Hrvatska
OPREZ! Policija vas može kazniti čak i zbog otvorenih prozora na automobilu

Svi vozači su upoznati, ili bi barem trebali biti, s nekim osnovnim prometnim zakonima, kao što su pridržavanje propisane brzine, ne sjedanje za volan pod utjecajem alkohola ili korištenje mobitela za vrijeme vožnje, no jeste li znali da vas policija može kazniti i za pospanost ili čak i za otvorene prozore na automobilu?
Policija često upozorava kako su četiri najčešće “ubojice u prometu” – brzina, alkohol, pojas i mobitel. Tako je samo tijekom proteklog vikenda, od 3. do 6. veljače 2023. godine, na području Zagreba zabilježeno ukupno 752 prometna prekršaja od čega 98 prekršaja vozača s alkoholom, zatim 221 prekršaj nepropisne brzine, 82 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 48 prekršaja nepropisne uporabe mobitela.
No postoje i brojni drugi zakoni koje propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije njih 310. Naravno, većina vozača nije niti svjesna niti upoznata sa svih 310 zakona, a zato smo se odlučili izdvojiti one najbizarnije, za koje malo tko zna, a mogu vas koštati.
Blato poput leda
Primjerice, u ovim zimskim danima važno je znati da vaš automobil mora biti čist, točnije očišćen od snijega i leda. Zaleđena stakla, ili snijeg, mogu značajno smanjiti vidno polje vozaču, a ne treba objašnjavati zašto je to iznimno opasno. Stoga zakon jasno kaže kako je vozač dužan, “prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu”. Snijeg je potrebno očistiti s cijelog vozila jer mnogi vozači pri čišćenju zanemaruju krov automobila, a postoji opasnost da on pri jačem kočenju završi na vjetrobranskom staklu i tako zakloni pogled vozaču.
Ukoliko vozač ne očisti svoj automobil od snijega i leda, prijeti mu kazna od 130 eura, a ista mu kazna prijeti i ako se na kotačima njegovog vozila nađe – blato. Naime, zakon jasno kaže kako “vozač koji dolazi sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina obavezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača”. Dakle, sljedeći put nakon vožnje sličnim neasfaltiranim cestama, provjerite svoje kotače. Razlog je taj što blato ozbiljno može znatno utjecati na prianjanje vaših guma te djelovati poput leda na cesti.
Vaša registracija na automobilu mora biti vidljiva, iz jasnog razloga, a to uključuje i teret. Drugim riječima, ukoliko iz vašeg prtljažnika viri teret koji zaklanja registraciju, riskirate kaznu od 130 – 260 eura. Osim tereta, kao vozač ćete morat voditi računa i o svojim putnicima. Tako primjerice djecu nižu od 150 cm ne smijete prevoziti bez sigurnosne sjedalice, a ne smijete ih prevoziti niti na prednjem sjedalu automobila. U suprotnom vas čeka kazna od 130 eura.
Kazne i za pospane
Svima nam je dobro poznato da se pod utjecajem alkohola i droga ne smije sjesti za volan, a isto vrijedi i za lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti i sposobnost upravljanja vozilom. Kazna za takvo što iznosi od 130 eura, preko oduzimanja vozačke pa do zatvora. Ukoliko ne znate spada li vaš lijek u takve, najbolje je da provjerite s vašim liječnikom. Policija može utvrditi pijete li takve lijekove uzimanjem krvi i urina.
No ono što policija ne može sa sigurnošću utvrditi jest to koliko ste pospani, ali i za to postoji kazna. Ako vas policija ulovi umorne za upravljačem vozila može vas kazniti sa 130 – 260 eura, ali i s tri negativna boda. Ista vam kazna prijeti i ako vozite bolesni, jer zakon jasno kaže kako vozač “koji je toliko umoran i bolestan da nije sposoban za sigurno upravljanje vozilom”, ne bi smio sjedati za volan. Kako točno policija utvrđuje vašu pospanost zakon ne precizira, što svakako ne znači da biste trebali voziti umorni jer time ugrožavate svoju sigurnost, ali i sigurnost drugih.
Volite se naglo prestrojavati iz trake u traku jer mislite da ćete na taj način biti brži? E takva slalom vožnja bi vas mogla koštati 130 eura. Ako pak istu izvodite na autocesti platit ćete duplo, odnosno 260 eura i jednim negativnim bodom. Kad smo kod autoceste, istu ćete kaznu platiti ako pretječete po zaustavnoj (žutoj) traci, blicate drugim vozačima ili se ne pridržavate sigurnosnog razmaka. A da su kazne na autocesti stože pokazuje i članak 49 koji kaže da ćete za vožnju u suprotnom smjeru platiti od 260 do 660 eura, no ako to napravite na autocesti čeka vas kazna od 1.320 ili 2.650 eura ili čak 60 dana zatvora. Rauzmljivo.
Volite krenuti sa semafora kao da ste u filmu “Brzi i žestoki”? I to će vas koštati jer se proklizavanje kotača prilikom kretanja naplaćuje 130 eura osim, kaže zakon, u slučaju neposredne opasnosti. Ista vam kazna prijeti i ako naglo zakočite, a da nije bilo neposredne opasnosti.
Zatvarajte prozore
I dok sve ove kazne imaju itekako smisla jer vode računa o sigurnosti na cestama, vjerojatno niste znali da vas policija može kazniti i ako ne zatvorite prozore na svom automobilu. Zakon kaže da vozač, prije nego napusti vozilo, mora poduzeti sve mjere da spriječi da automobil sam krene s mjesta ili da ga druge osobe pokrenu, a to uključuje gašenje motora, zaključavanje vozila, uzimanje ključa, ali i zatvaranje prozora. Ako to ne učinite riskirate kaznu od 30 eura, stoga razmislite sljedeći put prije nego odlučite ostaviti vaš automobil da se “malo prozrači”.
Kad smo već kod parkiranja, recimo da vas komunalni redar može kazniti ako ostavite auto na javnoj površini na neobilježenom parking mjestu. Možete dobiti kaznu i ako ste parkirali na zelenoj površini koja to nije, odnosno na kojoj nema trave, ali visina i način kažnjavanja ovisi o lokalnoj samoupravi, točnije komunalnom poduzeću.
Svima je već dobro znano da je za vrijeme vožnje zabranjeno koristiti mobitel. To ne uključuje samo telefoniranje, nego i pisanje poruka, čitanje vijesti, mailova, ali i slikanje i snimanje. Neka vam ovo bude na umu sljedeći put kada se sjetite “opaliti selfie”, dok čekate na semaforu. No dok se korištenje mobitela strogo kažnjava, druge radnje koje ometaju vozača se ne spominju u zakonu, poput jedenja hrane ili čak čitanja novina, jer nekad je dovoljan i zdrav razum.
Cesta mora biti čista i prohodna, zato zakon jasno tvrdi da ne njoj ne smijete ostavljati oštećena ili neregistrirana vozila, ali ni bacati razne otpatke, predmete ili stvari. Zato ni ne pomišljajte bacati sitan otpad kroz prozor vašeg automobila jer vas u suprotnom čeka kazna od 130 eura.
Hrvatska
Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.
U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.
Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.
U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.
Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.
Hrvatska
Premijer Plenković sinoć operiran u KBC-u Rebro

Premijer Andrej Plenković liječen je u petak navečer u KBC-u Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera, zahvat je ranije planiran i protekao je u najboljem redu, priopćeno je u subotu iz Vlade.
“Obavještavamo vas da je predsjednik Vlade jučer u večernjim satima u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb liječen zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat je ranije planiran te je protekao u najboljem redu”, izvijestio je glasnogovornik Vlade Marko Milić u priopćenju dostavljenom Hini.
Hina neslužbeno doznaje da je predviđena hospitalizacija 24 sata te da bi premijer Plenković danas trebao biti pušten kući.
Hrvatska
HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.
Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.
Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.
Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.
S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.
“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.
Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.
“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.
Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.
Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.
“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.
Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.
“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.
Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).
Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.
Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,
Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.
Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA7 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
PONOS U SŠ VICE VLATKOVIĆA: Plasman na Državno natjecanje učenika strukovnih škola u čak četiri zanimanja!