Svijet
Posljednji prijatelji: Ovih devet zemalja još uvijek podržava Putina
Ničim izazvanom invazijom na susjednu Ukrajinu ruski lider Vladimir Putin okrenuo je Zapad protiv sebe, a dosad je više puta u javnost izjavio da će vratiti “multipolarnost”. Da bi se izborio s “američkom hegemonijom”, Putin je pokušao stvoriti koaliciju zemalja koje su se spremne usprotiviti Zapadu.
No, unatoč ambicijama ruskog čelnika, pokazalo se da oni koje je smatrao saveznicima ipak nisu podržali rat kako je on mislio da hoće. Ipak, devet zemalja se još uvijek može smatrati Putinovim saveznikom, ako ne zbog podržavanja rata, onda barem iz razlog što nisu osudili rusku agresiju na Ukrajinu.
Kazahstan
Kazahstanski predsjednik Tokajev, kojeg je podržala Moskva, postao je jedan od najvećih kritičara Kremlja.
Odbio je poslati trupe u pomoć Rusiji, a sada sve više gleda prema Kini i Turskoj kao na svoje buduće gospodarske i sigurnosne partnere, piše portal 1945. Isto tako, druge srednjoazijske nacije pod ruskom sferom nisu ni prstom maknule da pomognu tijekom rata.
Sirija
Iako je priznala rusku aneksiju Krima i lažne referendume, sirijski diktator Bashar al-Assad nije vojno podržao Rusiju.
Dogodilo se upravo suprotno – Rusija je povuka svoje najviše časnike iz Sirije u Ukrajinu i sustave protuzračne obrane koji su potrebni Assadu protiv njegovih rivala Turske i Izraela.
Izvorni izvještaji o slanju sirijskih dobrovoljaca u Ukrajinu prošlog proljeća su pali u vodu, jer će Damask trebati ljudstvo nakon turskih prijetnji novom vojnom operacijom ako mirovni pregovori propadnu. Ako Putinov režim padne, Assad bi bio jedan od prvih koji će osjetiti posljedice toga.
Armenija
Unatoč tome što je nekada ovisila o Rusiji zbog svoje sigurnosti zbog izoliranosti od Zapada i teške geografske pozicije (smještena je između neprijateljskih nacija), odnosi između Armenije i Rusije su poprilično zahladili.
U prethodne tri godine vidjelo se da Azerbejdžan ima jaku podršku u dugom sukobu s Armenijom. Čak i kada je zemlja aktivirala članke CTSO, Rusija nije odgovorila. To je uzrokovalo da Armenija podršku traži drugdje, ali i prosvjedima kojim se traži da se ruske snage istjeraju iz nacije radi multinacionalne mirovne misije koju vodi EU.
Indija
Iako Indija i Rusija stotinama godina njeguju odnose, New Delhi nije vojno podržao Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Umjesto toga, Indija je iskoristila snižene cijene nafte. S obzirom na to da Kina jača svoj utjecaj u Moskvi, Indija se našla u neizvjesnoj situaciji zbog razmirica s Kinom.
Indijski premijer Modi izjavio je da “sada nije doba za rat”, signalizirajući njihovo nezadovoljstvo sukobom unatoč tome što su bili suzdržani u više rezolucija UN-a.
Kina
Uzurpirajući Rusiju u gospodarskom napretku i povećavajući svoju vojnu moć, Putin se oslanjao na novčanu pomoć Kine kako bi održao svoje gospodarstvo u ratu.
Kina do sada nije vojno podržavala Moskvu u ratu.
No, nakon ruskih nuklearnih prijetnji, Kina potiho odustaje od potpore. Trenutno u demografskoj krizi, gospodarskom padu i napetosti oko Tajvana, Kina je odbila priznati bilo kakve aneksije i usredotočit će se na smirivanje vlastitih unutarnjih problema.
Srbija
Rusko Carstvo pomoglo je Srbiji da stekne neovisnost od Osmanlija, ali u 21. stoljeću bliski odnosi između Rusije i Srbije se nalaze na raskrižju. Iako mnogi građani Srbije podržavaju Rusiju, posebno krajnja desnica, došlo je do razmirica nakon što su se pojavili navodi da grupa Wagner regrutira ljude u Srbiji.
Predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je zatražio da Wagnerovi plaćenici napuste Srbiju, a vlada je poslala generatore u Ukrajinu. Odbili su priznati ruske aneksije jer to utječe na sudbinu Kosova koji je još uvijek interes Srbije.
Iran
Iran se prometnuo u jednog od najvećih ruskih saveznika u ovom ratu protiv Ukrajine. Ova država uvelike vojno pomaže Rusiji slanjem dronova Shahed, a spominjalo se i moguće slanje balističkih projektila. Iako na ovaj način podržava ruske ratne napore, Iran je odbio priznati ruske aneksije i izjavio je da neće priznati ni u budućnosti.
Suočavajući se s raznim separatističkim pokretima, Iran nije u poziciji priznati nezakonito otimanje zemlje. Njihova vojna potpora primarno je borbeno testiranje njihovog oružja.
Sjeverna Koreja
Izolirana Sjeverna Koreja podržala je “otcijepljenje države u Donbasu”, no, s obzirom na to da je ova država dalje izolirana od međunarodne zajednice s jednom od najgorih ekonomija na svijetu, njihova podrška malo znači u sukobu.
Bjelorusija
Aleksandar Lukašenko, diktator Bjelorusije, dopustio je Kremlju ulazak na teritorij Bjelorusije s kojeg su ruske snage pokretale napade.
Unatoč logističkoj podršci, Lukašenko je bio oprezan s formalnom intervencijom.
Znajući za mogućnost pobune civila ili vojne pobune ako se Bjelorusija formalno pridruži ratu, budući da je Lukašenko vrlo nepopularan među vlastitim narodom, autokrat si je pokušao kupiti malo vremena. Umjesto da intervenira u rat, on je dozvolio ruskoj vojsci da iz bjeloruskih baza pokrene raketne napade na Ukrajinu. Ako Putinov režim padne, Lukašenko zna da će biti sljedeći koji će pasti.
Svijet
Europljanima ozbiljno poručuju: Budite spremni, napunite zalihe pića, lijekova, radio na baterije…
Ljudi koji žive u Europskoj uniji trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, savjetuje se u novom izvješću.
Europa nespremna na izvanredne situacije
Izvješće o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe, objavljeno u srijedu, napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö u svojstvu posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije, prenosi Večernji list.
U izvješću se ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti “od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti”.
Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću. Savjetuje države članice da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama.
U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije, prenosi Newsweek.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Cilj je pripremiti građane EU-a za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije.
Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala. Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku.
“Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na državu članicu”, stoji u izvješću. U izvješću se navodi da, dok prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, svaka bi akcija Rusije protiv države članice EU-a utjecala na sve države članice.
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
-
Hrvatska4 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prije
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!