Hrvatska
Kakav bi trebao biti novi zakon: Klizno radno vrijeme, 4-dnevni radni tjedan…?

Izmjene radne regulative na snazi od nove godine korak su unatrag, tvrde poslodavci. Kako bi trebao izgledati potpuno novi zakon koji će dubinski reformirati tržište rada u Hrvatskoj?
Uređenje rada na daljinu i rada na izdvojenom mjestu rad, ali i nova pravila u vezi sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme i sustav plaća, to su sve područja za koja poduzetnici trenutno pokazuju najviše interesa i stoga u njima vide prostor za najveće zakonske prilagodbe, piše Poslovni dnevnik.
Naime, nakon što su 1. siječnja stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o radu, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji s Ministarstvom rada, obitelji i socijalne politike za svoje članove održava niz radionica. U vezi toga u HUP-u ukazuju na ogroman interes poslodavaca za ove radionice, pa to pokazuje kako je ZOR ključan propis za hrvatsko gospodarstvo i društvo. No podsjećaju da iz niza razloga nisu podržali zakonske promjene, kao i da su više puta isticali da predloženi propis sadržava i diskriminatorne odluke.
Što se ugovora na određeno vrijeme tiče, u HUP-u ukazuju na činjenicu da je njihov udjel u Hrvatskoj u 2021. prema podacima Eurostata iznosio 11,8 posto, dok je 2016. taj udjel dosezao bitno viših 19,3 posto. Cilj iz NPOO-a koji pozicionira smanjenje privremenih ugovora o radu na 17 posto, s postavljenim vremenskim rokom na drugo tromjesečje 2026., po mišljenju udruge poslodavaca je, dakle, već ispunjen.
Kako kažu, do pada ugovora o radu na određeno vrijeme dolazi “prirodno”, bez potrebe daljnjih prekomjernih ograničenja. Pored toga ističu da je HUP više puta podržao i sprečavanje zloupotrebe kratkotrajnih uzastopnih ugovora, ali to znači kako problem nisu prvi ugovori o radu na određeno vrijeme, već eventualno uzastopni ugovori.
“Izmjene i dopune ZOR-a uključuju i diskriminatornu odredbu kojom se u privilegirani položaj stavlja članove reprezentativnih sindikata u odnosu na ostale radnike i članove sindikata koji nisu u sindikatu koji je pregovarao. Poslodavci neće postupati diskriminatorno i dijeliti svoje zaposlenike po bilo kojoj osnovi, pa tako niti po tome jesu li članovi sindikata ili ne, već će svim svojim zaposlenicima isplaćivati jednake božićnice, jubilarne nagrade i ostala prava, i na taj će način ispraviti nepravdu koja se pokušava nametnuti favorizirajući reprezentativne sindikate”, tvrde u HUP-u.
Ova zakonska novela korak je unatrag, kako dodaju, u smislu pojednostavljenja odredbi i približavanju modernom tekstu kakvog iziskuju vremena brzih promjena i borbe za opstanak na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. ZOR predviđa, između ostaloga, i veći broj novih administrativnih opterećenja za poduzetnike.
Nužan novi, moderan i fleksibilan zakon
Prema HUP-u, Hrvatskoj je nužan novi moderan i fleksibilan Zakon o radu, koji odražava stvarno stanje na tržištu rada. Poslodavci već danas imaju ogroman problem s nedostatkom radnika. Radno aktivni ljudi iseljavaju se u države s fleksibilnim radnim zakonodavstvom što dokazuje ono na što poslodavci dugo upozoravaju: restriktivno zakonodavstvo ne znači zaštitu radnih mjesta ni radnika; dapače fleksibilan zakon pomaže otvaranju novih radnih mjesta, napredovanju zaposlenika i rastu njihovog standarda, ali i plasmanu novih investicija.
Nakon globalne financijske krize 2007., odnosno 2008., podsjećaju na to da je Irska značajno reformirala svoje tržište rada. Ta se država sada može pohvaliti da se nalazi među članicama EU koje su najviše povećale stopu zaposlenosti, za čak 7 postotnih bodova, na gotovo 75% u 2021. Istodobno, Hrvatska je povećala stopu zaposlenosti za svega 4 postotna boda na 68%, gdje je i dalje značajno ispod prosjeka europodručja od 72,5%. Irski uspjeh, kako navode u poslodavačkoj udruzi, temelji se na aktivnim politikama za tržište rada. To uključuje niz programa treninga, odnosno doškolovanja, poticaja za kreiranje radnih mjesta, ali i promjenu paradigme socijalnih prava nezaposlenih u okviru koje se potiče brži povratak na tržište rada.
“Zbog teške situacije u ekonomiji, tadašnja irska vlada nije se libila napustiti kolektivne pregovore sa zaposlenima u javnom sektoru, odašiljući jasnu poruku prioriteta kreiranja radnih mjesta u privatnom sektoru. Gledajući pak participaciju odraslih u različitim programima treninga, odnosno doškolovanja (31,8%), Hrvatska je nažalost tek u donjoj četvrtini članica EU, što upućuje na zaključak da postoji velik prostor za napredak u polju aktivnih politika za tržište rada”, navode u HUP-u.
U reformama tržišta rada radi kreiranja novih radnih mjesta u privatnom sektoru, intervencije s ciljem lakšeg sklapanja ugovora o radu po sistemu “spojenih posuda” povezane su i s lakšim razlazom s radnikom. Nije sporno da veća fleksibilizacija može otvoriti veće šanse za novo zapošljavanje, ali i smanjiti sigurnost i zaštitu onima koji su u radnom odnosu. Međutim, fleksibilizacija radnih odnosa koju zagovara HUP, tvrde, nikako ne ide protiv radnika i njihovih prava.
Upravo suprotno, dodatnom fleksibilizacijom cilj je, kako navode, zaštititi dobre radnike i njihova prava, omogućiti veću fleksibilnost poslodavcima u poslovanju čime će se dinamizirati tržište rada i ojačati konkurentnost cjelokupnog gospodarstva. Pritom ističu i da se ne smije zaboraviti kako smo trenutačno u četvrtoj industrijskoj revoluciji koja traži potpuno nove poslovne modele, a ZOR je preduvjet kvalitetne transformacije pojmova rada, radnika, poslodavca i cjeloživotnog učenja.
Kako izgleda fleksibilno tržište?
Fleksibilizacija na tržištu rada tako prema HUP-u uključuje brzo zapošljavanje radnika i uvođenje novih radnika u radnu okolinu, plaćanje naknade i beneficije koje će podržati izvrsnost (npr. nagrade za dodatne aktivnosti), fleksibilno radno vrijeme i omogućavanje rada na daljinu, na novom radnom mjestu ili u drugoj državi u dogovoru s radnikom. Podrazumijeva to i prilagodbu brzim promjenama na tržištu od samog radnog zakonodavstva. Riječ je o stupnju do kojeg se zapošljavanje, radno vrijeme i plaće prilagođavaju gospodarskim promjenama.
Što se fleksibilizacije u pogledu rasporeda radnog vremena tiče, navode da to podrazumijeva, primjerice, da na modernom tržištu rada poslodavci ponude radnicima mogućnost da sami odrede kada će raditi.
Primjerice, to bi uključivalo klizno radno vrijeme, četverodnevni radni tjedan po modelu 4×10 ili s manjim brojem sati, kao što se može predvidjeti i kraći rad petkom npr. do podneva. Pored rasporeda radnog vremena, ovaj dio uključuje i fleksibilnost u određivanju godišnjih odmora i slobodnih dana zbog različitih prigoda, primjerice neradni dan zbog prvog dana škole ili rođendana. Pored radnog vremena, fleksibilizacija na tržištu rada također podrazumijeva i fleksibilnost pri odabiru radnog mjesta.
Radnici sve češće zahtijevaju mogućnost, barem povremenog, rada na daljinu koji im dopušta veću mogućnost prilagodbe poslovnih obaveza onima koje ima u privatnom životu. To je posebno izraženo za roditelje s malodobnom djecom, ali i za sve one radnike koji troše jako puno vremena na putovanje s posla i na posao, iako se rad može obavljati s bilo kojeg mjesta korištenjem digitalnih tehnologija.
“Suprotno uvriježenom mišljenju, olakšavanjem ili pojednostavljenjem odredbi koje zakonsku zaštitu zaposlenja čine strogom ili rigidnom stvaraju se mogućnosti za lakše i brže zapošljavanje, a ne lakše i brže otpuštanje”, poruka je poslodavačke udruge u kojoj navode da inzistiraju na donošenju novog Zakona o radu jer je on neophodan kako bismo imali pozitivan propis koji odražava stvarno stanje na tržištu rada.
Sve u svemu, prilike na tržištu rada danas su ključni faktor koji diktira velike promjene. To se svakako odnosi i na Hrvatsku jer su radnici danas u puno boljoj situacije, pa zakon može biti manje rigidan bez da radnici budu ugroženi (osim iznimaka posebnih skupina osoba sa smanjenim šansama). No hoće li se slijedom toga radikalno mijenjati ZOR u korist lakšeg i bržeg zapošljavanja te dinamičnijeg tržišta rada, uskoro će se vidjeti.
