Connect with us

Svijet

Austrija traži 40.000 sezonaca, Njemačka 50.000… Ovo su najtraženija zanimanja

Objavljeno

-

Turizam se vraća u sve zemlje u okruženju bez restrikcija, a svi su u problemu kako popuniti sezonska radna mjesta. Osim Austrije, i Njemačka potražuje oko 50.000 stranih radnika

Rekordne brojke oglasa za posao i velik broj pregleda onoga što se nudilo na netom zaključenom online sajmu sezonskih poslova Sezonac.hr, pokazuje da je potraga za sezoncima u punom jeku. Naime, prema procjenama turističkog sektora ove godine tražit će se 10 do 15 posto više djelatnika nego lani, potraga za njima je nikad teža s obzirom na to da se turizam vraća u sve zemlje u okruženju bez restrikcija, a svi su u problemu kako popuniti sezonska radna mjesta.

Sezonac.hr je ove godine pokazao kako su se zainteresirani mogli prijaviti na rekordnih više od 200 oglasa za posao pa je tako sajam zabilježio više od 200.000 posjeta te više od 1.200.000 pregleda stranica, kao i više od 7.200 prijava na oglašena radna mjesta.

Stalni radni odnos

Pritom su najtraženiji sezonski radnici prodavač, konobar, kuhar, skladištar i sobar/sobarica, a to su ujedno i oglasi s najviše prijava posloprimaca, piše Novi list.

Očekivano, većina oglašenih radnih mjesta na sajmu odnosila se na sezonski rad, no u značajnom broju oglasa poslodavci su nudili i mogućnost zasnivanja stalnog radnog odnosa nakon završetka ljetne turističke sezone.

– Pored posloprimaca iz Hrvatske, sajam je ponovo pobudio veliki interes i kod radnika iz regije te je, kao i prethodnih godina, zabilježen velik broj prijava na oglašena radna mjesta kandidata iz susjednih zemalja. Najviše interesa za pronalaskom sezonskog posla u Hrvatskoj i ove godine su iskazali posloprimci iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, naveo je Alen Mrvac s portala MojPosao, organizatora ovog online sajma poslova.

No nije samo Hrvatska ta koja ima velik manjak sezonske radne snage. Njemačka ove godine potražuje oko 50.000 stranih radnika, Austrija oko 40.000… Sigurno je da su ove zemlje velika konkurencija u smislu privlačenja djelatnika što pokazuje i činjenica da je regionalni bazen radne snage, dakle, regija koja obuhvaća Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju, već praktički ispražnjen te je sve teže doći do radnika iz ovih zemalja. Naime, nekome iz BiH se, kada već odlazi od kuće, u principu više isplati otići na rad u Bavarsku ili Austriju gdje će imati veću plaću nego u Hrvatskoj, a koja je lani izdala oko 32.000 radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, od čega najveći dio za rad u građevini i turizmu.

Austrijanci radnike traže u Hrvatskoj

Inače, Austrijanci, pogotovo tvrtke upravo iz turističkog sektora, već nekoliko godina aktivno traže radnu snagu i u Hrvatskoj, s time da su lani ovdje ponudu poslova imale čak i hotelske firme iz Bavarske. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, lani je tako iz evidencije nezaposlenih izašlo 3.660 osoba zbog zapošljavanja u inozemstvu, a samo tijekom prosinca bilo je 525 takvih izlazaka iz evidencije. Jasno, riječ je samo o radnicima koji su bili prijavljeni na birou, uz što treba uzeti u obzir i odlaske onih koji su van otišli, a da nisu bili u evidenciji HZZ-a.

Što se, pak, tiče Austrije, HZZ je prije nekoliko godina pokrenuo pilot-projekt u suradnji s austrijskom javnom službom za zapošljavanje (AMS) u posredovanju za zapošljavanje u zimskoj sezoni u Austriji. Tako se svake godine pruža mogućnost hrvatskim radnicima za rad u zimskoj sezoni u Austriji te se na taj način sezonskim radnicima omogućava ostanak u zaposlenosti i tijekom zimskih mjeseci. U prosincu 2022. iz evidencije nezaposlenih HZZ-a izašle su 284 osobe zbog zapošljavanja u Austriju.

Činjenica je da turisti u Austriji mogu birati između više od 48.000 ugostiteljskih objekata, gotovo 16.000 hotela te preko 18.000 poduzeća specijaliziranih za sportske aktivnosti. Austrijski turistički sektor direktno zapošljava oko 300.000 djelatnika, a oko 700.000 radnih mjesta izravno je vezano uz turistički sektor.

I sami austrijski poslodavci su, dakle, i krajem prošle godine u Hrvatskoj tražili djelatnike u turizmu. Naime, od 2018. Ured Advantage Austrija u Zagrebu, koji je jedna od podružnica vanjskotrgovinskog odjela Austrijske gospodarske komore od 2018. u Hrvatskoj organizira sajam poslova. Tako se, primjerice, 2021. prijavio rekordan broj austrijskih firmi. Prema riječima Sonje Holocher-Ertl, savjetnice za trgovinske odnose u zagrebačkom uredu Advantage Austrija, krajem prošle godine su iz organizacijskih razloga malo izmijenili format samog sajma, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Povlači se lijek s tržišta EU-a. HALMED objavio detalje

Objavljeno

-

By

Pexels

Lijek Alofisel (darvadstrocel) se povlači s tržišta Europske unije. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da se lijek povlači uslijed toga što više ne pokazuje kliničku korist koja bi opravdala daljnju primjenu.

Sveobuhvatni podaci o lijeku relevantni za odobrenje za stavljanje lijeka u promet u EU-u, uključujući rezultate ispitivanja ADMIRE-CD II, pokazuju da klinička korist lijeka Alofisel više nije dokazana da bi opravdala daljnju primjenu u zemljama EU-a, odnosno korist lijeka više ne nadmašuje rizike povezane s njegovom primjenom.

U randomiziranom, placebom kontroliranom kliničkom ispitivanju ADMIRE-CD II koje istražuje jednokratnu primjenu lijeka Alofisel u liječenju kompleksnih perianalnih fistula u 568 bolesnika s Crohnovom bolešću, nije postignuta primarna mjera ishoda kombinirane remisije u 24. tjednu, niti bilo koja od sekundarnih mjera ishoda.

Navedeno ispitivanje je bilo obvezna mjera koja se morala provesti nakon davanja odobrenja, a koja je bila prethodno usuglašena s Europskom agencijom za lijekove (EMA) kod davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet, kako bi se potvrdila klinička korist lijeka, priopćio je HALMED.

Nakon 13. prosinca 2024, na području EU/EEA novi bolesnici ne smiju se liječiti lijekom Alofisel.

 
Nastavi čitati

Svijet

Na Telegramu otkrivena zastrašujuća mreža silovatelja

Objavljeno

-

By

Pexels

U desecima grupa na Telegramu korisnici razmjenjuju ideje o tome kako drogirati i zlostavljati žene. Dijele se i snimke.

Više od godinu dana istraživački tim STRG_F-a (NDR-ov istraživački format) promatrao je desetke grupa za razgovor na platformi za razmjenu poruka Telegram, dokumentirajući povijesti razgovora, fotografije i videozapise iz grupa s nekoliko stotina do desetaka tisuća članova, prenosi DW.

U tim razgovorima korisnici razmjenjuju upute o tome kako drogirati ljude radi seksualnog napada, pa čak i silovanja, a da ne budu primijećeni.

Među sobom nude svoje partnerice drugim korisnicima za silovanje.

Najavljuju se silovanja, a prate ih odgovarajući snimci.

Čini se da su pogođene žene iz neposredne okoline korisnika: radi se o njihovim sestrama, majkama, djevojkama ili suprugama.

Neki tvrde da njihova partnerica nema ništa protiv toga. Mnogi, međutim, ponosno pišu kako žene o tome ništa ne znaju.

Jedan korisnik u razgovoru opisuje svoju navodnu partnericu: “Sad je pijana i pod sedativima. Nadam se da ću se uskoro zabaviti.”

Drugi korisnici odgovaraju oduševljeno: “Wow, fantastično! Kako izgleda?”

Nakon toga šalje fotografije.

U nekim slučajevima navodna silovanja događaju se uživo pred publikom na internetu.

U jednom dokumentiranom slučaju Nijemac je ponudio svoju suprugu na silovanje, navodeći da je već naručio narkotike preko interneta.

“Nokaut kapi” šokiraju toksikologe

Korisnici razmjenjuju savjete i upute o upotrebi lijekova te oglašavaju različite pripravke za tzv. nokaut, dijeleći poveznice na internetske trgovine.

Istraživački tim STRG_F uspio je naručiti liqid ectasy, takozvane “nokaut kapi”, maskirane kao proizvod za njegu kose.

Toksikolog Folker Auwerter iz Sveučilišne bolnice u Freiburgu u njima je pronašao nekoliko opasnih supstanci: medetomidin, veterinarski anestetik, flualprazolam, dizajnerski benzodiazepin, i skopolamin, lijek protiv mučnine.

Toksikolog Auwerter izrazio je šok. Takav sastav nije poznat i ne može se otkriti standardnim testovima.

“Ovo je nova razina”, kaže Auwerter.

Također je zabrinut što se anestetik prodaje kao serum za kosu, jer bi mogao ostati nezamijećen čak i tijekom policijskih pretraga.

Savezni ured kriminalističke policije (BKA) STRG_F je još prije više od godinu dana obaviješten o takvim Telegram grupama.

Međutim, iz taktičkih razloga istrage nisu mogli pružiti konkretne informacije.

“Osim toga, ako su počinjena kaznena djela, postoji mogućnost prijave određenih grupa pružatelju usluga s prijedlogom da se izbrišu.”

Telegram je, na novinarski upit, odgovorio da reagira na odgovarajuće prijave korisnika i istražnih tijela: “Telegram provodi politiku nulte tolerancije prema zloupotrebi svoje platforme. Svi korisnici koji budu uhvaćeni u takvim aktivnostima bit će odmah blokirani.”

Tijekom istraživanja neke su grupe izbrisane, a neaktivni članovi uklonjeni.

No, stalno se pojavljuju novi linkovi za poziv u druge grupe, što ukazuje na duboko ukorijenjenu mrežu silovatelja, piše DW.

 
Nastavi čitati

Svijet

Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1988. godine pozvala na globalno iskorjenjivanje dječje paralize (poliomijelitis). U roku od deset godina, jedan od tri soja poliovirusa već je bio praktički iskorijenjen – što znači trajno smanjenje bolesti na nula novih slučajeva širom svijeta.

Poliomijelitis je izrazito zarazna bolest uzrokovana poliovirusom. Napada živčani sustav i može dovesti do potpune paralize u roku od nekoliko sati. Virus ulazi kroz usta i razmnožava se u crijevima. Zaražene osobe izlučuju poliovirus u okoliš fekalno-oralnim putem.

Otprilike jedan od svakih 200 slučajeva infekcije rezultira nepovratnom paralizom, obično nogu. Od onih koji ostanu paralizirani, pet do deset posto ih umire zbog paralize dišnih mišića.

No, od spomenute 1988. globalni broj slučajeva poliovirusa smanjen je za više od 99 posto i danas je prisutan samo u Pakistanu i Afganistanu.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci poliovirus je otkriven u otpadnim vodama u Njemačkoj, Španjolskoj i Poljskoj. Ovo otkriće ne potvrđuje infekcije u populaciji, ali predstavlja upozorenje za Europu, koja je proglašena slobodnom od polija 2002. Svaki nedostatak u pokrivenosti cijepljenjem mogao bi dovesti do ponovnog izbijanja bolesti.

Sojevi poliovirusa podrijetlom iz regija gdje je virus ostao u cirkulaciji uzrokovali su izbijanje među necijepljenim osobama u Tadžikistanu i Ukrajini 2021. te u Izraelu 2022. Nasuprot tome, u Velikoj Britaniji, gdje je poliovirus otkriven u otpadnim vodama 2022., nije zabilježen nijedan slučaj paralitične bolesti.

Ove informacije ukazuju na različite učinke detekcije poliovirusa. Zašto? U područjima s nedovoljno imuniziranim stanovništvom virus se može široko širiti i uzrokovati paralizu. No, u zajednicama s visokim postotkom cijepljenja virus često ostaje ograničen na infekcije bez simptoma (“asimptomatske”) ili je otkriven samo u otpadnim vodama, prenosi The Conversation.

U tom smislu, sama detekcija virusa u okolišu može poslužiti kao “kanarinac u rudniku ugljena”. Upozorava zdravstvene vlasti da provjere pokrivenost cijepljenjem i poduzmu mjere poput jačanja kampanja cijepljenja, poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i unaprjeđenja praćenja bolesti kako bi spriječili izbijanje epidemija.

Rutinsko testiranje otpadnih voda u tri zemlje otkrilo je specifičan soj poliovirusa povezan s cjepivom. U nijednoj od tih zemalja nije zabilježen slučaj polija. No, također je moguće da ga je osoba nedavno cijepljena oralnim cjepivom s oslabljenim virusom izlučila u otpadne vode, gdje je virus kasnije evoluirao dok nije ponovno mutirao do razina koje uzrokuju paralizu.

Postoji druga vrsta cjepiva. Inaktivirano cjepivo protiv polija (IPV) ne može se vratiti u opasan oblik. Međutim, ono je skuplje i složenije za primjenu, jer zahtijeva educirane zdravstvene radnike i složenije postupke. To može ograničiti mogućnost njegove primjene u siromašnim zemljama – često tamo gdje je potreba za cijepljenjem najveća.

To ne znači da oralno cjepivo nije dobro. Naprotiv, ono je odigralo ključnu ulogu u iskorjenjivanju određenih sojeva poliovirusa globalno. Pravi problem nastaje kada pokrivenost cijepljenjem nije dovoljna.

Stoga, svako daljnje kašnjenje ili prekid programa cijepljenja mogao bi biti katastrofalan. Potrebno je uložiti više napora kako bi se zaštitili programi imunizacije i spriječilo poništavanje desetljeća napretka. Pandemija COVID-a podsjetila nas je da virusi ne poznaju granice. Osiguranje široke, trajne cijepljenosti naša je najbolja obrana protiv ponovnog pojavljivanja polija.

Upozorenje koje su pokrenuli sustavi nadzora otpadnih voda u Španjolskoj, Poljskoj i Njemačkoj naglašava kako nadzor temeljen na otpadnim vodama pruža javnozdravstvenim vlastima još jedno oružje u borbi protiv zaraznih bolesti. I omogućava pravovremenu reakciju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu