Connect with us

Hrvatska

PORAŽAVAJUĆI PODACI: Ocjene na državnoj maturi značajno lošije od onih u školi

Objavljeno

-

Ocjene maturanata na ispitima državne mature 2022. lošije su od ocjena u završnom razredu srednje škole, pogotovo u izbornim predmetima iz kojih su u prosjeku bili odlikaši dok je ocjena na maturi bila trojka, primjerice iz kemije je prosječna ocjena u školi bila 4,52, a na maturi 2,83.

Podaci iz Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju, naime, da najviše prosječne ocjene iz obveznih predmeta (matematika, hrvatski, engleski) učenici ostvaruju u osmom razredu osnovne škole, zatim u četvrtom razredu srednje škole. Ocjene padaju na višoj razini ispita državne mature, a najniže su na ispitima na osnovnoj razini.

I što se tiče ocjena izbornih predmeta situacija je ista – u završnom razredu srednje škole više su od onih koje ostvaruju na maturi. Najveća razlika prošle godine bila je na ispitu politike i gospodarstva koji su učenici najlošije napisali od izbornih predmeta na maturi – 2,15 naspram 4,41 u četvrtom razredu srednje škole.

Prosječna ocjena iz fizike na maturi je iznosila 2,52, a četvrtom razredu srednje 4,12, iz biologije je na maturi bila 2,83, a u srednjoj 4,51, kemiju su maturanti napisali za 2,83, a u srednjoj su imali 4,52.

Iz povijesti je lani prosječna ocjena na maturi iznosila 2,7, dok je u četvrtom razredu srednje bila 4,73, geografiju su maturanti znali za 3,23, a u srednjoj za 4,55.

Filozofiju su napisali za 2,74, dok su u srednjoj imali 4,76, a likovni su na maturi imali 2,77, a u školi 4,86, glazbeni 3,29 na maturi a 4,97 u školi.

Najbolje škole na maturi iz engleskog i matematike imale bolje ocjene nego u završnom razredu srednje

Što se tiče obveznih predmeta, najbolju prosječnu ocjenu iz matematike ostvarili su učenici XV. gimnazije Zagreb – 4,75, koji su u srednjoj imali niži prosjek – 4,07, a slijedi III. gimnazija Split, čiji su učenici na maturi iz matematike imali prosječnu ocjenu 4,58, dok im je prosječna zaključna ocjena u četvrtom razredu bila 3,76.

Što se tiče engleskog jezika, najvišu prosječnu ocjenu – 4,90 postigli su učenici XV. gimnazije u Zagrebu, s gotovo istom zaključnom ocjenom – 4,91. Slijede ih učenici V. gimnazije u Zagrebu, čija je prosječna ocjena na maturi iz engleskog bila 4,83, a školska 4,72.

Iz hrvatskog su najbolju prosječnu ocjenu na maturi ostvarili maturanti Gimnazije Franje Petrića u Zadru, s prosječnom ocjenom 4,47. Prosječna zaključna ocjena na kraju četvrtog razreda kod učenika te gimnazije iznosila je 4,52. Slijede ih maturanti II. gimnazije u Zagrebu, čija je prosječna ocjena na maturi iz hrvatskog bila 4,44, a na kraju četvrtog razreda 4,82.

Lani je prosječna ocjena iz matematike u četvrtom razredu srednje iznosila 3,19, prosječna ocjena na višoj razini mature bila je 3,12, a na nižoj razini 2,24.

Iz engleskog je lani prosječna ocjena u četvrtom razredu srednje iznosila 4,05, na maturi na višoj razini bila je 4,10, dok je prosjek na osnovnoj razini 3,45.

Prosječna ocjena iz hrvatskog jezika u četvrtom razredu srednje iznosila je 3,68, prosječna ocjena koju su lani ostvarili pristupnici više razine bila je 3,21, dok je prosjek ocjena na nižoj razini bio niži – 2,45.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu