Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je preporuke svim hrvatskim državljanima uoči prosvjeda koji se organizira u Srbiji.

“Zbog prosvjeda najavljenog u subotu, 15. ožujka 2025., svim hrvatskim državljanima koji se u petak, 14. ožujka, i na sam dan održavanja prosvjeda nađu u Beogradu, posebno se savjetuje izbjegavati prilazne pravce mjestima okupljanja i većim skupinama građana, ali i sama mjesta okupljanja uz smanjenje nepotrebnog kretanja po gradu prije, za i neposredno nakon prosvjeda.

Tijekom prosvjeda za očekivati je poremećaje u prometu kao i usmjeravanje prometa od strane policije na mjestima u blizini okupljanja i prometnim pravcima koji vode do mjesta okupljanja.

• Preporučuje se odgoda svih putovanja koja nisu nužna, oprez, praćenje aktualne situacije i detaljnije informiranje prije puta zbog zabilježenih neprimjerenih i neosnovanih postupanja tijela Republike Srbije prema hrvatskim državljanima.
• Hrvatskim državljanima savjetujemo izbjegavanje mjesta okupljanja većeg broja osoba.
• U slučaju potrebe, u svakom trenutku hrvatski državljani imaju pravo zatražiti kontakt s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Srbiji.
• Preporuka o nošenju maski u zatvorenim prostorima ostaje na snazi u zdravstvenim ustanovama.”

Porezna uprava objavila je veliki vodič o porezu na nekretnine.

Porez na nekretnine utvrđuje se u skladu sa Zakonom o lokalnim porezima te odlukama o gradskim i općinskim porezima. Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor.

Što se smatra nekretninom za potrebe oporezivanja?

Nekretnina je:

• svaka stambena zgrada ili
• stambeni dio stambeno-poslovne zgrade ili
• stan te
• svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju

Što se ne smatra nekretninom?

Gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora te nekretnine za koje se, prema odluci o komunalnoj naknadi, određuje koeficijent namjene za proizvodni ili neproizvodni poslovni prostor.

Tko plaća porez na nekretnine?

Porez na nekretnine plaća:

• vlasnik nekretnine – pravna i fizička osoba (domaća/strana).
• korisnik nekretnine – ako je na njega obveza plaćanja komunalne naknade prenesena pisanim ugovorom, ako se nekretninom koristi bez pravne osnove ili ako se ne može utvrditi vlasnik.

Koliko iznosi porez na nekretnine?

• Porez se plaća godišnje u iznosu od 0,60 do 8,00 eura/m² korisne površine nekretnine.
• Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja (ali u tom slučaju ne može iznositi više od 8,00 eura/m²).
• Odluku o visini poreza donosi grad odnosno općina na čijem se području nalazi nekretnina.

Što treba napraviti?

Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nije dužan podnijeti porezni obveznik za nekretninu za koju plaća komunalnu naknadu.

Podatke koje porezni obveznik treba dostaviti nadležnomu poreznom tijelu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na nekretnine jesu:

• promjena obračunske površine nekretnine
• promjena namjene nekretnine
• dokaz o iznajmljivanju nekretnine na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji nije prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine (najmodavac ili zakupodavac pravna osoba)
• dokaze koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine, a koji nisu poznati poreznom tijelu (navedeno u točkama 4.–8.,  niže u tekstu).

Koja su izuzeća od plaćanja poreza na nekretnine?

Porez na nekretnine ne plaća se na nekretnine:

1. koje služe za stalno stanovanje
2. koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje (najmanje 10 mjeseci)
3. koje domaćinu određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost služe za stalno stanovanje
4. kada je onemogućena stambena namjena nekretnine (npr., nekretnina je bez infrastrukture, bez krova, narušene statike i slično)
5. kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda
6. javne namjene i nekretnine namijenjene institucionalnom smještaju osoba
7. koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao nekretnine namijenjene prodaji ako je od dana unosa u poslovne knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
8. preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja ako je od dana preuzimanja do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci
9. u vlasništvu općine ili grada koje se nalaze na njihovu području
10. u vlasništvu osoba koje se, prema odlukama gradova odnosno općina, smatraju socijalno ugroženim građanima.

Kome s​e trebamo obratiti?

