Hrvatska
Mladi sve teže dolaze do nekretnine, ali rješenje je možda na vidiku
Jučer je ministar financija Marko Primorac upozorio da ukoliko imate ili podižete kredit pokušajte fiksirati kamatu, jer je kriza nepredvidiva. A tko uopće može podići kredit od mladih osoba i što je država ili lokalna vlast učinila da stambeno pa onda i demografsko pitanje u Hrvatskoj i Zagrebu bude pristupačnije za one koji još nemaju velika primanja?
Povoljni kvadrati za mlade u Zagrebu trebali bi se graditi u Podbrežju, i to 228 stanova za 700-injak mladih ljudi. Plan je da ih bude na još tri lokacije u širem gradskom središtu, a trebali bi omogućiti povoljniji najam.
A kako uopće mladi misle riješiti stambeno pitanje? Upitali smo one koji već rade jesu li razmišljali o osamostaljenju, ali i jesu li i plaće za mlade dovoljno velike za samostalan život.
“Razmišljam trenutno o najmu nekakvom, jer nisam baš nešto trenutno previše kreditno sposobna. Cijene su dosta visoke u usporedbi s prošlom godinom, a radim studentski posao”, rekla je jedna studentica iz Zagreba.
“Ne, ne dizat kredit ne bih iskreno. Uvijek mi je bilo fora biti solo, ali ne nije mi to još neki plan. Možete vi radit studentski posao i ići na faks pa zarađivat neku normalnu cifru, al je nemoguće zaraditi novce da se to uspije”, rekao je njezin kolega.
“Sve je skupo pa se ne isplati, radije onda putovat. Radim preko studentskog servisa, ali troškovi za život i plaćanje stanarine ne idu zajedno. ili jedno ili drugo”, smatra druga studentica.
Stručnjaci kažu da život po završetku fakulteta nosi premala primanja. Čak 75 posto njih dobiva manje od tisuću eura. Zbog toga su ili kreditno nesposobni ili ne mogu dobiti dovoljan iznos. U agencija za nekretnine kažu – rješenje je u subvencijama lokalnih vlasti koje bi stabilizirale tržište.
Mladi najviše traže jednosobne i dvosobne stanove. Naravno, to ovisi o njihovoj kreditnoj sposobnosti i većinom su od 100 do 120 tisuća eura vrijednosti nekretnine koje traže. Mi pozdravljamo bilo kakvu pomoć za mlade, nismo imali još iskustva s takvima, ali povoljniji najmovi definitivno bi utjecali na tržište kao takvo”, rekao je jedan agent za nekretnine.
Isto misli i mladi odvjetnik i otac malog djeteta Ivan Batinić koji je godine proveo u najmu. Cijene su sve više, tržište nije regulirano, a iako je uspio uštedjeti to neće biti dovoljno za kupnju kuće.
“Tu je nužan ipak stambeni kredit bez obzira što u mojoj situaciji radimo i supruga i ja. To nije dovoljno sa sadašnjim cijenama da uz 10-15 godišnji ratu imate znatniju svotu novca da možete isplatiti veći dio nekretnine” kaže Batinić.
Predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK, Dubravko Ranilović, kaže da su cijene na tržištu trenutno na vrhuncu i vjerojatno će se usporiti, iako su one tražene puno veće od realiziranih.
“Mislim da je izgledna opcija da ćemo mi morati napraviti nekakve oblike najma gdje je jako bitna ta lokalna uprava gdje će određenim kategorijama ljudi moći osigurati stanovanje, posebice mladim ljudima da se ne moraju brinuti ili da će izaći za 7 mjeseci van, planirati poslovne želje, ali i obitelji, što osobito u ovoj demografskoj situaciji koja nije baš bajna bi sigurno pomoglo”, rekao je Ranilović.
Dakle sve vezano uz mlade i nekretnine upućuje na ono čime je mladi kupac i zaključio svoj razgovor. “Teško ćemo mi kroz neki kraći period i bez neke politike koja bi sustavno regulirala takve poticaje doći do neke razine da se tržište stabilizira”, rekao je Batinić.
I dok je Zagreb napravio barem prvi korak u realizaciji ideje, ostaje za vidjeti hoće li se i ostali gradovi i općine pa onda i država, povesti za tim primjerom.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji
25. OŽUJKA / Koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar” u crkvi sv. Nikole
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
