Hrvatska
Još najmanje 15 hrvatskih policajaca primilo poziv za srpsku vojsku?
U Srbiji, kao ni u Hrvatskoj, od 2011. nema obaveznog vojnog roka, ali punoljetni srpski državljani upisuju se u vojnu evidenciju kako bi ih se moglo pozvati u rezervni sastav. Vrijedi to i za pripadnike srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj koji, osim hrvatskog, posjeduju i državljanstvo Srbije i tko zna koliko ih se već nalazi u vojnoj evidenciji susjedne države.
No nedavno je ovo postalo tema u Hrvatskoj zato što je javnost doznala za slučaj 21-godišnjeg policajca iz Mirkovaca pokraj Vinkovaca, koji se u studenom prošle godine u Sremskoj Mitrovici upisao u srpsku vojnu evidenciju. Čini se da nije bio oduševljen time jer je prethodno od 2019. ignorirao tri poziva koja su mu stigla, ali naposljetku je svoju dužnost kao srpski državljanin ispunio možda i zbog novčane pa čak i zatvorske kazne koje su mu prijetile, piše Novi list.
U MUP-u su nekako doznali što je učinio i protiv njega je pokrenut stegovni postupak “radi preuzimanja poziva za upis u vojnu evidenciju Republike Srbije, bez da je o tome obavijestio svog neposredno nadređenog rukovoditelja”. Dok taj postupak traje, mladić je udaljen iz službe koju je obavljao na graničnom prijelazu Tovarnik.
Hrvatski suverenisti tvrde da je još petnaestak policajaca s područja policijskih uprava osječko-baranjske i vukovarsko-srijemske koji su i državljani Srbije od listopada primilo poziv kakav je policajcu iz mirkovaca prouzročio nevolje i u petak su zbog toga zatražili sazivanje sjednice saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost.
“Informacija je to koja kola među policijskim službenicima i mi smo je odlučili objaviti. Slučaj s kojim je javnost upoznata sigurno nije izoliran. Velik je problem što u našem MUP-u ne raspolažu podacima o tome koji policajci imaju dvostruko državljanstvo, to je nevjerojatno, rekao je Novom listu predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček.
Za njega nije sporan upis u vojnu evidenciju Srbije samo hrvatskih policajaca koji su nositelji i srpskog državljanstva nego općenito svih pripadnika srpske nacionalne manjine koji posjeduju dvostruko državljanstvo.
“Apsurdno je da se netko tko živi u jednoj državi upisuje u vojnu evidenciju druge države, ne odnosi se to samo na djelatnike MUP-a. Čemu to? Znači li da bi ti ljudi bili voljni ratovati za drugu državu? Meni je to nepojmljivo. No, zahtjev za sjednicu Odbora za nacionalnu sigurnost uputili smo konkretno u vezi s policajcima koji imaju srpsko državljanstvo, nije mi jasno da naše službe nisu reagirale na te pozive koji njima dolaze iz Srbije. Ogroman je to sigurnosni propust, imate, dakle, možda policajaca kojima su u Hrvatskoj dostupne osjetljive informacije o svima nama, a istovremeno su u vojnoj evidenciji Srbije i moglo bi ih se jednom mobilizirati”, naglašava Pavliček.
Predsjednik Odbora na nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić (SDP) kazao je da će s ovom inicijativom postupiti kao i sa svim sličnim dosada. Prvo će zatražiti očitovanje MUP-a, a potom će odlučiti o tome hoće li sazvati sjednicu tijela kojem je na čelu.
Pupovac svjestan specifičnosti situacije
I predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac je svjestan specifičnosti ove situacije.
“Ima i Hrvata koji žive u Srbiji s dvostrukim državljanstvom, srpskim i hrvatskim. Stoga je nužno da dvije države razgovaraju kako bi se definiralo primarno i sekundarno državljanstvo, na osnovu kojeg se stječe vojna obveza, što to onda uključuje i pozive ovakve vrste, a na osnovu kojeg ne. Pripadnik hrvatske policije, vojske ili zaposlenik negdje drugdje u državnoj upravi, a posjeduje dvostruko državljanstvo, sasvim sigurno se ne bi trebao naći u ovakvoj situaciji. Onaj tko se sada ipak nađe, kao što je taj mladi policajac, morao bi znati da je u koliziji s državom u kojoj živi i da to predstavlja probem. Nažalost, taj mladić nije to znao ili je zanemario, možda se nije niti s nekim posavjetovao i ušao je tako u zonu rizika”, rekao je predsjednik SDSS-a.
Hrvatska
HRejting: Da su predsjednički izbori ovih dana, evo kakvi bi bili rezultati…
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Hrvatska
Erlić najavio nove pozive za poduzetnike za financiranje projekata iz EU fondova
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
Hrvatska
CIJENE LETE U NEBO / Evo koliko bi mogao koštati kilogram odojka i janjetine za blagdane
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
Svijet4 dana prije
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prije
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA / Izaslanstvo Općine Sv. Filip i Jakov u Vukovaru odalo počast žrtvama