Za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine obratite se nadležnomu poreznom tijelu – gradu odnosno općini na čijem se području nalazi nekretnina ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave.​ Nadležno porezno tijelo definirano je prema odlukama gradova odnosno općina​ koje su dostupne u dijelu Regulativa/Propisi​.

 Obiteljski liječnici prosvjedovat će u subotu u središtu Zagreba protiv samovolje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće. 

“HZZO je odgovoran za raspad obiteljske medicine u Hrvatskoj i mora osigurati hitne pregovore o novim uvjetima rada!”, poručuje Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) čiji Izvršni odbor organizira prosvjed točno u podne ispred direkcije HZZO-a u Margaretskoj ulici.

KoHOM koji okuplja 1100 obiteljskih liječnika očekuje da će se na prosvjed odazvati liječnici iz svih krajeva Hrvatske, a nadaju se da će ih podržati srodne udruge i pacijenti.

Traže da postanu ravnopravni partneri u pregovaranju novih ugovora s HZZO-om, traže administrativno rasterećenje, trećeg člana tima (pored liječnika i jedne medicinske sestre) koji bi na sebe preuzeo dio administrativnog posla i traže manji broj pacijenata u timu.

Trenutačno je standardni broj pacijenata po timu 1700, a maksimalni 2125, rekla je Hini predsjednica KoHOM-a Zrinka Huđek Leskovar. Zahtjev je KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500.

Iako su plaće rasle u obiteljskoj medicini, Huđek Leskovar kaže da se one kreću oko 2700 eura kod domskih liječnika s 15-ak godina staža. Što se tiče privatnih ugovornih liječnika, oni funkcioniraju kao obrtnici, moraju sve osigurati za pacijente, a uz to su i obveznici poreza na dohodak, objašnjava predsjednica KoHOM-a.

Mladi liječnici ne žele specijalizirati obiteljsku medicinu jer je administrativno preopterećena, financijski obezvrijeđena, stručno i javno podcijenjena i kontinuirano omalovažavana, smatraju u udruzi obiteljskih liječnika.

Uz to ih, kažu, HZZO stalno kontrolira za razliku od bolnica pa je 95 posto svih kontrola upravo u obiteljskoj medicini, u kojoj se dijele opomene i novčane kazne, a najavljene su i prijave prekršajnom sudu liječnika za kojega je HZZO samostalno odluči da je pacijentu pružio nešto što taj zavod misli da nije opravdano.

Traže ravnopravne pregovore o ključnim ugovornim stavkama

“Bolovanja, lijekovi, pomagala, kućne njege, putni nalozi, sanitetski prijevozi – sve što očekujete od svojeg liječnika – njega dovodi u opasnost sudskog prekršajnog procesa, a HZZO pere ruke i šalje liječnike na sud!”, ističe KoHOM.

Obiteljski liječnici s prosvjeda će poručiti da neće potpisati produženje ugovora koje im je jednostrano ponudio HZZO za ovu godinu te traže da se pokrenu ravnopravni pregovori o ključnim ugovornim stavkama.

Domske bi liječnike zastupao UPUZ (Udruga poslodavaca u zdravstvu), a privatne ugovorne liječnike zastupao bi KoHOM. Druga strana u pregovorima bio bi HZZO za kojega u KoHOM-u kažu da je sada “pravi vlasnik i upravitelj hrvatskog zdravstva”.

“Ministarstvo nema snage, ideje ni vizije, a Vlada ne uočava problem raspada temelja javnozdravstvenog sustava”, poručuje Koordinacija u facebook objavi putem koje poziva obiteljske liječnike iz svih krajeva Hrvatske da se odazovu na subotnji prosvjed.

U KoHOM-u tvrde da HZZO licemjerno naziva liječnike partnerima, dok sve odluke donosi jednostrano, u svoja četiri zida.

“Licemjerno se govori o ugovorima, a zapravo se radi o dekretima – potpiši, šuti, trpi i gledaj propasti u oči! Svi razgovori, konstruktivni prijedlozi i apeli za pomoć našli su se pred zidom nečinjenja, a nova opterećenja stižu – sve manjem broju liječnika dolaze i djeca zbog nedostatka primarnih pedijatara, a povećava se i broj strane radne snage.

Svi turisti usmjeravaju se u obiteljsku medicinu, a istovremeno je liječnika sve manje. Ne mogu se naći niti zamjene bolesnim i odsutnim liječnicima pa oni sve više trpe!”, neka su od upozorenja KoHOM-a uoči subotnjeg prosvjeda.