Veliko natezanje oko zadnje runde zakonskih izmjena i dopuna koje nisu suštinske naravi ne ulijeva veliku nadu. Primjerice, samo po sebi postrožavanje zakonskog okvira za rad na određeno vrijeme, bez liberalizacije otpuštanja iz redovnog rada, zapravo gotovo da ništa ne rješava u smislu pojednostavljivanja i ubrzavanja zapošljavanje. Dodatno, čak i kad poslodavci imaju opravdane razloge za otpuštanje, a pogriješe u formalnom aspektu, to ih može u sudskom postupku koštati nekoliko godina punih plaća za radnike koji više kod njih ne rade. Na to ukazuje profesor Željko Mrnjavac navodeći da razlog nezakonitosti može biti formalan i banalan, npr. ako poslodavac nije u odluci napisao da je provjerio ima li u njegovoj tvrtki drugo radno mjesto na koje je mogao rasporediti radnika.
“Dakle poslodavac nikad unaprijed ne zna koliko bi ga mogao koštati otkaz koji daje iz dozvoljenih razloga. Kod nas nema razlike između formalnih grešaka u otkazu, nedovoljnog obrazloženja dozvoljenih razloga za otkaz i suštinski neopravdanog otkaza, dok su u više članica EU razgraničeni penali koji se plaćaju ovisno o razlozima otkaza”, kaže Mrnjavac.
Hrvatska
Rok je sve bliže: Evo tko mora prijaviti podatke za oporezivanje stambenih nekretnina

Građani moraju do 31. ožujka Poreznoj upravi ili drugom nadležnom poreznom tijelu prijaviti podatke bitne za oporezivanje njihovih stambenih nekretnina ili, pak, za oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine, no samo u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.
Postupak utvrđivanja poreza na nekretnine provodit će se na temelju podataka koje će prikupiti porezno tijelo ili koje će razmijeniti s drugim evidencijama koje vode podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Stoga, ističu iz Porezne uprave, obveza prijave podataka bitnih za oporezivanje je tek iznimka i to u slučaju potrebe da se dostave podaci o kojima porezno tijelo nema saznanja.
“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, navode.
Podaci koje porezni obveznik treba dostaviti do 31. ožujka odnose se samo na nekretninu za koju se ne plaća komunalna naknada, ako je nekretnini za koju se plaća komunalna promijenjena površina, a to nije prijavljeno prilikom obračuna komunalne naknade, kao i ako je promijenjena namjena nekretnine.
Tu su i dokazi koje treba dostaviti kako bi se ostvarili uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza, a koji nisu poznati poreznom tijelu, što se odnosi na nekretninu koju osoba koristi za stalno stanovanje, ali nema prijavljeno prebivalište ili boravište, kao i za nekretninu koja se iznajmljuje za dugoročni najam, pri čemu ugovor o najmu nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće ako je najmodavac trgovačko društvo ili druga pravna osoba.
U slučaju potrebe, s ciljem oslobađanja plaćanja poreza treba dostaviti i podatke odnosno dokaze o nekretnini kojoj je onemogućena stambena namjena, primjerice ako je bez infrastrukture, krova, narušene statike i sl., zatim kada se nekretnina ne može koristiti zbog prirodnih nepogoda, kada je riječ o nekretnini javne namjene i namijenjene institucionalnom smještaju osoba, te naposljetku, kada se radi o nekretninama koje se u poslovnim knjigama trgovačkih društava vode kao namijenjene prodaji, u slučaju ako je od dana unosa u knjige do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez proteklo manje od šest mjeseci.
Objavljeni unificirani obrasci na stranici Porezne uprave
Radi lakšeg prepoznavanja koje podatke građani i poduzetnici moraju dostaviti za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, odnosno za oslobođenje od plaćanja poreza, Porezna uprava je objavila i unificirane obrasce zahtjeva za građane te zahtjeva za poduzetnike.
“Ovaj zahtjev podnosi se radi prijave promjene podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, kao i radi prijave dokaza koji utječu na ostvarivanje uvjeta za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine”, piše u zahtjevu.
Zahtjev se podnosi u Poreznu upravu ili drugo nadležno porezno tijelo do 31. ožujka godine, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Ako je Porezna uprava određena kao nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine, taj obrazac se može popuniti i putem ePorezne.
Prva rješenja u rujnu, kazne do 6.630 eura
Iz Porezne uprave kažu da se, iznimno u 2025. godini, prva rješenja o utvrđivanju poreza na nekretnine mogu očekivati krajem trećeg kvartala, dakle u rujnu.
Pritom će se rješenjem utvrđivati godišnja porezna obveza koja se plaća u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Kazne za osobu koja ne dostavi podatke za utvrđivanje poreza na nekretnine su od 1.000 do 6.630 eura.
Godišnji porez po kvadratu od 0,6 do osam eura
Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja ove godine kao zamjena za porez na kuće za odmor, a plaća se godišnje u iznosu od 0,6 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine.
Pritom, valja ponoviti, ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. S druge pak strane, ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, porez se plaća. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenomu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. To znači da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.
Odluku o visini poreza donosi jedinica lokalne samouprave (grad/općina) na čijem se području nalazi nekretnina. Prema izmjenama Zakona o lokalnim porezima koji je u primjeni od 1. siječnja 2025. godine, jedinice lokalne samouprave mogle su donijeti odluke o lokalnim porezima zaključno sa 28. veljače ove godine.
Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru.
Gornji limit poreza na nekretnine povećan je na osam eura po kvadratu u odnosu na porez na kuće za odmor u 2024. godini, koji je iznosio pet eura po kvadratu.
Iznos poreza na nekretnine povećalo 215 općina i gradova
Porez na nekretnine je zajednički prihod općine/grada i županije na čijem se području nekretnina nalazi, pri čemu 80 posto prihoda pripada općini/gradu, a 20 posto županiji.
Prema podacima Porezne uprave, iznos poreza na nekretnine povećalo je 215 općina i gradova, 284 zadržalo je isti iznos poreza, a 57 općina i gradova ga je smanjilo.
Podaci za ovu godinu pokazuju da minimalni iznos od 60 centi po četvornom metru primjenjuje 119 gradova i općina, a najveće porezno opterećenje od pet do osam eura propisala su 73 grada i općine.
Tablice Porezne uprave pokazuju da su najveći mogući porez za 2025. godinu od osam eura po kvadratu razrezali Umag, Vis, Sveti Filip i Jakov, Fažana i Baška Voda. Sa 7,5 eura slijedi Bol, a Motovun je odredio sedam eura. Među najvećim gradovima, Zagreb je odredio pet eura, a Split 1,99, Rijeka pet i Osijek 0,6 eura po kvadratu.
Hrvatska
Hladna fronta pred vratima: Pad temperature, sjeverni vjetar i snijeg u dijelovima zemlje

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nad Skandinavijom premješta se prema jugu, a s njim povezana hladna zračna masa preko sjeverne i srednje Europe struji prema Alpama. Uz prodor hladnog polarnog zraka povezan je i porast prizemnog tlaka zraka te nad Europom jača anticiklona. Anticiklona će donijeti stabilizaciju vremena u naše krajeve, ali tek od srijede idući tjedan.
Stabilizaciji vremena će prethoditi prodor hladne zračne mase sa sjevera Europe, a osjetit ćemo ga u našim krajevima tijekom noći od nedjelje na ponedjeljak te u ponedjeljak. Uz osjetan pad temperature zraka zapuhat će jak sjeverac i sjeverozapadnjak, a kiša će u planinskim krajevima prelaziti u snijeg. Pokoja pahulja snijega moguća je i u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Na Jadranu će iznenada svom snagom zapuhati jaka do olujna bura.
Do promjene vremena koju prognoziramo u noći na ponedjeljak, danas u nedjelju promjenjivo oblačno s povremenom kišom uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Na srednjem i južnom Jadranu dulja sunčana razdoblja uz pojačan razvoj dnevne naoblake te pokoji pljusak na krajnjem jugu u dubrovačkom primorju. Na Jadranu će jugo oslabjeti. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16.
U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana brzi prolaz hladne fronte sa sjevera. Prevladavat će oblačno s kišom, u planinskim krajevima snijegom, a pokoja pahulja moguća je i u nizinama unutrašnjosti. Krajem dana u najsjevernijim krajevima prestanak oborine i djelomično razvedravanje. Zapuhat će sjeverac i osjetno zahladiti. Na Jadranu će se jaka mjestimice olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu jutarnje temperature u
unutrašnjosti od -2 do 2, na Jadranu oko 6. Najviše dnevne u unutrašnjosti od 3 do 7, na Jadranu od 8 na sjevernom do 12 na krajnjem jugu i otocima.
Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone. Prevladavat će vedro vrijeme uz jutarnji mraz u unutrašnjosti. Najviše dnevne temperature će uz obilje sunca postupno porasti tako da će krajem tjedna ponovo doseći i u unutrašnjosti i na Jadranu dvocifrene vrijednosti. Puhat će sjeverac i
sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura.
Hrvatska
Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.
U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.
Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.
U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.
Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!