosser, profesor međunarodnih odnosa na Teksaškom sveučilištu u Austinu.

“WEF-ova netransparentnost, zajedno s uvjerenjem da je gospodarska globalizacija pozitivna za čovječanstvo, pretvara ga u metu optužbi da je izgubio osjećaj za ‘obične’ ljude”, rekao je Mosser.

“Gromobran”

AFP-ovi stručnjaci za provjeru činjenica nedavno su razotkrili lažne objave na društvenim medijima u kojima se tvrdilo da je WEF objavio priopćenje u kojem je podržao pedofiliju, što je glasnogovornik foruma ocijenio “čistom izmišljotinom”.

U nekim se objavama također lažno tvrdilo da je WEF pozvao da se “pobije milijune pasa i mačaka širom svijeta” u sklopu borbe protiv klimatskih promjena. Val dezinformacija, koje su po promatračima nekoć bile ograničene na radikalnu manjinu, počeo se širiti internetom zbog očitih pokazatelja da se globalna nejednakost pogoršava.

Od 2020. imovina milijardera raste za 2.7 milijardi američkih dolara na dan iako je inflacija progutala dio plaća najmanje 1.7 milijardi radnika širom svijeta, po izvješću nevladine organizacije Oxfam objavljenom na dan otvaranja foruma u Davosu.

“Davos spada među okupljanja najvišeg profila u svijetu i normalno je da će poput gromobrana privlačiti sve koji su nezadovoljni sadašnjim statusom quo, bilo realnim, poput nejednakosti, ili imaginarnim, poput cjepiva”, rekao je Danny Rogers, suosnivač neprofitne organizacije Globalni indeks dezinformacija. 

Lažni sadržaji “često iskorištavaju niz postojećih urota koje se temelje na sličnom nepovjerenju u vladu, znanost i druge demokratske institucije”.

“Savršena meta”

Elitistička priroda foruma, za koji mnogi poslovni čelnici plaćaju desetke tisuća dolara da bi na njemu sudjelovali, od kojih neki dolaze privatnim zrakoplovima, ne mareći za emisije stakleničkih plinova, produbljuje to nepovjerenje.

“WEF je savršena meta (za dezinformiranje) – jako skup za sudjelovanje, samo uz pozivnicu”, rekla je Claire Wardle sa Sveučilišta Brown. “Odvija se poput onoga što čini temelje svake teorije urote, a to je da svijet kontrolira tajna elita kojoj vi ne pripadate.”

To je očito u sarkastičnim memovima, uključujući jedan koji prikazuje tipičan obrok u Davosu – osobu nadvijenu nad zdjelicu novčića s velikom žlicom u ruci. Mnogi teoretičari urote spominju i Veliki reset, temu WEF-a 2020. povezanu s pandemijom covida-19, što smatraju planom globalne elite za kontrolu nad svijetom.

Jedna sjednica WEF-a o “očitoj i aktualnoj opasnosti dezinformacija”, kojoj su nazočili mediji, uključujući izdavača New York Timesa, i sama je postala meta teoretičara urote.

Rasprava o dezinformiranju, po jednom konzervativnom podcastu, bila je zamišljena kao kritika prava javnosti da kritizira WEF-ovu agendu.

“Neutemeljene izjave i teorije urote zamijenile su razum fantazijom”, rekao je Yann Zopf, WEF-ov direktor za medije. “S obzirom na sve veće strahove zbog troškova života – koje pogoršavaju pandemija i energetska kriza – sada je važnije nego ikad odlučno se obračunati s dezinformacijama.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Stručnjaci objasnili što je izazvalo smrtonosne poplave u Španjolskoj: Fenomen je karakterističan za mediteransku klimu

Objavljeno

-

By

Pixabay/Ilustracija

Katastrofalne bujične poplave u Španjolskoj, koje su odnijele najmanje 217 ljudskih života, izazvao je destruktivan meteorološki fenomen pri kojem se sudaraju hladan i topao zrak stvarajući snažne kišne oblake, obrazac koji postaje sve češći zbog klimatskih promjena.

Fenomen je lokalno poznat pod nazivom DANA, što je španjolska kratica za izoliranu depresiju na visokoj visini, i za razliku od običnih oluja može se formirati neovisno o polarnim ili suptropskim mlaznim strujama.

Kada hladan zrak prelazi preko toplih sredozemnih voda, topli zrak brzo se diže i formira guste oblake pune kiše koji se mogu zadržati nad istim područjem satima, što povećava njihovu destruktivnost.

Ponekad nastaju velike oluje s tučom i tornadima kao prošli tjedan, rekli su meteorolozi.

Najsmrtonosniji slučaj u modernoj španjolskoj povijesti

Fenomen koji je pogodio područje Valencije bio je najsmrtonosniji u modernoj španjolskoj povijesti i najkatastrofalnija poplava u Europi od 1967.

Istočna i južna Španjolska posebno su osjetljive na taj fenomen jer se nalaze između Atlantika i Sredozemnog mora. Tople, vlažne zračne mase sudaraju se s hladnim frontama u regiji u kojoj planine pogoduju formiranju olujnih oblaka i kiše.

Prošlotjedna DANA bila je jedna od tri najjače takve oluje ovog stoljeća u Valenciji, rekao je glasnogovornik Aemeta, nacionalne meteorološke agencije, Ruben del Campo.

“Prognoze su odgovarale onome što se dogodilo. Ali u području između Utiela i Chive, u pokrajini Valenciji, palo je više od 300 litara kiše po metru četvornom. U tom području, olujni sustavi kontinuirano su se formirali i regenerirali”, objasnio je.

Meteorolozi su rekli da je 29. listopada u dijelovima Valencije u osam sati pala godišnja količina kiše. To je područje obično toliko sušno da ovisi o desalinizaciji morske vode za vodoopskrbu.

Stručnjaci su rekli da će trebati vremena da se analiziraju svi podaci kako bi se utvrdilo jesu li uzrok katastrofe koja se dogodila klimatske promjene.

No većina se slaže da porast temperature na Mediteranu i topliji i vlažniji atmosferski uvjeti pridonose učestalijim ekstremnim vremenskim nepogodama.

“Vidjet ćemo više takvih bujičnih poplava u budućnosti. To ima otiske klimatskih promjena, te strašno snažne kiše i razorne poplave”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu u Readingu u Engleskoj.

Upozorila je da čak i rana upozorenja na jaku kišu utemeljena na pouzdanim prognozama slabo uspijevaju spriječiti ljudske žrtve i da ljudi moraju shvatiti kolika im prijeti opasnost.

“Reći ljudima da će jako kišiti jednostavno nije dovoljno… Vidjeli smo da su se ljudi izlagali riziku vozeći kroz bujice i da je bilo toliko vode da je preplavila ta mjesta.”

Prije nego je početkom 2000-ih uveden termin DANA, snažne jesenske kiše, karakteristične za mediteransku klimu, zvale su se “hladna kap” u Španjolskoj i dijelovima Francuske. Taj se termin još često kolokvijalno koristi, a potječe iz 1886. od njemačkih znanstvenika.

Aemet smatra da je “hladna kap” zastario termin i DANA-u definira kao zatvorenu depresiju na visokoj visini koja je postala izolirana i odvojena od mlazne struje. DANA-e su ponekad stacionarne ili se čak kreću unatrag, od istoka prema zapadu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.

Europa nespremna na izvanredne situacije

Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.

U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.

Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.

U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.

Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.

Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.

“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.

 
Nastavi čitati

Svijet

Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati

Objavljeno

-

By

Pixabay

Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.

“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.

Rastumačio je kako je došlo do svega.

“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.

Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.

“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.

Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.

“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.

Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.

“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu