Svijet
Evo zašto su se u turskom potresu urušile i novije zgrade – prvoklasne kvalitete
Bijes raste u Turskoj zbog lošeg provođenja pravila izgradnje u toj zemlji, što je dovelo do kolapsa mnogih zgrada u katastrofalnim potresima koji su zemlju pogodili ovaj tjedan.
BBC je potvrdio da su se u potresima urušili i blokovi zgrada izgrađeni nedavno.
Jedna takva zgrada u gradu Malatyi završena je prošle godine, a društvenim mrežama proširile su se fotografije oglasa na kojem se navodi da je zgrada “dovršena u skladu sa najnovijim regulacijama za zaštitu od potresa.”
U tekstu je navedeno da su svi materijali korišteni u izgradnji bili “prvoklasne kvalitete”.
Ovaj oglas sada je izbrisan, no mnogi su ga uslikali i objavili fotografije na internetu. Taj oglas odgovara stilu drugih objavljenih na internetskim stranicama tvrtke.
Drugi nedavno izgrađeni stambeni blok u lučkom gradu Iskenderunu u velikoj je mjeri uništen. Građevinska tvrtka koja je izgradila ovu zgradu objavila je fotografiju koja pokazuje da je blok dovršen 2019.
BBC je potvrdio da fotografije uništene zgrade odgovaraju lokaciji fotografija objavljenima na internetskim stranicama građevinske tvrtke.
BBC je tvrtki poslao upit za komentar, no još nisu primili odgovor.
Još jedna zgrada, ovaj put u gradu Antakyi, izgrađena 2019. godine velikim je dijelom uništena, potvrdio je BBC.
Iako su potresi bili snažni, stručnjaci kažu da pravilno izgrađene zgrade nisu trebale biti srušene.
“Maksimalni intenzitet ovog potresa bio je vrlo snažan, ali ipak ne dovoljno da sruši dobro izgrađene zgrade”, kaže David Alexander, profesor hitnog planiranja i upravljanja na sveučilištu University College London. “Na većini mjesta razine podrhtavanja bile su manje od maksimalnih, zbog čega možemo zaključiti da gotovo nijedna od tisuća srušenih zgrada nije izgrađena po pravilima protupotresne gradnje.”
Pravila o izgradnji nisu primjenjivana
Nakon ranijih katastrofa, pogotovo one 2018., pravila o izgradnji znatno su postrožena.
Stroži sigurnosni standardi uvedeni su nakon potresa u Izmitu na sjeverozapadu zemlje 1999. godine, kada je poginulo 17.000 ljudi.
Posljednja pravila nalažu da se u izgradnji na trusnim područjima mora koristiti visokokvalitetan beton pojačan čeličnim šipkama. Stupovi i grede moraju biti raspoređene kako bi efikasno izdržale udare potresa.
Ovi zakoni, međutim, vrlo loše su provođeni.
“Dio problema je što nije došlo do naknadnog pojačanja strukture postojećih zgrada, no također se nije pazilo da se slijede pravila u novogradnji,” kaže Alexander.
Zašto se nisu provodile norme?
Vlada je periodično davala takozvane “amnestije u izgradnji” – zakonske iznimke, u zamjenu za novčanu naknadu, za one zgrade izgrađene bez potrebnih garancija sigurnosti. Te amnestije provode se još od 1960-ih, a posljednja je dodijeljena 2018.
Kritičari prakse već dugo upozoravaju da bi ona mogla dovesti do katastrofe ako zemlju pogodi veliki potres.
Gotovo 75.000 zgrada u zoni potresa na jugu Turske dobile su upravo ovakve amnestije, kaže Pelin Pınar Giritlioğlu, čelnik istanbulskog sindikata komora turskih inženjera i arhitekata.
Samo nekoliko dana prije posljednje katastrofe, turski mediji izvještavali su da bi parlament trebao odobriti novi prijedlog zakona koji bi omogućio daljnju dodjelu amnestija za nedavno izgrađene zgrade.
Geolog Celal Sengor ranije ove godine je izjavio da bi izglasavanje tog zakona u zemlji koja leži na rasjedima bilo ravno zločinu.
Nakon što je 2020. smrtonosni potres pogodio zapadnu regiju Izmir, izvještaj BBC-ja pokazao je da je za čak 672.000 zgrada u toj provinciji bila dodijeljena amnestija.
Isti izvještaj citira tursko Ministarstvo urbanizacije i okoliša, koje je 2018. izjavilo da je preko 50 posto zgrada u Turskoj – gotovo 13 milijuna – izgrađeno kršenjem normi.
BBC je poslao upit Ministarstvu za komentar o standardima izgradnje nakon ovotjednih potresa, a iz Ministarstva je stigao šturi odgovor: “Nijedna zgrada koju je izgradila naša administracija nije se srušila. Studije o procjeni štete ubrzano se nastavljaju na terenu.”
Svijet
Atmosferski fizičar objasnio što je izazvalo katastrofu u Španjolskoj, otkrio i kakvu zimu možemo očekivati
Atmosferski fizičar Branko Grisogno izjavio je sinoć za RTL da ono što se dogodilo u Valenciji, gdje je u osam sati pala godišnja količina oborina, nikako nije normalna pojava.
“Najgore je prošlo. Ali, još će biti tih sekundarnih efekata zbog valova, zbog odziva mora i kiša još nije sasvim prestala. Izuzetno duboka ciklona se ljulja u tom području i ne pomiče se baš brzo”, kaže Grisogno.
Rastumačio je kako je došlo do svega.
“Toplo more je najbolje gorivo za svaku ciklonu, bila ona jadranska i mediteranska ili tropska ili uragan ili tajfun. To je nešto najbolje što mogu dobiti. I da je okolo hladniji zrak, onda taj topli zrak spontano se diže prema gore. Vjetar tu još malo pomogne i ima dovoljno vodene pare da se može stvoriti tolika količina oborina, što recimo, na kopnu inače ne bi bilo. Znači, postojala je ta jedna troposferska depresija. To popularno kažemo hladna kaplja. I onda se ta ciklona produžila od tla pa sve do početka stratosfere. Znači, preko 90% atmosfere je bilo uključeno u ovaj strašan ciklonalni proces”, rekao je.
Kaže da se ovdje svakako radi o povezanosti s klimatskim promjenama.
“Kad bi izabrali samo jednu od tih oluja, onda to ne možemo direktno pripisati klimatskim promjenama. Ali ako ih mi nanižemo u jednom relativno uskom području, na trećini Europe nekoliko njih u u mjesec ili dva, onda je to najvjerojatnije povezano. I to se sad može utvrditi s preko 95 posto vjerojatnosti s ubrzanim klimatskim promjenama. Ne samo promjena, nego i promjena promjene, akceleracije podizanja temperature”, ustvrdio je Grisogno.
Upitan je i je li normalno da je na pragu studenog temperatura u Hrvatskoj već danima oko 20 stupnjeva.
“Mi prebacujemo prosječnu dnevnu temperaturu, gotovo svaki tjedan. Postaje novo normalno, nije po starom normalno. Prije nekoliko desetljeća znalo se dogoditi da je druga polovica desetog mjeseca jako lijepa, suha. Mogli smo sakupljati kestene mirne duše i po Medvednici, temperature ne bi išle preko 15, 16. Sad smo otišli na na 20”, odgovorio je.
Kaže da je prerano prognozirati kakva će biti zima.
“To je nezahvalan posao, zato što Hrvatska ima tri do četiri klimatska područja. Onda je jako teško reći što će biti na moru. Na moru može biti, recimo, više juga i onda i kiše, a ovdje može biti suho. Snijeg u Zagrebu? Nekoliko puta, nekoliko dana po dan dva i to će otići. On može napadati, ali drugi dan ga nema zato što će doći do zatopljenja. Vrlo je mala vjerojatnost da će snijeg pasti i da će on biti na minus pet pa da se možemo družiti u snijegu kao nekada”, zaključio je Grisogno za RTL.
Svijet
Inflacija u Njemačkoj ubrzala u listopadu
Inflacija u Njemačkoj zamjetno je ubrzala u listopadu, odražavajući poskupljenje hrane i usluga, pokazali su danas preliminarni izračuni ureda za statistiku.
U listopadu cijene su bile više za 2.0 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Destatis na temelju podataka skupine saveznih zemalja.
U rujnu uvećane su za 1.6 posto. Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u listopadu za 0.4 posto. U rujnu bile su se zadržale na razini prethodnog mjeseca.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, a energija pojeftinila za oko 5.5 posto
Kada se isključe hrana i energija, godišnja stopa inflacije iznosila je u listopadu 2.9 posto, izračunao je Destatis, i bila je nešto viša nego u rujnu.
Hrana je u mjesecu na izmaku poskupjela za 2.3 posto, znatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Energija je pak pojeftinila za 5.5 posto, blaže nego na početku jeseni.
Neznatno skuplja roba i poskupjele usluge
Roba je tako u listopadu bila neznatno skuplja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Izračuni za rujan pokazali su pak blagi pad cijena. Usluge su poskupjele za 4.0 posto, nešto snažnije nego u prvom mjesecu jeseni.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u listopadu bile više za 2.4 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, utvrdili su statističari. U rujnu bile su veće za 1.8 posto.
Na mjesečnoj razini uvećane su za 0.4 posto, nakon 0.1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Svijet
Znate li da se u dizelskom gorivu mogu razviti bakterije: Posebno su opasne za dijelove motora!
Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Širenje ovih mikroorganizama može rezultirati stvaranjem taloga te začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. Teoretski, problemi se mogu pojaviti i kod benzinskih motora s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100. Međutim, Njemački autoklub (ADAC), objašanjava da se ovaj oblik onečišćenja gorivom ne pojavljuje često u automobilskim motorima. Dizel se u njima stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. U kamperima, a posebno u čamcima i poljoprivrednim vozilima, opasnost od dizelskih štetočina je puno veća jer se navedena prijevozna sredstva i strojevi ne koriste dulje vrijeme. Automobili koji dugo stoje također su izloženi većem riziku jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati, prenosi HAK Revija.
Benzin i dizel imaju organsko podrijetlo. To su ugljikovo-kemijski spojevi koji su nastali iz fosilnih biljaka i životinja. Dodatak veće količine biogoriva povećava udio organskih tvari u dizelskom gorivu te omogućuje bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Kada ti organizmi rastu, stvara se biomulj koji može uzrokovati blokade u filtrima goriva, na primjer.
Jedna od najučinkovitijih metoda prevencije je pravovremena zamjena ili potrošnja biodizela. Dugotrajnim odlaganjem goriva znatno se podupire širenje mikroorganizama. Stoga se biodizel mora koristiti ili zamijeniti najkasnije nakon šest mjeseci. Neki vlasnici će napuniti spremnike prije zimskog skladištenja svojih vozila kako bi spriječili kondenzaciju vode jer se bakterije razmnožavaju u vodi.
Međutim, dizelsko gorivo već sadrži vodu, prema EU normi EN 590 do 200 miligrama po kilogramu goriva. Biodizel sadrži čak i do 500 miligrama. Voda također ulazi u spremnik kroz ventilacijske kanale. Ako temperature porastu u proljeće ili je vaš kamper ili brod u grijanoj šupi, spremnik postaje pravo leglo bakterija, a time i dizelskih štetočina, navodi ADAC. Ako vozilo ne koristite dulje vrijeme, bolje je potpuno isprazniti spremnik.
-
Hrvatska3 dana prije
ZNATE LI KADA I ŠTO SLAVIMO? 31. listopada je Svjetski dan štednje, 1. studenog Svi sveti, a pokojnih se sjećamo 2. studenog…
-
Hrvatska2 dana prije
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA15 sati prije
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…